Sunčev sustav
Sunčev sustav je zatvoreni sustav koji se sastoji od sunca, devet planeta koji ga okružuju (i njihovih satelita), asteroida i kometa, te međuplanetarne prašine i plinova. Udaljenosti u sunčevom sustavu mjere se jedinicama koje se zovu astronomska jedinica, a koje je dobivena izračunavanjem udaljenosti od zemlje do sunca. Jedna astronomska jedinica iznosi 150 miljuna km, a najveća udaljenost u sunčevom sustavu je ona od sunca do Plutona koja iznosi 39 astronomskih jedinica.
Zanimljivost je da se za sunčev sustav mislilo da je jedini sustav koji se okreće oko jedne zvijezde (jer je sunce zvijezda), sve do 1995 godine, kada su astronomi otkrili planetu koja je velika otprilike kao pola Jupitera koja se okreće oko zvijezde koja se zove 51 Pegazi.
Sunce
Opjevano u miljunima pjesama, iščekivano svako jutro i predmet nekoliko religija. Sunce je nama najbliža zvijezda i spada u najsjajnija nebeska tijela. Spada u zvijezde tipa patuljak (što je u poređenju s velikim zvijezdama vrlo malo, npr. zvijezde tipa Delta Orions su veće od sunca otprilike 10-50 puta), spektralnog tipa G2 sa temperaturom na površini 5,700 Kelvina. Svake sekunde na suncu 4 miljuna tona solarnog materijala se potroši na proces pretvaranja vodika u helij. Stvaranje tolike ogromne količine energije koja nas obasijava i čini sretnima u nedjeljna jutra možemo zahvaliti procesu nuklarne fuzije koja se neprekidno odvija na Suncu.
Planete
U sunčevom sustavu planete zapravu zauzimaju vrlo malu površinu u postotcima. Sve planete zajedno čine tek 0.135% ukupne mase sunčevog sustava.
Postoji devet planeta od kojih prvo izdvajamo majčicu zemlju. Naša planeta je treća od Sunca i najveća od stjenovitih planeta. Zemlja je jedinstvena i po drugim karakteristikama. Ona je jedina planeta bez očiglednih kratera, jedina sa tekućom vodom, jedina sa obiljem kisika u atmosferi – i jedina planeta na kojoj se razvio život.
Nakon nje idu redom od sunca:
Merkur
Merkur je prva planeta do Sunca, udaljena od njega najmanje 150 miljuna kilometara. Temperatura tla iznosi 430 stupnjeva celzijusa, a razlika izmedju dnevne i noćne čak 600 stupnjeva celzijusa. Sam dan na Merkuru traje 29,3 zemaljskih dana.
Venera
Venera je druga planeta u Suncevom sustavu, a poslije Sunca i Mjeseca najsjajniji je planet na nebu. Obim planete na ekvatoru nešto je manji od Zemljinog, a masa je 0,8 Zemljine. Sve planete se okreću oko svoje ose u istom smijeru osim Venere koja se okrece u obrnutom. To znaci da bi na Veneri sunce izlazilo na zapadu.
Mars
Mars ima atmosferu i čvrstu povrsinu. Atmosfera se pruža do 190km visine i vrlo je rijetka. Na Marsu postoje uslovi za razvoj žive materije. Na to ukazuje promjena boje terena u toku godine. Mars ima 2 satelita, nazvani Fobos i Demos(prema Ilijadi sinovi boga rata Marsa). Oni su vrlo mali : Fobos je precnika 14, a Demos 18 km.
Jupiter
Jupiter s pravom zaslužuje ime glavnog božanstva u rimskoj mitologiji, jer ne samo da je najveća planeta nego ima skoro 2,5 puta veću masu od svih ostalih planeta zajedno. Gotovo cijeli je tekuće tijelo osim malog željezno-silikonskog jezgra u centru u kojemu temperatura dostiže 30000 K. Iznad ovog jezgra nalazi se sloj metaloidnog vodika debljine oko 70000 km.
Saturn
Saturn je šesti planet od Sunca, te ima najspektakularnije prstenove u sunčevom sustavu (Galileo Galilej je 1610 prvi zapazio Saturnove prstenove). Znanstvenici misle da se saturnovi prstenovi sastoje od mnoštva sićušnih čestica poput zrnaca prašine.
Uran
Uran je sedmi planet od Sunca, ima os rotacije gotovo u ravnini sa svojom orbitom što uzrokuje vrlo neobična godišnja doba te jedinstvenu strukturu magnetskog i električnog polja. Uran ima vrlo neujednačen sistem prstenova te 15 poznatih mjeseci.
Neptun
Neptun se nalazi na 30 puta većoj udaljenosti od Sunca nego Zemlja, a njegova godina traje 165 naših, pa od kad je otkriven do danas nije napravio ni jedan obilazak oko Sunca.
Pluton
Pluton je vanjski planet u sunčevu sustavu, i jedini je planet koji još nije posjećen sa svemirskim brodom sa Zemlje. Misteriozni planet često zovu dvostruki planet, zbog njegovog mjeseca, Charona, koji je vrlo blizu Plutonu i približne su veličine.
Posvećeno mom dobrom prijatelju Ivoru Vučemiloviću, koji je bolji poznavatelj planeta od mene
Zanimljivost je da se za sunčev sustav mislilo da je jedini sustav koji se okreće oko jedne zvijezde (jer je sunce zvijezda), sve do 1995 godine, kada su astronomi otkrili planetu koja je velika otprilike kao pola Jupitera koja se okreće oko zvijezde koja se zove 51 Pegazi.
Sunce
Opjevano u miljunima pjesama, iščekivano svako jutro i predmet nekoliko religija. Sunce je nama najbliža zvijezda i spada u najsjajnija nebeska tijela. Spada u zvijezde tipa patuljak (što je u poređenju s velikim zvijezdama vrlo malo, npr. zvijezde tipa Delta Orions su veće od sunca otprilike 10-50 puta), spektralnog tipa G2 sa temperaturom na površini 5,700 Kelvina. Svake sekunde na suncu 4 miljuna tona solarnog materijala se potroši na proces pretvaranja vodika u helij. Stvaranje tolike ogromne količine energije koja nas obasijava i čini sretnima u nedjeljna jutra možemo zahvaliti procesu nuklarne fuzije koja se neprekidno odvija na Suncu.
Planete
U sunčevom sustavu planete zapravu zauzimaju vrlo malu površinu u postotcima. Sve planete zajedno čine tek 0.135% ukupne mase sunčevog sustava.
Postoji devet planeta od kojih prvo izdvajamo majčicu zemlju. Naša planeta je treća od Sunca i najveća od stjenovitih planeta. Zemlja je jedinstvena i po drugim karakteristikama. Ona je jedina planeta bez očiglednih kratera, jedina sa tekućom vodom, jedina sa obiljem kisika u atmosferi – i jedina planeta na kojoj se razvio život.
Nakon nje idu redom od sunca:
Merkur
Merkur je prva planeta do Sunca, udaljena od njega najmanje 150 miljuna kilometara. Temperatura tla iznosi 430 stupnjeva celzijusa, a razlika izmedju dnevne i noćne čak 600 stupnjeva celzijusa. Sam dan na Merkuru traje 29,3 zemaljskih dana.
Venera
Venera je druga planeta u Suncevom sustavu, a poslije Sunca i Mjeseca najsjajniji je planet na nebu. Obim planete na ekvatoru nešto je manji od Zemljinog, a masa je 0,8 Zemljine. Sve planete se okreću oko svoje ose u istom smijeru osim Venere koja se okrece u obrnutom. To znaci da bi na Veneri sunce izlazilo na zapadu.
Mars
Mars ima atmosferu i čvrstu povrsinu. Atmosfera se pruža do 190km visine i vrlo je rijetka. Na Marsu postoje uslovi za razvoj žive materije. Na to ukazuje promjena boje terena u toku godine. Mars ima 2 satelita, nazvani Fobos i Demos(prema Ilijadi sinovi boga rata Marsa). Oni su vrlo mali : Fobos je precnika 14, a Demos 18 km.
Jupiter
Jupiter s pravom zaslužuje ime glavnog božanstva u rimskoj mitologiji, jer ne samo da je najveća planeta nego ima skoro 2,5 puta veću masu od svih ostalih planeta zajedno. Gotovo cijeli je tekuće tijelo osim malog željezno-silikonskog jezgra u centru u kojemu temperatura dostiže 30000 K. Iznad ovog jezgra nalazi se sloj metaloidnog vodika debljine oko 70000 km.
Saturn
Saturn je šesti planet od Sunca, te ima najspektakularnije prstenove u sunčevom sustavu (Galileo Galilej je 1610 prvi zapazio Saturnove prstenove). Znanstvenici misle da se saturnovi prstenovi sastoje od mnoštva sićušnih čestica poput zrnaca prašine.
Uran
Uran je sedmi planet od Sunca, ima os rotacije gotovo u ravnini sa svojom orbitom što uzrokuje vrlo neobična godišnja doba te jedinstvenu strukturu magnetskog i električnog polja. Uran ima vrlo neujednačen sistem prstenova te 15 poznatih mjeseci.
Neptun
Neptun se nalazi na 30 puta većoj udaljenosti od Sunca nego Zemlja, a njegova godina traje 165 naših, pa od kad je otkriven do danas nije napravio ni jedan obilazak oko Sunca.
Pluton
Pluton je vanjski planet u sunčevu sustavu, i jedini je planet koji još nije posjećen sa svemirskim brodom sa Zemlje. Misteriozni planet često zovu dvostruki planet, zbog njegovog mjeseca, Charona, koji je vrlo blizu Plutonu i približne su veličine.
Posvećeno mom dobrom prijatelju Ivoru Vučemiloviću, koji je bolji poznavatelj planeta od mene
E ovo si se stvarno potrudio!