U devet i pol godina svoga pontifikata Papa je javno odašiljao brojne poruke iz kojih je vidljivo da je njegova namjera otvoriti dijalog i reformirati Crkvu, međutim u Hrvatskoj papine poruke gotovo u pravilu nisu dobrodošle i nailaze na salvu žestokih kritika, prvenstveno među „pastirima“, po onoj otrcanoj floskuli da su Hrvati veći katolici od Pape. Da se Papine poruke slabo „primaju“ svjedoči i najnoviji slučaj koji je dospio u domaće medije. Radi se o velečasnom Kristijanu Zebi koji službuje u riječkom kvartu Srdoči. Ovaj svećenik, naime, pohvalio se na svom Facebook profilu kako je odbio krstiti dijete ženskog homoseksualnog para, što je primijetio i Ranko Stojanac, novinar N1 televizije te o tome napravio kratki televizijski prilog.

Kako podaci prilično kasne, tako se i iskazivanje ove stope puno kasnije bilježi. No, uzmimo sada podatke otprije 20 godina - 2001. godine stopa rizika od siromaštva iznosila je 17,2 posto. Pet godina kasnije, 2006. godine bila je još manja - 16,3 posto. Nakon toga je uslijedila ekonomska kriza i vrlo osjetljivo razdoblje gdje stopa rizika od siromaštva raste, 2015. godine je na visokih 19,9 posto. Nakon gladnih godina, uslijedilo je ipak poboljšanje u tom smislu. Tako je u razdoblju od 2015. do 2020. godine prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu bilježio rast od 35,0 posto te prosjek ekvivalentnog raspoloživog dohotka za 43,3 posto, a stopa rizika od siromaštva manja je za 1,6 posto i iznosi 18,3 posto. Ova gomila brojki samo pokazuje kako je u široj povijesnoj perspektivi hrvatsko gospodarstvo vrlo fragilno, teško izlazi iz krize.

Nakon Kornatske tragedije, najveće i najteže u povijesti hrvatskog vatrogastva kako se u proteklih 15 godina redovito ističe, nešto se promijenilo i u kolektivnoj svijesti građana o rizičnosti toga posla i u percepciji vatrogastva uopće kod nas. Nekoć se vatrogasce doživljavalo kao "sezonske radnike sa cjelogodišnjim primanjima", znalo im se uvelike prigovarati da zimi sjede i debljaju se smišljajući što će za marendu, a samo dva-tri ljetna mjeseca, tijekom požarne sezone, rade. Danas je svima jasno koliko je to stresan i rizičan posao, koliko je važan u zaštiti ljudi i imovine te kako se lako kod svake intervencije može izgubiti glava. Baš to je potvrdila i emotivna Facebook objava šibenskih vatrogasaca nakon srpanjskog katastrofalnog požara na području Zatona i Rasline, na "korak od grada", u kojoj otvoreno govore o svom "porazu".

Što tzv. usklađivanje mirovina to znači za 280.000 umirovljenika s najnižim mirovinama od prosječno 1.840 kuna - priupitali smo predsjednicu Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasnu A. Petrović. „Znači samo 113 kuna više mjesečno“, tumači ona, „što ostavlja tu kategoriju umirovljenika u očajničkom siromaštvu iz kojega ih spasiti može samo smrt. Istodobno će bivši saborski zastupnici s prosječnom mirovinom od 10.696 kuna dobiti povećanje od 660 kuna, čak šest puta više nego što je iznos usklađenja za najniže mirovine. Je li to pravedno? Dakako da nije.“, kaže predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske. Hrvatske umirovljenike težeg socijalnog položaja, međutim, i dalje očekuje pobiranje ostataka povrća i voća po tržnicama pred zatvaranje, sakupljanje plastičnih boca i limenki te pretresanje kontejnera i kanti za smeće.

„Kad bi država udrugama koje se bave osobama s invaliditetom ili poteškoćama u razvoju pružila temeljitiju podršku, puno bi toga bilo lakše provesti i sigurno bismo bezbolnije izgradili sustav kvalitetne podrške. No, kod nas se sve svodi na entuzijazam i borbenost samih roditelja ili članova obitelji, koji su zbog vlastitog djeteta spremni pomicati planine, ali ih svakodnevni problemi i poteškoće često zaustavljaju u tome“, kaže Igor Ružić, predsjednik Udruge za autizam Zagreb, jedne od onih koja se može pohvaliti iznimnim rezultatima u pružanju podrške roditeljima djece s poremećajima iz spektra autizma. Udruga je pažnju javnosti u zadnje vrijeme osvojila projektom izgradnje stambene zajednice za osobe s autizmom u selu Gornji Vukšinac, nedaleko Vrbovca, koja se gradi sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Postojeći sigurnosni sustavi, pa time i sam način razmišljanja o konceptu sigurnosti, evidentno nisu dostatni za učinkovito preveniranje suvremenih sigurnosnih prijetnji i upravljanje njihovim posljedicama. U Hrvatskoj je ta činjenica bolno vidljiva. Među najgorima smo u svijetu po pitanju smrtnosti od kovida-19, a nedavna smrt novinara Vladimira Matijanića ogolila je urušavajuće stanje zdravstvenog sustava. Obnova od potresa nakon dvije godine jedva je i započela. Država nije sposobna osposobiti kanadere za let uoči požarne sezone. Ljetna suša i preopterećenost komunalne infrastrukture turizmom u nekim obalnim i otočnim mjestima dovode do redukcija vode. Jesenske kiše redovito dovode do poplava. Nedavno se u Zagrebu srušio sovjetski vojni dron, a da nitko prije pada nije ni reagirao.