DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE
DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?

Što će biti s nama sutra?

ritn by: Zdenko Duka | 20.08.2022.
DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?
Neće tako Hrvati na ulice niti ove jeseni. Ali su ove jeseni stvari opasnije i više zabrinjavajuće. Ne bi se mogle riješiti pa ni osjetnije ublažiti niti prosvjedima. Mnoge već hvataju strahovi od jeseni i od zime. I sad, dok još traje vrelo ljeto, u ovoj bogom danoj suši, strepimo od požara. Ove je godine dosad bilo 71 posto požara više nego u cijeloj 2021. godini i poginulo je 26 ljudi. Vatra je neobuzdanija, nije samo kod nas nego svugdje, najviše na jugu Europe. Ali, u Britaniji je bilo 42 stupnja! Hrvatska ima šest kanadera, ali trenutačno su samo tri osposobljena. Sad kad je najpotrebnije, samo 50 posto protupožarne flote. Radnici bježe na bolovanje pa rade u inozemstvu. Izvjesni Zdravko Klanac, šef uprave Zrakoplovno-tehničkog centra koji održava kanadere, kaže da je on odgovoran, ali nije kriv(!). Nikad nitko nizašto nije kriv.

Prije četiri-pet i više godina u informativnim sušama u kolovozu najavljivale su se vruće jeseni u kojima će sindikati zapapriti vladi. Tražit će veće plaće i socijalna davanja, pobunit će se radnici, pobunit će se umirovljenici čije su prosječne mirovine u odnosu na prosječne plaće stalno na europskom dnu. Nikad se u vruću jesen nije dogodilo ništa. Neće Hrvatice i Hrvati u demonstracije za veću jednakost i veća socijalna prava, neće oni nikad protiv svoje, pa makar i najlošije vlasti. Trpjet će. Kako tko, ali uglavnom su više nacionalno i nacionalistički nego socijalno i građanski osviješteni. Niz dlaku s političarima, lijepo smo ih u godinama i desetljećima izmanipulirali i mi novinari. 

Neće tako Hrvati na ulice niti ove jeseni. Ali su ove jeseni stvari opasnije i više zabrinjavajuće. Ne bi se mogle riješiti pa ni osjetnije ublažiti niti prosvjedima. Mnoge već hvataju strahovi od jeseni i od zime. 

I sad, dok još traje vrelo ljeto, u ovoj bogom danoj suši, strepimo od požara. Ove je godine dosad bilo 71 posto požara više nego u cijeloj 2021. godini i poginulo je 26 ljudi. Vatra je neobuzdanija, nije samo kod nas nego svugdje, najviše na jugu Europe. Ali, u Britaniji je bilo 42 stupnja! Hrvatska ima šest kanadera, ali trenutačno su samo tri osposobljena. Sad kad je najpotrebnije, samo 50 posto protupožarne flote. Radnici bježe na bolovanje pa rade u inozemstvu. Izvjesni Zdravko Klanac, šef uprave Zrakoplovno-tehničkog centra koji održava kanadere, kaže da je on odgovoran, ali nije kriv(!). Nikad nitko nizašto nije kriv. „Hoćete li biti sretniji da se ubijem?“, zapomaže Klanac pred novinarima.

Ti su kanaderi pod širom ingerencijom ministra obrane Marija Banožića koji bez predaha proizvodi afere, ali ga premijer Andrej Plenković nikad neće otpustiti zato što je Banožić u žestokom sukobu s predsjednikom Zoran Milanovićem.

Požari su posljedica velike suše i brojnih, sve duljih toplinskih valova. Osim nuklearnog rata, rastuće klimatske promjene glavna su, vjerojatno i neizbježna opasnost za budućnost svijeta.

Kanader
Pola flote je izvan stroja (FOTO: HINA/Mario Strmotić)

Kako ćemo izdržati sljedeće ljeto krajem lipnja, u srpnju i kolovozu? Hoće li europski ljetni turizam seliti u planine? Što će biti na Zemlji za deset godina, a što za 30 i 50 godina? 

Pragmatična svakodnevna politika, pogotovo ona izvan Europe, u svakoj malo kritičnijoj situaciji zanemaruje sve brže klimatske promjene. Ratom u Ukrajini cijeli je Zapad borbu protiv klimatskih promjena stavio po strani. Jer, to je nešto što može kao pričekati, za to kao da ima vremena - a sve je očitije da nema. Nije više sporan niti ugljen u termoelektranama. Hrvatski uvoz iz SAD-a na godišnjoj razini, prema podacima DSZ-a, porastao je čak 728 posto! Amerikanci u dosad neviđenoj ratno-energetskoj krizi izvlače financijsku korist za sebe

Teško nam je vjerovati u službene statističke podatke koji mjere inflaciju. Nisu niti inflacija, kao ni strašne suše, sve veći požari i klimatske promjene samo naš, hrvatski problem. Ali, inflacija je viša u Hrvatskoj nego u Europskoj uniji i u euro-zoni. Posljednji službeni podatak je da su u srpnju potrošačke cijene porasle 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kad kupujemo hranu, svima nam se čini da je godišnja inflacija barem 30-ak posto. Samo nam se čini, ili je blizu te stope?

Idemo u susret euru. Tečaj prema marki/euru nije se mijenjao od 1994. godine kad je uvedena kuna. Ovo sad je za proizvođače i davatelje usluga odlična prilika, jer inflacija zbog uvođenja eura neće biti tek do jedan posto ili čak i niža, kako nam je to govorio guverner HNB-a, nego će u općem europskom trendu obezvrjeđivanja novca zbog rata te energetske i prehrambene krize, ona biti puno viša. I nitko neće moći reći da je to zbog uvođenja eura.

Na COVID smo zaboravili. Jer je turistička sezona i ne treba dizati nikakvu paniku. Onaj tko je umro, umro je. Već danima svakodnevno umire od COVID-a u Hrvatskoj 10-15 ljudi, ali što sad? Naviknuli smo. Otkako je pandemija počela, Hrvatska je treća najgora zemlja po smrtnosti u odnosu na broj stanovnika od COVID-a u EU-u, poslije Bugarske i Mađarske, a čak osma najgora u svijetu. Neće ministru zdravstva Viliju Berošu zbog toga pasti niti dlaka s glave. Zato nas nije strah samo bolesti i koječega drugog nego i ministara, njihovog javašluka, neznanja, neodgovornosti.

Smrtopis novinara Vladimira Matijanića uvjerio nas je da nam u hrvatskom zdravstvenom sustavu nitko neće pomoći ako si sami ne „pomognemo“. Ako se, kad zagusti, ne osiguramo nekom dobrom koruptivnom vezom, sve je otvoreno, moguć je svaki zdravstveni ishod bolesti.

Vili Beroš
Ministru zdravstva Viliju Berošu neće pasti ni dlaka s glave (FOTO: HINA/Mario Strmotić)

Nije Beroš sam sebe postavio u Vladu i ne održava sam sebe u njoj. U njoj ga održava i zadržava Plenković, znači da Plenković i za mnoge nepotrebne smrti na sebe preuzima odgovornost. A sve zbog toga što je i on nekako siguran da mu se zbog brojnih slučajeva-katastrofa u zdravstvenom sustavu ništa loše neće dogoditi. Plenković liječnicima predbacuje da su izvrsno plaćeni, a oni i medicinske sestre u nevjerici bježe u inozemstvo gdje će, zamislite to - biti plaćeni još mnogo više, a radit će u daleko normalnijim uvjetima. Ni danas već nema tko, a tko će nas liječiti sutra i preksutra?

Normalno je danas bojati se rata, najveće moguće ljudske nesreće. Rusija je napala Ukrajinu, rat je već šest mjeseci tu, u Europi. Ne vidi se kako će jednog dana on uopće završiti jer Rusi zauzimaju ukrajinski teritorij, aspiriraju, dapače, i na ostale zemlje bivšeg SSSR-a a koje su danas u NATO-u. NATO pomaže Ukrajinu u oružju i Ukrajina ne želi pregovore u kojima bi se odrekla i komadića teritorija. Opasna Putinova Rusija s ogromnim nuklearnim arsenalom hoće opet biti velika, caristička. Europa je ugrožena, a ruski utjecaj bi u nekom nepovoljnom političkom i vojnom odnosu snaga mogao jako destabilizirati Balkan - BiH, Kosovo, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, pa i Hrvatsku (iako su posljednje tri zemlje članice NATO-a, a Hrvatska i EU-a).

Šefica američkog Kongresa Nancy Pelosi je nepotrebno, hirovito posjetila Tajvan, dignula tako kinesku vojsku i potpomogla dizanju napetosti u cijeloj toj regiji. Ako i tamo krene rat, uz rat u Ukrajini, svijet je blizu katastrofe. Nancy Pelosi kaže (i) na Tajvanu da se „svijet suočava s izborom između demokracije i autokracije“, ali stvari nisu tako jednostavne. Svjetska komunistička revolucija nije nikako bila moguća, nema tako ni te sile koja bi (nasilno) instalirala demokraciju. To su šuplje priče.

Iz Rusije neće biti plina ili će ga biti jako malo. Hoće li u oštrim sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji više stradati Europa negoli sama Rusija?

Mnogi strahovi znaju biti iracionalni, ali ne i ovi. Strahovi od požara, neizdrživih vrućina, hladnih radijatora u jesen i zimu, cijena koje divljaju, strah od hitne pomoći i nepristupačne i neprimjerene liječničke skrbi, strah od eskalirajućeg rata u našoj regiji, u Europi i u svijetu - svi ti strahovi utemeljeni su i racionalni.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Zsolt Czegledi

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OJAČAVANJE DESNICE: Diletantizam i veliki troškovi

    13.09.2022.

    Boris Pavelić

    OJAČAVANJE DESNICE: Diletantizam i veliki troškovi

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Pošto ženski život?

    03.09.2022.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Pošto ženski život?

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?

    20.08.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije