NIŠTA NIJE SLUČAJNO: Kako razgovarati s teoretičarima zavjere?

NIŠTA NIJE SLUČAJNO: Kako razgovarati s teoretičarima zavjere?

"Teoretičari zavjera također imaju disproporcionalno velik utjecaj, obzirom na njihovu realnu malobrojnost. Analizom, koja je obuhvatila preko 2 milijuna komentara na podforumu posvećenom teorijama zavjere na internetskom servisu Reddit, pokazano je da, bez obzira što među aktivnim korisnicima samo 5 % čine ljudi koji iskazuju zavjerničke načine razmišljanja, oni su odgovorni za 64 posto svih komentara. Najaktivniji autor je objavio 896.337 riječi, dvostruko više od opsega trilogije Gospodara prstenova", stoji u „Priručnik o teorijama zavjere“, koji su sastavili Stephan Lewandowsky i John Cook. Odmah na početku objašnjava se razlika između konvencionalnog i urotničkog razmišljanja. Odlike prvog su zdravi skepticizam, podložnost dokazima i težnja koherentnosti, dok se kod urotničkog razmišljanja ističe prekomjerna sumnja, otpor prema dokazima i kontradiktornost.
VAŠA „CENZORICA“: Bojimo li se? Pa evo odgovora na to pitanje. Bez ijednog linka!

VAŠA „CENZORICA“: Bojimo li se? Pa evo odgovora na to pitanje. Bez ijednog linka!

Kada su se zaoštrili napadi na Faktograf zadnjih dana pitali su nas i bojimo li se. Pa evo odgovora na to pitanje, bez ijednog linka. Plaši me pomisao na ljude u kojima tumori rastu, jer zbog pandemije odgađaju odlazak liječniku. Pomisao na strah moje majke da će umrijeti u mukama, boreći se za zrak. Pa pomisao na mozgove djece koja su u pandemiji MORALA provoditi više vremena pred ekranima, jer škole nisu radile normalno. Pomisao da je virus doista produkt laboratorija i da će sljedeći biti gori, jer ljudi čačkaju i nitko to neće moći regulirati, makar ne uvijek i svugdje u svijetu. Pomisao da sam cijelu pandemiju provela pokušavajući pomoći sebi i drugima da se orijentiraju u ovom kaosu, na jedini način na koji znam - čitanjem i trijažom izvora. Pomisao da usprkos tome ili baš zbog toga zemlja u kojoj živim tuče europske rekorde u necijepljenju s jedne strane i u smrtima od Covida s druge.
EPIDEMIJA OTPORA: Kako su se kalili antivakseri i antimjeraši

EPIDEMIJA OTPORA: Kako su se kalili antivakseri i antimjeraši

Jedan od najčitanijih hrvatskih medija, primjerice, na samom početku epidemije, u veljači 2020. godine, objavio je da od virusa ne treba strahovati, da će prije Dinamo osvojiti Ligu prvaka, nego što ćete se zaraziti novim koronavirusom i da su veće šanse da se rodite sa šestim prstom na ruci ili nozi nego da dobijete koronu. Ispostavilo se da je prognoza potpuno pogrešna. U to vrijeme o virusu se nije znalo ništa, a ovakvih pogrešnih procjena i ishitrenih tvrdnji bilo je na stotine. Lutali su mediji, lutao je Nacionalni stožer, lutala je medicinska struka, ali sve se to moglo očekivati obzirom da je svijet bio suočen sa situacijom u kakvoj se u novijoj povijesti nije našao, odnosno s virusom o kojem medicinska struka nije znala gotovo ništa. Kad je u pitanju nepovjerenje prema cijepljenju i cjepivu, riječ je o fenomenu koji prati povijest razvoja cjepiva i koji je dobio zamah s razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije.
TOP 10: Ovo su mi najbolje serije u 2021. godini

TOP 10: Ovo su mi najbolje serije u 2021. godini

Interes ljudi za „bindžanjem“ serija, po svemu sudeći, nikad nije bio veći nego u covid eri kojoj svjedočimo. Nikad nismo ovoliko vremena provodili unutar četiri zida otkako traje pandemija. Umjesto turizma, putovanja, druženja u kafićima i restoranima, pa i odlaska u kino, sve više vremena provodimo u svojim sobama sjedeći uz laptop i mobitel. Jasno je, dakle, koliko je pandemija kumovala rapidnom rastu streaming platformi. Globalni broj pretplatnika Netflixa premašio je rekordnih 213 milijuna u trećem tromjesečju 2021. godine. Sve se više profiliraju i konsolidiraju i Disney+ te HBO Max (koji prema nekim najavama uskoro stiže i u naše krajeve). Ovaj tekst zamislila sam kao malu pomoć pri odabiru dobrih novijih serija, jer ponuda je bogatija nego ikad, a pandemija će, po svemu sudeći, potrajati. Streaming servisi su toliko preplavljeni sadržajem da je teško snaći se.
BORNA IZ BENDA PAUL THE WALRUS: „Trudili smo se i dokazali smo da postoji neka kvaliteta u tome što radimo“

BORNA IZ BENDA PAUL THE WALRUS: „Trudili smo se i dokazali smo da postoji neka kvaliteta u tome što radimo“

„Velika je stvar bila nastupati na Inmusicu, ne nastupa svatko tamo. Trudili smo se i dokazali smo da postoji neka kvaliteta u tome što radimo. Ali, opet, nije dovoljno samo se truditi. Ima ljudi koji samo izdaju i izdaju konstantno. Ja to ne radim tako. Nije dovoljno samo da šibaš stvari – mora biti kvalitetno“, tako nam govori Borna Mijalović,, frontmen mladog zagrebačkog pop rock benda Paul the Walrus. Najpoznatiji su po svojem privlačnom pop „catchy“ prizvuku. Možda je „istočnoeuropski Beatlesi“ najbolja sintagma za opisati njihov zvuk. S Bornom smo razgovarali o stvaranju u pandemiji, o uvjetima funkcioniranja jednog mladog benda u uvjetima gdje nastupa gotovo da i nema, ali i o novom singlu i albumu. „Iskreno, u pandemiji nisam bio inspiriran ništa više nego inače. Bilo je pomalo obeshrabrujuće imati stalno probe bez svirki, a nije mi bilo važno da zbog toga izbacim album na kojem sam radio 20 dana“, priča nam Borna.
GODINA (NE)CIJEPLJENJA: „Ovdje očito nisu u pitanju samo antivakseri“

GODINA (NE)CIJEPLJENJA: „Ovdje očito nisu u pitanju samo antivakseri“

Loša procijepljenost imat će utjecaja u idućem razdoblju na tijek pandemije u Hrvatskoj, tvrdi u razgovoru za Lupigu prof. dr. sc. Stipan Jonjić, naš ugledni imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci. „U vrijeme širenja novog vala do kojeg će očito dovesti nova varijanta omikron, to bi moglo izazvati veće pobolijevanje u populaciji, napose onih koji nisu cijepljeni. Međutim, nismo se još riješili ni ove varijante tj. ovoga vala u kojem dominira delta varijanta koja je dosta nezgodna“, kaže Jonjić dodajući da se sva predviđanja još svode na spekulacije dok se ne utvrdi da li je omikron varijanta možda nešto manje patogena. „Puno toga ćemo naučiti narednih mjeseci, prije svega vidjet ćemo hoće li ova nova varijanta potpuno potisnuti prethodnu varijantu i koliko će dugo ona egzistirati u populaciji, te kakav će imuni odgovor ostaviti kod onih koji su zaraženi“, pojašnjava.
MORALNE DILEME: Trebaju li oni koji se ne žele cijepiti snositi troškove liječenja ukoliko zbog Covida 19 završe u bolnici?

MORALNE DILEME: Trebaju li oni koji se ne žele cijepiti snositi troškove liječenja ukoliko zbog Covida 19 završe u bolnici?

Singapur je prva zemlja na svijetu koja je uvela plaćanje troškova liječenja za osobe koje se odbijaju cijepiti, a zaraze se koronavirusom. Odluku su donijeli početkom prosinca, a sada se zahuktala i javna rasprava koja bi mogla dovesti do sličnog scenarija i u Njemačkoj, na kojhu Hrvati, inače, tradicionalno gledaju kao na neprikosnoveni uzor. Deutsche Welle ovih je dana pisao kako je bavarski ministar zdravlja Klaus Holetschek pozvao sve stranke da već u siječnju u Bundestagu donesu zakon o obaveznom cijepljenju svih građana protiv korone. Govorio je i o sankcijama za one koji se ipak ne bi cijepili, ukoliko se ta obaveza uvede. Ti građani bi mogli plaćati financijske kazne, a postoji i mogućnost da necijepljeni plaćaju veći iznos za zdravstveno osiguranje od cijepljenih, da moraju dijelom snositi troškove liječenja od korone ili da ne dobivaju novac kad su na bolovanju.
NI NAKON DVA RAZORNA UPOZORENJA: Država potresnu opasnost ne shvaća dovoljno ozbiljno

NI NAKON DVA RAZORNA UPOZORENJA: Država potresnu opasnost ne shvaća dovoljno ozbiljno

Deseci tisuća velikih asteroida prolaze blizu Zemlje i bilo koji od njih nas može udariti, pojašnjava britanski fizičar i popularni promotor znanosti Brian Cox u recentnom videu komentirajući novi film Adama McKaya „Don't Look Up“. U satiričnoj komediji o dvoje znanstvenika koji otkrivaju asteroid na direktnoj putanji prema Zemlji, no koje nitko – od političara do medija i javnosti – ne shvaća ozbiljno, McKay cinično secira nemoć znanstvenih upozorenja pred modernim zakonitostima tržišta, politike i društvenih mreža. „Mi uzimamo našu sigurnost, našu egzistenciju na Zemlji zdravo za gotovo. Ali udari se događaju. A razlog zbog kojih ih ignoriramo je to što se događaju vrlo rijetko“, upozorava Cox. Međutim, vjerojatnost, poentira on, nije izvjesnost – mi ne možemo sa sigurnošću ustvrditi kada će idući asteroid udariti Zemlju. Nešto slično, samo na razini puno većih vjerojatnosti, vrijedi i za potrese.
PULMOLOG SAŠA SRIĆA: „Dio ljudi se okrenuo google-doktorima i lažnim autoritetima“

PULMOLOG SAŠA SRIĆA: „Dio ljudi se okrenuo google-doktorima i lažnim autoritetima“

„Pritisak na bolnički sustav i dalje je prilično velik. U Kliničkom bolničkom centru Zagreb gdje radim u COVID-odjelu veliki broj pacijenata je i dalje na kisiku, a također i pacijenata na respiratoru. Naravno da je za očekivati da će se omikron u većem broju pojaviti i u Hrvatskoj i on će kroz 15 dana ili najkasnije mjesec dana postati dominantni korona soj u Hrvatskoj. Puno je zarazniji, a premda sadašnje informacije govore da je manje patogen pa izaziva nešto lakšu kliničku sliku, tri ili četiri puta veći broj zaraženih sigurno će imati kao posljedicu i dvostruko veći broj hospitaliziranih. Zdravstveni sustav će se naći pred još većim pritiskom tako da situacija koja je pred nama nije previše optimistična. U prilog tome ide još uvijek mali broj procijepljenih“, kaže u razgovoru za Lupigu pulmolog Saša Srića, komentirajući što možemo očekivati kada se u Hrvatskoj značajnije raširi omikron soj Covida 19.
U FOKUSU: Velika Britanija ima rekordan broj zaraženih i nestašicu testova

U FOKUSU: Velika Britanija ima rekordan broj zaraženih i nestašicu testova

Istraživači sa sveučilišta u Edinburghu proučavali su zarazu delta i omikron varijantom od početka studenog i zaključili da je u usporedbi s deltom rizik od hospitalizacije s omikronom smanjen za dvije trećine. Stručnjaci, međutim, upozoravaju na razinu infekcije. Mark Woolhouse, jedan od autora ove škotske studije kaže da to može izgledati kao dobra vijest, ali ako bude tri puta više slučajeva s omikronom nego s deltom da nas to onda vraća na početak. On naglašava da ima još puno nepoznanica oko omikrona, posebno kako će „booster kampanja“ u Britaniji utjecati na širenje virusa. Dok brojni britanski stručnjaci kritiziraju vladu što nije donijela nove mjere prije novogodišnje večeri, vodeći britanski imunolog, profesor na Sveučilištu Oxford i savjetnik vlade, John Bell izjavio je da omikron „nije ista bolest koju smo viđali prije godinu dana.“ Inače, jučer na Otoku zabilježen rekordan broj zaraženih, čak 183.000.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

    17.04.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

  2. IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

    31.03.2025.

    Srđan Puhalo

    IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

    20.03.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije