Veći problem od samog nasilja protiv žena i femicida jesu isključivo neodlučnost i nekompetentnost kreatora politika i donositelja odluka da se rodno uvjetovano nasilje protiv žena suzbija i prevenira. Ne kažemo to prvi, a bojimo se, na žalost, ni zadnji put. Suprotno uvriježenom mišljenju o femicidu, kakvo je jednom prilikom iznio i neinformirani premijer Andrej Plenković kada je rekao da ne može spriječiti primitivce, divljake i kretene da rade kaznena djela, femicid je nedjelo koje se u velikom broju slučajeva može predvidjeti i spriječiti. 

POSLANICA LANE BOBIĆ: Pošto ženski život?

FEMICID U PORASTU: „Mjere opreza nisu dovoljna zaštita ženama“

POVODOM JOŠ JEDNOG FEMICIDA: Prije svega, ne objavljujte fotografije žrtava!

Stručnjakinje koje se bave borbom protiv nasilja nad ženama godinama upozoravaju na alarmantno stanje unutar sustava zaštite žena od nasilja i nude alate za suzbijanje i prevenciju tog nasilja i femicida. Iako bi premjer i njegova svita trebali biti upoznati s međunarodnim dokumentima, posebice onima na razini Europske unije, dokumente vezane uz rodnu ravnopravnost i borbu protiv nasilja nad ženama, oni ih, ili nisu čitali, ili ih nisu kompetentni implementirati, ili to naprosto ne žele. U svakom slučaju svaka njihova izjava o odlučnosti u borbi protiv nasilja nad ženama nikako ne može biti shvaćena ozbiljno.

Toliko su neozbiljni da politike suzbijanja nasilja nisu čak ni mrtvo slovo na papiru. Iz Ženske mreže Hrvatske tvrde kako je Nacionalnom politikom za ravnopravnost spolova iz 2001. godine predviđeno donošenje Nacionalne strategije protiv nasilja nad ženama, no do danas nije donesena strategija koja bi obuhvaćala sve oblike nasilja i pružala strateški pristup. Podsjetimo se, već sedam godina nemamo ni Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova, iako Ženska mreža Hrvatske upozorava da istraživanja EU instituta za rodnu ravnopravnost pokazuju kako upravo niža stopa primjene načela ravnopravnosti spolova u društvu dovodi do veće stope femicida.

Stoga su se članice Ženske mreže Hrvatske, uz podršku niza organizacija, pridružile globalnoj kampanji za uvođenje Međunarodnog dana protiv femicida i u utorak, 6. prosinca, organizirale simboličke akcije u čak jedanaest gradova - Zagrebu, Splitu, Poreču, Virovitici, Pakracu, Velom Lošinju, Bjelovaru, Vukovaru, Belom Manastiru, Rijeci i Korenici.

Prosvjedu se na zagrebačkom Markovom trgu pridružio i dio saborskih zastupnica iz redova oporbe (FOTO: Lupiga.Com)

Uz 13 minuta šutnje za 13 žrtava femicida u Hrvatskoj samo ove godine, na akcijama su Vladi Republike Hrvatske odlučno i jasno uputile nekoliko zahtjeva. Kao prvo, hitno donošenje Nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istanbulskom konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu. Nadalje, zahtjeva se tretiranje femicida kao zasebnog specifičnog kaznenog djela te, kao treći zahtjev, izmjene zakonodavstva koje će omogućiti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo kroz kaznenu sferu.

Iz Ženske mreže Hrvatske tvrde da je eskalacija broja ubijenih žena posljedica nedostatka strateškog pristupa i nepostojanja učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja. 

Povodom akcije i odaslanih zahtjeva razgovarali smo sa Mirjanom Kučer, feminističkom aktivistkinjom i izvršnom koordinatoricom splitske udruge Domine. Pojasnila nam je da „strateški pristup“ znači donošenje smjernica u pristupu rješavanju nasilja nad ženama odnosno rodno uvjetovanog nasilja. 

Mirjana Kučer na splitskom prosvjedu (FOTO: HINA/ Mario Strmotić)

„Smjernice bi na primjer bile uvođenje rodno segregirane statistike i donošenje mjera, zakona i politika koji nisu rodno neutralni, već jasno ukazuju na problem muškog nasilja nad ženama i drugim pogođenim skupinama društva samo zato što pripadaju određenoj skupini, kao na primjer žene s invaliditetom, starije žene, lezbijke, transrodne žene i slično. Smjernice bi značile ozbiljnu procjenu potreba i razvijanje sustava rodno osjetljivog proračuna kao održivog načina financiranja servisa za žene koje su preživjele nasilje i za žrtve nasilja u obitelji. Svaka politika koju nije moguće jednako iskazati narativno i financijski unaprijed je osuđena na propast bez obzira na definirane mjere, odgovornosti i rokove“, objašnjava za Lupigu Mirjana Kučer.

Naša sugovornica ističe kako je jedan od ozbiljnih problema u suzbijanju femicida nerazumijevanje femicida kao rodno uvjetovanog djela nasilja, tretiranja femicida kao incidenta i zločina iz strasti namjesto zločina iz mržnje. 

„Preciznija zakonska regulacija i prepoznavanje femicida kao zasebnog kaznenog djela unaprijedilo bi i sudsku praksu i općenito odnos države i društva prema problemu ubojstava i teških ubojstava koji su rodno uvjetovani“, poručuje izvršna koordinatorica udruge Domine. 

Ništa manje ozbiljan problem u području suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja nad ženama je i taj što je nasilje moguće sankcionirati kroz prekršajnu i kaznenu sferu. Članice Ženske mreže Hrvatske godinama upozoravaju na taj problem i inzistiraju na sankcioniranju kroz isključivo kaznenu sferu. Kučer smatra da je nasilje ozbiljan društveni problem koji zahtjeva jednako tako ozbiljan društveni pristup u rješavanju. 

"Ni jedna žrtva više - ni jedna žena manje" (FOTO: Lupiga.Com)

„Razgraničavanje nasilja u obitelji kao prekršaja u odnosu na kazneno djelo u praksi je često teško razgraničiti i zbunjujuće je. I za one koji provode zakon i, što je važnije, za same žrtve. Ako je šamar žene u razini s prolaskom kroz crveno ili uriniranjem na ulici, onda dobro. Ali, iza šamara stoji kontrola, zloupotreba moći, najčešće i drugi oblici zlostavljanja koji na više razina narušavaju integritet žrtve i često ga puta žrtva i nije svjesna. Šamar ne udara samo žrtvu, već posredno i sve druge članove obitelji, a posebno djecu. Troškovi saniranja posljedica nasilja nad ženama su enormni i prema nekim istraživanjima koštaju deset puta više državu nego ulaganja u prevenciju, pa je i to jedan od razloga za ozbiljnije pristupanje ovom društvenom problemu i micanje istog iz sfere prekršaja“, sumira Mirjana Kučer. 

Ukoliko ovoj cijeloj priči dodamo i podatak koji kaže da je Hrvatska u samom vrhu Europske unije po broju femicida, može se zaključiti da Vlada Republike Hrvatske ne brine pretjerano ni do života žena, ni do dobrobiti obitelji, ni do proračunskog novca, a ni do rejtinga države. Unatoč tome i baš s obzirom na to, feministkinje nastavljaju s pritiscima, uz nadu da će ovakve prosvjede uspjeti omasoviti i na taj način izvršiti pritisak kakav hrvatska vlada ipak neće moći ignorirati. Uz poruku - Ni jedna žrtva više, ni jedna žena manje! 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Zvonimir Kuhtić

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"