BITI TO ŠTO JESI: „Kad me vide sa šminkom i štiklama. a bez grudi, odmah su šokirani“

BITI TO ŠTO JESI: „Kad me vide sa šminkom i štiklama. a bez grudi, odmah su šokirani“

Kada je saznala da su studiji u Sloveniji besplatni za sve državljane i državljanke zemalja bivše Jugoslavije, za nju nije bilo sumnje da je to država u koju želi da se preseli. Tako se Vanna Jensen, dvadsetdvogodišnja studentkinja ekonomije, iz Sarajeva prošle godine doselila u Maribor. U Sarajevu je kao trans devojka živela kratko, nekih sedam-osam meseci. Nije izlazila u javnost kao trans osoba iz sigurnosnih razloga. „Dva-tri mjeseca prije toga započela sam sa hormonskom terapijom i htjela sam sačekati rezultate”, objašnjava naša sagovornica, koja je sačekala i sa promenom imena dok nije “došla do te faze da se ljudi čude kad pokaže dokument jer se ime ne poklapa sa profilom osobe”. U Sarajevu, kaže, ipak za nju osim “hejt” komentara, nije bilo većih problema.
PEDAGOGIJA OTPORA BRANKA ĆOPIĆA: „Ko su danas ti tamni dželati u ljudskom liku?“

PEDAGOGIJA OTPORA BRANKA ĆOPIĆA: „Ko su danas ti tamni dželati u ljudskom liku?“

Zato Paković komad završava sudbonosnim pitanjem i mogućim odgovorom: „Ko su danas ti tamni dželati u ljudskom liku / slični onima koji su Ziju zatukli / braća onih koji su Ivana Gorana Kovačić zaklali / Zar to nisu tamne ubice Hasana Kikića / Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici / noćni i dnevni vampiri, / fašisti, fašisti, samo ih danas drukčije zovemo… / Hladna je jeza njihova prethodnica / Neka! Nek svak se brani svojim oružjem / Jer još nije iskovana sablja koja može sjeći / naše mjesečine, nasmijane zore i tužne sutone / Zbogom lijepi i strašni živote / Veliko je samo kad si Don Kihot“ Na kraju jedne od tih tako velikih, a malih pripovijedaka iz zbirke „Bašta sljezove boje“, Branko Ćopić pita sebe i svoje radoznale čitatelje: „… Je li pametnije biti mjesečar ili s mirom sjediti kod svoje kuće, pa kad zagusti, tješiti se rakijom kao moj strikan?“
SPORTAŠICE U RALJAMA SEKSIZMA: „Djevojkama bi bilo bolje da se bave nečim drugim“

SPORTAŠICE U RALJAMA SEKSIZMA: „Djevojkama bi bilo bolje da se bave nečim drugim“

Skoro sve najveće pojedinačne uspjehe hrvatskog sporta ostvarile su upravo sportašice: Iva Majoli, Janica Kostelić, Blanka Vlašić, Sandra Perković … O njima su napisani deseci tisuća tekstova, snimljene tisuće televizijskih i radijskih priloga, o njima svi sve znaju, one su ili su bile velike nacionalne heroine, pa bi se moglo očekivati da su svojim rezultatima i ulogom u povijesti našeg sporta bitno promijenile percepciju ženskog sporta. Tome, međutim, nije tako. Na stranu sad opaska jednog od najpoznatijih televizijskih komentatora da bi „trebalo ukinuti sve ženske sportove osim atletike, plivanja i odbojke jer nemaju nikakvog smisla“ ili klikbejterski naslovi na najčitanijim portalima poput „Odbojkaške guze su nam najdraže“, „Seksi bilderice očarale na EP-u u Zagrebu“ ili „Parada čvrstih guza: U Zagrebu održano EP u bodybuildingu“.
OMAMLJENI DOMOLJUBLJEM: „Sveta je dužnost naše djece - umrijeti za Domovinu“

OMAMLJENI DOMOLJUBLJEM: „Sveta je dužnost naše djece - umrijeti za Domovinu“

U rat šaljemo našu djecu koja potom ginu ili ubijaju nečiju djecu. Šaljemo ih u rat jer je tako naložio naš neprikosnoveni vođa. Otac naše nacije. Vid naših očiju. Nepogrešiv. Sveprisutan. Strog, ali pravedan. Veliki vizionar pogleda uprtog u osunčanu sutrašnjicu. On naređuje slanje naše djece u rat. Rat koji će, dakako donijeti progres, koji, mi, obični smrtnici, niti ne naziremo. To će biti još jedan veliki korak na putu do blagostanja. I kazna za naše mrske neprijatelje koji su željeli naš potpuni nestanak. I zato su naoružali njihovu mladost. Naravno, vođa u rat ne šalje svoju djecu. Već samo našu. Njegova mu trebaju kako bi mu donosila toliko potrebnu radost i neophodno opuštanje. Jer sveta je dužnost naše djece - umrijeti za Domovinu. Otadžbinu. Homeland. Vaterland. Otačestvo.
BOB I ANĐELA: Pontijak nisu pare

BOB I ANĐELA: Pontijak nisu pare

Subota ujutru. Devet i petnaest. Pijem prvu kafu na verandi. Mačka spava u saksiji. Otvorila je oči na tren, pogledala me i nastavila da džonja. Zabole je za sve. Voleo bih da sam ona kada su radne subote. Ili bilo kog drugog dana. A ne bih se bunio ni da sam saksija. Naročito ove subote. Jedva da sam otvorio oči, a već mi je hiljadu misli okupiralo glavu. Obično sačekaju bar do podne. Danas nisu. Kada bih birao saundtrak za jutrošnje misli, nijedna pesma ne bi pasovala bolje od "It's a Sad and Beautiful World" grupe Sparklehorse. Krećem na posao. Poslednjih nekoliko jutara na putu do posla slušam kao blesav novi album Nikolasa Krgoviča (kakva ploča!), ali ne danas. Ove subote mi se ništa nije slušalo. Srećem onog komšiju koji liči na Rika Rubina. On uvek šeta dva psa. I jutros je. Poželi mi dobro jutro i pita kako sam. Kažem da bi u krevetu bilo bolje.
ANATOL LIEVEN: Ukrajinski rat se može razumeti samo kao krvavi postimperijalni sukob

ANATOL LIEVEN: Ukrajinski rat se može razumeti samo kao krvavi postimperijalni sukob

Nasuprot brojnim zapadnim izveštajima, bilo je malo dokaza o bilo kakvim konkretnim namerama Rusije da izvrši invaziju na baltičke države, a kamoli na Finsku ili Poljsku. Svojevremeno mi je jedan ruski zvaničnik rekao: „Vladali smo Poljskom skoro 200 godina i sve što nam je to donelo bile su beskrajne nevolje. Zašto bismo, pobogu, želeli da ponovo progutamo tog ježa?" Stoga je, sa stanovišta vitalnih zapadnih interesa, nepotrebno tražiti trajno onesposobljavanje Rusije. Drugo, traganju za rešenjem u Ukrajini treba da pristupimo u duhu etičkog realizma, sa ciljem trajnog mira koji će obezbediti nezavisnost Ukrajine i potencijalni put ka pridruživanju EU, a ne sa pozicije hiperlegalizma i hipermoralizma, u kom slučaju postizanje mira biće gotovo nemoguće. I naša sopstvena istorija takav pristup ne opravdava.
ZID SRAMA: Siniša Labrović zidao zid ispred HDZ-a

ZID SRAMA: Siniša Labrović zidao zid ispred HDZ-a

Teško je zamisliti osjećaj HDZ-ovaca pri samom pogledu na današnji performans Siniše Labrovića. Naime, ovaj prekaljeni i izuzetno talentirani konceptualnu umjetnik danas je pred sjedištem HDZ-a u Zagrebu zidao cigleni zid. Na ciglama kojima je dizao „Zid srama“ ispisana su imena sela i gradova koja su pogođena dvjema katastrofama – jedna je potres, a druga nesposobnost obnove nakon potresa. Na samo tri metra od ulaza u bastion omiljene stožerne hrvatske stranke tako je nikao zid na kojem je pisalo - Glina, Sunja, Majske poljane, Volinja, Dvor, Crni potok, Ćore, Greda, Ciglenica … Dogodilo se to u sklopu Festivala izvedbenih umjetnosti „Perforacije“, a na ovaj je način Labrović simbolično započeo obnovu koju hrvatske vlasti nikako da počnu na pravi način, jer jedan je podignuti zid ipak puno više nego nijedan.
KRATKE CRTICE: Otišli su s ovog svijeta željni svega

KRATKE CRTICE: Otišli su s ovog svijeta željni svega

Cijeli život je samo nešto štedjela. I otkidala od usta. Od svojih još i nije grijeh. Od porodičnih jest. Piletinu sebi i njemu, a teletinu u rijetkim prilikama. Kad dođu gosti. Najbolje suđe iznosila je samo kad je velik povod za to, specijalne prilike. Srebrni escajg se vadio i laštio jednom u godini. Za svetkovinu. Vremenom je i njega zarazila. Čuvao je strana pića za komšije, rodbinu, prijatelje, a godinama pio brlju i šećerušu. I tako su živjeli da bi udovoljili drugima, da se s hvalom priča, da ostave lijepu sliku. Otišli su s ovog svijeta željni svega, i lijepog suđa i escajga, i teletine, i skupocjenih pića. Niko im ne dođe na posljednji ispraćaj.
„UTRKA“ NA GLAVNOM KOLODVORU: „Diskvalificirali smo ministarstvo“

„UTRKA“ NA GLAVNOM KOLODVORU: „Diskvalificirali smo ministarstvo“

„Simbolično smo 'diskvalificirali' ministarstvo zbog neprovođenja dosadašnjih zakonskih odredbi te manjka vizije i ambicije prilikom transpozicije Direktive o jednokratnoj plastici u hrvatsko zakonodavstvo”, izjavila je Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije te dodatno objasnila kako zakonska nedorečenost omogućava trgovcima i ugostiteljima da i nadalje prodaju ili dijele zabranjene jednokratne plastične proizvode, dok proizvođači i distributeri manipulacijama te proizvode dovode na tržište bez ikakve sankcije. Na taj način, tvrdi Mileusnić, zabrana u praksi zapravo ne postoji te se i nadalje zabranjena plastika može naći u mnogobrojnim objektima. „Manjak vizije u ministarstvu, podilaženje pritiscima industrije i kašnjenje s propisima doveli su do toga da će se u još jednoj turističkoj sezoni gomilati plastika”, zaključila je Milesunić.
IGRA SJENKI: „Rekao sam im da imam 15 godina, ali umjesto da mi pomognu, hrvatski policajci su me tukli“

IGRA SJENKI: „Rekao sam im da imam 15 godina, ali umjesto da mi pomognu, hrvatski policajci su me tukli“

„Prvo bi nam rekli da sjednemo na pod, onda bi nas vrijeđali da smo krijumčari i nazivali nas drugim pogrdnim imenima, nakon toga bi nas odvodili jednog po jednog u auto i tukli. U autu nije bilo zraka ni prozora, počeli bi onda vozili luđački, ljudi su povraćali. Kada bi došli na granicu s Bosnom, do Velike Kladuše ili Bihaća opet bi nas tukli, uzeli nam mobitele, novac. Ako imaš jaknu rekli bi da je skineš, ponekad i cipele. Nekoliko puta su mi uzeli jaknu i cipele, morao sam hodati bos. To je realnost. Ako bismo bježali u rijeku išli bi za nama i hvatali nas pa prebili. To nisu ljudi, jednostavno se ne može reći da se radi o ljudima. Ljudi imaju milosti, imaju srce, što nije bio slučaj s tim policajcima“, prisjeća se za Lupigu SK, jedan od aktera dokumentarca "Igra sjenki", koji je prošli tjedan došao u Hrvatsku - zemlju u kojoj ga je policija tukla.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

    17.04.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

  2. IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

    31.03.2025.

    Srđan Puhalo

    IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

    20.03.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije