„Mi ne zahtijevamo slobodu samo za Radio 101“

ritn by: J.S. | 21.11.2016.

Danas je 20 godina otkako se 100.000 ljudi okupilo na Trgu Bana Jelačića kako bi obranili Radio 101, jedan od malobrojnih nezavisnih medija koji su tijekom devedesetih pružali otpor. Bila je to kap na već prelivenu čašu strpljenja građana nakon bezobrazne otimačine svega, u širokom rasponu od privatizacije tvrtki do promjene imena nogometnog kluba Dinamo. „Mi ne zahtijevamo slobodu samo za Radio 101. Mi zahtijevamo slobodu za sve radio stanice, za televiziju, za svakog čovjeka, za svakog Hrvata, za svakog građanina Hrvatske, svaki od nas mora imati istu slobodu“, grmio je Vlado Gotovac s balkona Društva arhitekata uz glasno odobravanje mase okupljenih na tom, prvom masovnom prosvjedu od nezavisnosti Hrvatske. Zdravko Tomac tada je još bio SDP-ovac, Ivić Pašalić navijao za Krugoval braće Majher jer je na Stojedinici uočio "primjetnu dozu ispolitiziranosti", a sve je u dokumentarcu Vinka Brešana „Dan nezavisnosti Radija 101“.

Danas je 20 godina otkako se 100.000 ljudi okupilo na Trgu Bana Jelačića kako bi obranili Radio 101, jedan od malobrojnih nezavisnih medija koji su tijekom devedesetih pružali otpor pokušajima da ih se preuzme. Bila je to kap na već prelivenu čašu strpljenja nakon bezobrazne otimačine svega, u širokom rasponu od privatizacije tvrtki do promjene imena nogometnog kluba Dinamo.

„Mi ne zahtijevamo slobodu samo za Radio 101. Mi zahtijevamo slobodu za sve radio stanice, za televiziju, za svakog čovjeka, za svakog Hrvata, za svakog građanina Hrvatske, svaki od nas mora imati istu slobodu“, grmio je Vlado Gotovac s balkona Društva arhitekata Zagreba uz glasno odobravanje mase okupljenih na tom, prvom građanskom prosvjedu od nezavisnosti Hrvatske.

radio101_10zapovijedi "I ne gasi Radio 101" (FOTO: Nacional, arhiva)

Nakon desete obljetnice, 2007. godine Vinko Brešan snimio je dokumentarac „Dan nezavisnosti Radija 101“ u kojem otkriva pozadinu i tijek zbivanja koja su bila okidač za ovu demonstraciju nezadovoljstva građana. O tome, pored onih koji su radili na Stojedinici, govori Ivo Pukanić, ubijeni vlasnik tjednika Nacional koji objašnjava kako ga je Ivić Pašalić, tada desna ruka već ozbiljno bolesnog predsjednika Franje Tuđmana, nazvao da pregovara s ljudima na radiju.

„Ili će pristati na prijedlog da uđu braća Majher s 50 posto u strukturu vlasništva radija, ili će Radio 101 izgubiti koncesiju, odnosno radio će preuzeti Nino Pavić“, ispričao je Pukanić u dokumentarcu, a četiri godine kasnije njegova redakcija otkriva aferu Grupo, dogovor tajnih ortaka o stvaranju medijskog monopola u Hrvatskoj. Privatizacija elektroničkih medija krenula je 1996. godine na nagovor Europe koja je u tome vidjela šansu da medije izmakne direktnoj kontroli države.

Osim pogleda na to kako je hrvatsko medijsko tržište formirano, arhivska građa iz dokumentarca zanimljiva je i kao podsjetnik na retoriku koja se i danas ponavlja u napadima na nezavisne medije.

„I Radio 101 i Radio Globus ipak imaju zamjetnu dozu ispolitiziranosti“, rekao je na sjednici Vijeća za elektroničke medije te 1996. godine Ivić Pašalić koji je glasao za ponudu braće Majher – Zagrebački krugoval d.o.o., ali građani u Zagrebu pobunili su se.

„Nemamo Dinamo, nemamo gradonačelnika, nemamo 101, što imamo?“, pisalo je u jednoj od brojnih pouka podrške koje su tada stizale faksom ili kao telegrami. Zdravko Tomac tada je još bio SDP-ovac i predsjednik Skupštine Grada Zagreba u kojem je pobijedila oporba, a predsjednik Franjo Tuđman odbio imenovati opozicijskog gradonačelnika.

Pa. Podsjetite se.