Mevludi Arslani zamjenik je muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj. Inače, profesor arapskog jezika, trenutno je i ravnatelj Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu. Na isteku 2016. godine, koja je diljem Europe donijela ogroman porast islamofobije, s Arslanijem u zagrebačkoj džamiji razgovaramo upravo o tom pitanju, ali i o položaju muslimana u Hrvatskoj, o vjerskoj netrpeljivost, te o tome koliko je imenovanje Zlatka Hasanbegovića promijenilo percepciju hrvatskog društva prema muslimanima. 

Arslani ispred mihraba iz stare zagrebačke džamije (niša u džamiji koja je usmjerena u pravcu Meke, prema kojoj su muslimani okrenuti za vrijeme molitve), a koji danas nije u funkciji pa stoga nije ni okrenut prema Meki (FOTO: Lupiga.Com)

Niz terorističkih napada koji se zadnje dvije godine događaju diljem Europe, u kombinaciji s velikim brojem izbjeglica koje stižu s Bliskog istoka, uzrokovao je u nizu europskih zemalja veliki porast islamofobije, što je pogotovo zabilježeno u Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Osjeti li se rast islamofobije i u Hrvatskoj? 

- Da, nažalost, u zadnjih nekoliko godina svjedočimo sve većoj islamofobiji u Europi kao posljedici migrantske krize, ali i terorističkih napada na europskom tlu, koji se prečesto povezuju s islamom. Pogrešno je povezivati terorizam s bilo kojom religijom, osobito s islamom, jer terorizam nema nikakvo pokriće u izvorima islamskoga učenja, ali, s druge strane, itekako ima veze sa zlouporabom islama i njene tradicije zarad promocije jedne ideologije. Kada govorimo o prisutnosti islamofobije u Hrvatskoj, valja biti iskren i reći da je ona prisutna u puno manjoj mjeri nego što je to slučaj u drugim europskim zemljama. Sa žaljenjem ipak mogu konstatirati da i na hrvatskoj medijskoj sceni postoje pojedinci, samozvani stručnjaci, koji se ne libe govoriti svakakve grozote o islamu, ali, barem za sada, Bogu hvala, ne uspijevaju privući neku značajnu pozornost. I čelnici Islamske zajednice u Hrvatskoj kroz javne nastupe i sudjelovanja u svim važnim događanjima u društvu ulažu veliki trud i doprinose tome da se islamofobija svede na nekakav minimum. Također, ne smijemo zaboraviti razumne izjave i pravovremene nastupe našega državnoga vrha kada su posrijedi razna zlodjela i teroristički napadi koji se žele povezivati s islamom.

Kakve pritužbe od vjernika, vezane uz vjersku netrpeljivost, najčešće čujete?

- Ono na što se neki vjernici žale u posljednje vrijeme jeste javni diskurs koji često puta poprima i obrise vjerske netolerancije, osobito kada se rabe svakojake kovanice koje imaju za cilj omalovažavati i sotonizirati islam. Također, postoje sporadične pojave da se u nekim tijelima javne vlasti javlja diskriminacija na vjerskoj osnovi. 

Zabilježena su iskustva ljudi kojima su u zapadnoeuropskim džamijama prilazili pripadnici Islamske države pokušavajući ih vrbovati za „njihovu stvar“? Najčešće se u tom kontekstu spominje Islamski centar u Beču. Strahujete li da bi se takvo što moglo početi događati i u Hrvatskoj? 

- Ne. Islamska zajednica u Hrvatskoj slovi kao jedna od najorganiziranijih zajednica u Europi, ako ne i najorganiziranija. Mi znamo tko nam odgaja djecu, kako u školama tako i mesdžidima. Naši imami, vjeroučiteljice i vjeroučitelji ulažu ogroman trud u radu s djecom, kako bi ih odgajali na zasadama islama, odnosno tako da sutra budu korisni pojedinci našega društva. Kroz svoj rad Islamska zajednica u Hrvatskoj promiče srednji, umjereni put islama, što implicira odbacivanje bilo kakvih oblika nasilja, netrpeljivosti i terorizma.

"Sa žaljenjem mogu konstatirati da i na hrvatskoj medijskoj sceni postoje oni koji govore svakakve grozote o islamu" (FOTO: Lupiga.Com)

Percepcija ili smisao vjere jest da je ona čvrsto uporište u čovjekovom postojanju, ne samo islam, naravno, i ostale konfesije, ipak istovremeno se vjera koristi kao mamac za najveće zlo, i time postaje i najslabija čovjekova točka. Zabrinjava li vas takav razvoj situacije?

- Normalno da me zabrinjava. To treba zabrinjavati svaku normalnu osobu. Upravo najveći naglasak kod rada s djecom stavljamo na ovaj fenomen. Kako je moguće da pojedinci koriste religiju kao mamac za zlo? Kako može musliman koji ima obvezu promicati mir i, čija religija znači mir, ubiti nekoga ili mu nanositi zlo u ime islama? Nije prvi puta u povijesti čovječanstva da ljudi zlorabe religiju, kako bi postigli svoje ciljeve i interese koji nemaju nikakve veze s religijom. Ali kad se religija pokuša pretvoriti u ideologiju, onda je sve moguće. Zlorabiti religiju radeći zlodjela je najveća nepravda prema religiji. 

Mislite li da je nakon imenovanja Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture promijenjena percepcija hrvatskog društva prema muslimana u Hrvatskoj? 

- Nakon imenovanja dr. Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture, došlo je do podjela u hrvatskoj javnosti. S jedne strane su bili oni koji su smatrali da su napadi na dr. Hasanbegovića bili islamofobni, a s druge strane su bili oni koji su smatrali da ti napadi nemaju veze s činjenicom da je on musliman. Stvorila se impresija kako svi muslimani u Hrvatskoj „skreću udesno“, što je ostavilo traga u kolektivnoj svijesti hrvatske javnosti. Na žalost, neki su pokušali uključiti i Islamsku zajednicu u Hrvatskoj za svoja međusobna razračunavanja, što je Islamsku zajednicu navelo da se oglasi priopćenjem za javnost. Podsjećam vaše čitatelje da u tom priopćenju, između ostaloga, stoji da uplitanje vjere u sferu političkog života i obratno donosi najviše štete vjerskoj zajednici te stoga Islamska zajednica zadržava načelo nemiješanja u procese donošenja političkih odluka. Zaključno, okarakterizirati napade na dr. Hasanbegovića kao islamofobne i antiislamske je neutemeljeno i štetno, te kao takvo uvlači Zajednicu u proces politizacije i podjela što je nedopustivo.

Kakva je Vaša suradnja s ostalim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj?

- Ona je vrlo dobra, osobito s Katoličkom crkvom. Osim protokolarnih susreta, surađujemo i u mnogim projektima koji imaju za cilj razvoj dobrih odnosa, međureligijskog dijaloga te promicanje univerzalnih vrijednosti. To činimo kroz razne forume, molitvene susrete, humanitarne akcije, znanstvene simpozije, zajedničke izjave i deklaracije i slične aktivnosti.

"Okarakterizirati napade na dr. Hasanbegovića kao islamofobne i antiislamske je neutemeljeno i štetno" (FOTO: Lupiga.Com)

Između ostalog, ravnatelj ste Islamske gimnazije u Zagrebu. U jednom trenutku pojavila se inicijativa za odvojenim muškim i ženskim razredima u školama u Hrvatskoj. Što mislite o tome?

- U svijetu imate škole u kojima su učenici odvojeni po razredima, tzv. muški i ženski razredi, ali imate i zasebne škole za djevojčice i dječake. Ovaj princip odgoja i obrazovanja je prisutan i na ovim našim prostorima. Naime, sve medrese (islamske vjerske škole op.a.), u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori, zbog specifičnosti poziva, i dan danas rade ili po prvom ili po drugom modelu. Također, valja istaći da su medrese škole internatskog tipa, što znači da polaznici medresa u sklopu škole imaju i smještaj. Ovakvav poziv zahtijeva da učenici budu u zasebnim razredim za djevojčice i dječake. Kada su posrijedi druge škole, smatram da odgovor na ovo pitanje mora dati struka. Ukoliko se struka razilazi, tada su roditelji ti koji će odlučivati o načinu obrzovanja njihove djece.

Trenutno se u Hrvatskoj može primjetiti jačanje konzervativne struje u svim segmentima društva, a predvode je inicijative kojima je zajednička platforma pozivanje na vrijednosti nauka Katoličke crkve, dok se ostalo-drugačije gura u drugi plan. Kako gledate na kretanje društva u tom smjeru?

- Izuzetno cijenim rad udruga koje doprinose razvoju multikulturalnom društvu, osobito onih koje promiću općeljudske vrijednosti. Smatram da se društvo treba razvijati u smjeru koji će biti na dobrobit svakog pojedinca. Nažalost, nisu sve inicijative dobronamjerne. Svjedoci smo da su neke inicijative bile samo odskočna daska nekim pojedincima, kako bi se kasnije politički aktivirali. Očito da su shvatili da je to najlakši i najjednostavniji način doprijeti do političke arene. Stoga, osobno, imam neku vrstu rezerve prema takvim inicijativama koje dolaze iz raznih udruga. Obveza svakog pojedinca je dati svoj doprinos u stvaranju društva po mjeri svakog pojedinca. To je jedina formula uspješnoga i naprednoga društva.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".