KAO ODGOVOR NA „HOD ZA ŽIVOT“ KREĆE „HOD ZA SLOBODU“

„Rijeka ne pada na laži i manipulacije“

ritn by: Ivor Fuka | 19.05.2018.
KAO ODGOVOR NA „HOD ZA ŽIVOT“ KREĆE „HOD ZA SLOBODU“: „Rijeka ne pada na laži i manipulacije“
Rijeka je odlučila „pokazati zube“. Nakon što je najavljeno da se ove godine „antichoice“ povorka „Hod za život“ održava i u Rijeci, stvorila se kritična masa i organizirala „kontra“ povorku. Pod nazivom „Hod za slobodu“ Riječanke i Riječani će se danas od 10 sati okupljati pred Riječkom bankom i pokazati da im je stalo do ljudskih prava, posebice do ženskih reproduktivnih prava koja se unazad tri godine pokušavaju ograničiti pod svaku cijenu. „Rijeka se do sad u par navrata pokazala kao grad koji ne pada tako lako na laži i manipulacije, koji je svjestan cjelokupne situacije u zemlji, pogotovo po pitanju ljudskih prava i koji je spreman reagirati. Nosimo taj identitet grada koji cijeni svoju različitost i stoga nas ne čudi da se ovakvo nešto dešava upravo u Rijeci. Iako nije ni tu sve bajno“, objašnjava uoči „Hoda za slobodu“, Iva Davorija, jedna od organizatorica okupljanja.

„Hod za život“, antichoice inicijativa, po prvi puta će se danas održati u tri hrvatska grada - Zagrebu, Splitu i Rijeci. I dok je dio građana u Zagrebu i Splitu u protekla dva navrata tek sporadično javno protestirao protiv ove „manifestacije“, u Rijeci, gdje „Hod za život“ dolazi po prvi puta, stvorila se kritična masa i pozvala građane na organiziranu akciju kojom bi se pokazalo da postoji veliki broj onih koji jasno žele iskazati svoje protivljenje zadiranju u ljudska prava. Stoga je organiziran „Hod za slobodu“, koji će danas krenuti u 10 sati ispred Riječke banke u središtu grada i potrajat će sve do 13 sati, uz glazbeni program. Organizatorima na ruku ide i vremenska prognoza koja predviđa idealno vrijeme, a građane su na okupljanje pozvale i brojne javne osobe

ŽIVOT POČINJE ZAČEĆEM, A NASTAVLJA SE TEROROM: Što zapravo želi Željka Markić?

UZ „HOD ZA ŽIVOT“ (VIDEO): Poslušajte glasove za ženska prava

LAŽI & OBMANE: Željka Markić - „Bilo nas je 15.000, rekla nam je policija“; Policija - „Bilo ih je 7.000“

O „Hodu za slobodu“ Lupiga je razgovarala s jednom od organizatorica, Ivom Davorijom iz riječke Udruge za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, udruge koja iza sebe ima nekoliko godina u društvu vrlo vidljivog rada i koja je pokrenuta kao reakcija na pasivno okruženje u kojem se nedovoljno govori o ljudskim pravima te o socijalnim, kulturnim i ekonomskim pravima pojedinca.

Što zapravo namjeravate postići „Hodom za slobodu“?

- Cilj "Hoda za slobodu" je okupiti sve građanke i građane u Rijeci kako bismo zajedno ukazali na važnost očuvanja osobnih sloboda pojedinki i pojedinaca da odlučuju o svojim životima, i u kontekstu toga ukazali na važnost očuvanja ljudskih prava. Voljele/i bismo stvoriti neku točku oko koje bi se mogle/i i inače okupljati, kako bismo reagirale/i na sad već sustavno zatiranje ljudskih prava, a u zadnje vrijeme su pogotovo na tapeti ženska reproduktivna prava. Ima nas puno koje/i mislimo isto i koje/i ova situacija u zemlji ozbiljno brine. "Hod za slobodu" nudi prostor da se ta zabrinutost javno i izrazi.

Iva Davorija
"Tiha većina želi živjeti u zemlji koja napreduje, a ne nazaduje" - Iva Davorija (FOTO: czs.uniri.hr)

Kako objašnjavate da se takva ideja pojavila samo u Rijeci?

- Rijeka se do sad u par navrata pokazala kao grad koji ne pada tako lako na laži i manipulacije, koji je svjestan cjelokupne situacije u zemlji, pogotovo po pitanju ljudskih prava i koji je spreman reagirati. Nosimo taj identitet grada koji cijeni svoju različitost i stoga nas u neku ruku ni ne čudi da se ovako nešto dešava upravo u Rijeci. Iako nije ni tu sve bajno, daleko od toga. A to što sličnih događanja nema drugdje, barem koliko mi znamo, može nam reći puno toga, ali naše je stajalište da se nije pojavila jaka volja nekolicine da povede priču. Moramo misliti na tihu većinu koja ne odobrava neokonzervativna nastojanja da se retradicionalizira društvo, tihu većinu koja želi živjeti u zemlji koja napreduje, a ne nazaduje, ali njima treba ponuditi prostor u kojem mogu javno izreći svoje mišljenje. Neće se svi samoinicijativno organizirati i ne možemo to ni očekivati od ljudi. Zato mora postojati neka solidarna, motivirana i ujedinjena ekipa oko koja će cijelu stvar pokrenuti i potaknuti ostatak društva da se uključi.

Jeste li se odlučili reagirati tek kada je „Hod za život“ po prvi puta „pokucao“ i na riječka vrata ili biste reagirali čak i da se ove godine „Hod za život“ ne organizira u Rijeci?

- Sam „Hod za slobodu“ nastao je potaknut činjenicom da se u Rijeci po prvi puta održava „Hod za život“, no to je bila kap koja je prelila čašu. Vjerujemo kako bi se ovakvo nešto pokrenulo kad-tad, neovisno o „Hodu za život“, jer se zadnjih godina ljudska prava, a, ponovno naglašavam, posebno ženska reproduktivna prava, dosta relativiziraju pa kao društvo propadamo po pitanju nekih najosnovnijih civilizacijskih vrijednosti. Moramo pokazati kako ne pristajemo prekriženih ruku promatrati sad već očitu fašizaciju i klerikalizaciju društva, ne u Ustavom definiranoj sekularnoj državi. 

Hod za život
"Hod za život" prvi puta stiže u Rijeku (FOTO: Hina)

Što vam se čini kamo ide hrvatsko društvo posljednjih godina i koliko se „riječki put“ razlikuje od „trendova“ u ostatku Hrvatske?

- Rijeka je do sada, kao što sam već spomenula, pokazala da je možda ipak nešto otvorenija od drugih gradova, ali činjenice da se i ovdje održava „Hod za život“, da se nastoje zabranjivati kazališne predstave koje „vrijeđaju“ nacionaliste i njihove sentimente, ipak ukazuju i na to da Rijeka nije nikakva izolirana zajednica već prati trendove koji se odvijaju u ostatku zemlje. Ovdje je možda samo otpor malo snažniji, ali se definitivno osjećaju promjene u društvenoj svijesti koje vode u sve veću isključivost i šovinizam.

Koliko su dugo trajale pripreme za ovu akciju?

- Ona je nastala poprilično ad hoc te su i same pripreme za nju trajale, i još uvijek traju dok vodimo ovaj razgovor, dosta kratko. Prije jedva nešto više od dva tjedna pokrenuli smo cijelu ovu priču.

Kakav odaziv očekujete?

- Prema razgovoru s ljudima i iskazanoj podršci kako u stvarnosti tako i virtualno na Facebook stranici i eventu na toj društvenoj mreži, možemo očekivati veliki broj ljudi; što mladih, što stari(ji)h, obitelji s djecom ... Većina je oduševljena što se ovakav događaj organizira.

Vjerujem da se susrećete i s negativnim kritikama, što vam kritičari zamjeraju?

- Pa moramo priznati da smo najmanje dobile/i, ako i uopće, neke suvisle kritike koje bismo mogle/i pretočiti u neki konkretan argument. Većinom su to prazna vrijeđanja, optužbe da žicamo pare, a „puni smo k'o šipak“, optužbe da smo „Obijeva armija“ i takve smijurije. S takvima nema smisla raspravljati, a i uvjerenja smo da je jako veliki broj tih profila na društvenim mrežama, odakle stižu takve poruke, lažan i da ciljano napadaju našu stranicu.

I na neke javne osobe koje su podržale „Hod za slobodu“ sručila se bujica uvreda na društvenim mrežama. 

- Riječ je o praznim uvredama koje puno više govore o osobama koje takve stvari pišu nego o ljudima kojima su te riječi upućene. Ali nas jako rastužuje da netko od krvi i mesa može pisati takve uvrede javno pa smo bile/i primorane/i da u zasebnom postu napomenemo kako ćemo ubuduće takve komentare momentalno brisati.

Za danas organizirate i neki program. O čemu se radi?

- Program će biti raznolik, red pjesme, red govora. Imamo nekoliko pojedinki i pojedinaca koji će na pozornici reći par riječi, objasniti zašto su došle/i podržati „Hod za slobodu“ i zašto je neizmjerno važno da se ovakve stvari događaju. Što se tiče glazbenog dijela, danas ćemo imati prilike čuti Damira Urbana, Izeta Medoševića, Šajetu, Duška Jeličić Duleta, Maju Posavec, Š.T.B.K., Če bo bo če na na i aktivistički zbor VINS.

Grad Rijeka uskratio je odobrenje za korištenje javnih površina kojima upravlja grad inicijativi „Istina o Istanbulskoj“, kako to komentirate?

- Inicijativa „Istina o Istanbulskoj“ svoj rad i djelovanje temelji na lažima i manipulacijama oko vrlo jasnog i egzaktnog dokumenta koji za cilj ima suzbiti nasilje prema ženama i ženama žrtvama nasilja pružiti adekvatnu pomoć. Moramo priznati da odluku riječkog gradonačelnika, što god o njemu mislili i koliko god se s njime ne slagali oko velikog broja drugih pitanja, u ovom slučaju pozdravljamo i voljele/i bismo kada bi se njegovim primjerom poveli i drugi gradovi. Nije ovo nikakvo pitanje demokracije da se prostor daje osobama koje javnost obmanjuju kako bi promovirali vlastitu ideologiju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hod za slobodu

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije