KONAČNA SLOBODA
Kino
REDATELJ: SEBASTIAN MEISE

Stiže nam film o homoseksualnosti i stigmi koju ona nosi

ocjena: Zvjezdica_vatrena Zvjezdica_vatrena Zvjezdica_vatrena | godina: 2021. | trajanje: 116 minuta
uloge: Franz Rogowski, Georg Friedrich, Anton von Lucke, Thomas Prenn
žanr: zatvorska, ljubavna i socijalna drama
scenario: Sebastian Meise, Thomas Reider
redatelj: Sebastian Meise
ritn by: Marko Stojiljković | 18.02.2022.
KONAČNA SLOBODA: Stiže nam film o homoseksualnosti i stigmi koju ona nosi
KONAČNA SLOBODA: Stiže nam film o homoseksualnosti i stigmi koju ona nosi
Jedna od bitnijih tekovina druge polovice 20. stoljeća u razvijenom svijetu su prava seksualnih manjina. Ona se danas podrazumijevaju do te mjere da je pomalo teško zamisliti da se u ne tako davnoj prošlosti zbog „krimena” homoseksualnosti išlo na robiju. Dug je put od tada pređen, ali s druge strane sve je prisutnija globalna prijetnja konzervativnih težnji i retradicionalizacije nauštrb ljudskih prava, o čemu posljednjih godina sve češće svjedočimo i u hrvatskoj svakodnevici. Upravo stoga ponekad podsjetnik neke vrste dobro dođe. Film „Konačna sloboda“ ("Great Freedom"), festivalska uspješnica poznatog austrijskog redatelja Sebastiana Meisea, koji je od ovoga tjedna napokon krenuo u kino distribuciju po domaćim kinima, može nam itekako poslužiti u tu svrhu.

„Konačna sloboda“ još od svoje premijere u Cannesu žanje nagrade (ovojio je nagradu žirija u Un certain regard programu), a na plodno tlo je naletjela i na festivalima u regiji. Nakon trijumfa na najvećem regionalnom filmskom festivalu u Sarajevu, uslijedio je i trijumf u Zagrebu na Zagreb Film Festivalu. Zbog tretmana filma na festivalima bi manje informirani među publikom mogli pomisliti da je riječ o djelu koje kalkulira s aktivizmom u smjeru senzibilizacije publike i osvajanja nagrada, ali „Konačna sloboda“ je ipak nešto više od toga: priča o ljubavi koja oslobađa čak i iza rešetaka.

Protagonist filma je Hans Hoffmann (Franz Rogowski) kojeg upoznajemo na suđenju krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, malo prije nego što će homoseksualnost biti dekriminalizirana. Kao dokazni materijal pojavljuje se snimka s nadzorne kamere iz muškog toaleta na kojoj je Hans uhvaćen „na djelu”. Nije to njegov prvi „rodeo” takve vrste, on je zapravo višestruki povratnik u zatvorski sistem po zloglasnom članku br. 175 njemačkog kaznenog zakonika kojim se zabranjuje homoseksualnost, a prvi put je u zatvoru završio kao mladić 1945. godine, i to direktno iz koncentracijskog logora u kojem je nosio ružičasti trokut.

Kroz tri vremenske linije (kasnih 40-ih, kasnih 50-ih i kasnih 60-ih) koje Meise i njegov koscenarist Thomas Reider prate, Hansovo snalaženje u zatvorskom eko-sistemu, od neiskusnog do iskusnog „džombe među džombe ”. Za to je ključan njegov odnos s prvim zatvorskim cimerom, ubojicom Viktorom (Georg Friedrich), od inicijalnih osjećanja straha, odnosno mržnje, do lojalnosti, prijateljstva, pa čak i ljubavi toliko velike da može preskočiti granice koje predstavljaju zidovi. 

Zanimljiv je taj odnos zajedničkog iskupljenja u kojem dvojica muškaraca počinju iz dijametralno suprotnih kutova, Viktor kao iskonski devijant kojem je daljnja devijacija (heroinska ovisnost) također stvar izbora (ili je to makar u početku bila), a Hans kao žrtva sistema nekompatibilnog s njegovim težnjama i stoga nepravednog. Iako njih dvojicu stavlja u središte zbivanja, Meise ipak širi pogled i na „eko-sistem” zatvora kao društva u malom i na nivo društva u cijelosti, ali ipak emotivna komponenta odnosa između njih dvojice postaje i ostaje središnja točka.

„Konačna sloboda“ možda ne predstavlja toliku novinu, ni kao zatvorski film, ni kao film o homoseksualnosti i stigmi koju ona nosi, pa ni kao film o homoseksualnosti u zatvoru koja se po logici stvari nekako i podrazumijeva (sami muškarci, od kojih neki zatvoreni na duži vremenski period, bez žena, na ograničenom prostoru gdje seks uglavnom postaje pitanje dominacije, a ne osjećanja naklonosti ili ljubavi). Uostalom, sjećamo se filmova kao što su „Kiss of the Spider-Woman“ (Hector Babenco, 1985) u teškom dramskom registru i „I Love You Phillip Morris“ (Glenn Ficarra i John Requa, 2009) u nešto relaksiranijem, komičnom, dok nam odzvanja i eho „Brokeback Mountaina“ (Ang Lee, 2005).

To opet ne znači da „Konačna sloboda“ nema neke posve svoje adute. Jedan od njih je tehnička dorađenost filma koja se ogleda u vizualnoj raznovrsnosti koja, pak, savršeno prati izlomljenu naraciju, usput registrirajući promjene u društvu na rubovima glavne priče. Drugi je svakako glumačka postava, prije svega središnji par. Austrijski glumac Georg Friedrich je pouzdan glumac s preko 100 filmskih i televizijskih uloga iza sebe u preko 35 godina karijere, ali uloga Viktora koju igra sa sjajnim osjećajem za mjeru mu je možda i najpamtljivija. S druge strane, pak, imamo Franza Rogowskog, jednog od najzanimljivijih glumaca nešto mlađe generacije sklonog fizičkim transformacijama i ulogama u pojačanom emocionalnom registru koje nikada ne vodi u smjeru jeftine melodrame. Svoje glumačke kvalitete Rogowski opetovano potvrđuje kod Christiana Petzolda (filmovi „Transit“ i „Undine“), Terencea Malicka („A Hidden Life“) i Michaela Hanekea („Happy End“). S njima dvojicom u prvom planu, „Konačna sloboda“ je film vrijedan gledanja iako možda nije revolucionaran i onoliko moćan koliko bismo željeli da bude.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Great Freedom

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

    06.05.2022.

    Lana Bobić

    ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

  2. UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

    05.05.2022.

    Boris Pavelić

    UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

  3. U SRBIJI NIŠTA NOVO: Dosledno na strani zla

    24.04.2022.

    Dinko Gruhonjić

    U SRBIJI NIŠTA NOVO: Dosledno na strani zla

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije