"Jeste li razmišljali o tome kakvo će biti Vaše nasljeđe? Iz perspektive nas koje pogađaju posljedice Vašeg djelovanja to je nešto što bismo najradije zaboravili. Jedini razlog zašto bi Vas se trebalo pamtiti jest lekcija da se takvo upravljanje Sveučilištem više ne smije ponoviti. Svakom Vašom daljnjom samovoljom taj se dojam samo produbljuje", reakcija je studenata Filozofskog fakulteta u zagrebu u javno pismu koje su uputili javno pismo rektoru Borasu, Senatu i cjelokupnoj akademskoj zajednici nakon što je skandalozne odluke Senata da uskrati suglasnost programu kandidature prof. dr. sc. Nevena Jovanovića, kojeg je Vijeće Filozofskog fakulteta podržalo velikom većinom. Od 85 nazočnih na sjednici Vijeća u tajnom glasanju njih čak 76 glasalo je „za“, a samo devet „protiv“. No, Boras i većina Senata s takvim "trivijalnostima" se nije dala zamarati.

Trideset godina nakon pada željezne zavjese i prelaska brojnih kompanija na dojučerašnja socijalistička tržišta napravljeno je veliko istraživanje o odnosu tih „multinacionalki“ prema radnicima i sindikatima. Pod povećalom su se našle europske multinacionalke u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Mađarskoj, Latviji, Estoniji, Litvi, Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj. Tu je pravi „creme de la creme“ industrije i trgovine - Volkswagen, Peugeot, Carrefour, Lidl, Carlsberg, Auchan, Bridgestone ... Multinacionalke nisu iskoristile priliku da nivo radničkih prava i uvažavanja sindikata iz svojih matičnih država prenesu na novouspostavljena tržišta, već su promicale ili zadovoljavale se nižom razinom i radničkih prava i ulogom sindikata. A o tome da bi radnike platili barem približno kao što ih plaćaju „kod kuće“, da se i ne govori.

Redovi pred knjižarama diljem Hrvatske, koje smo mogli vidjeti prvog dana nakon što su popustile epidemiološke mjere, jasno su pokazali kako građani, koliko god to izdavačima sumnjivo izgledalo, ipak imaju potrebu za knjigom. U vremenima kada je knjiga manje dostupna, izdavačka kuća Fraktura odlučila je na besplatno čitanje ponuditi jedno svoje izdanje. Radi se o romanu prvijencu Igora Štiksa, „Dvorac u Romagni“, koji se trenutno na Frakturinoj on-line prodaji niti ne može nabaviti, jer je, kako kažu u Frakturi, „odavno rasprodan“. Ukratko ćemo samo reći kako ovaj kratki roman paralelno prati dvije priče, jednu koja se događa u renesansnoj Italiji i drugu iz prvih godina Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Na Štiksov roman Lupiga vas upućuje s najtoplijom preporukom.

Naša gošća autorica pjesnikinja je Paulina Lanzerotti, rođena u Kotoru 1982. godine, odrasla u Tivtu. Nakon mature u kotorskoj gimnaziji, diplomirala je na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, nakon čega ostaje živjeti i raditi u Zagrebu. Trenutno je na radu u Njemačkoj. Za kratku priču "Kraci", 2017. godine, drugonagrađena je na natječaju Centra za kreativno pisanje (CeKaPe) i časopisa za književnost i umjetnost NEMA. Priča „Ljeta“ ušla je 2019. u uži izbor regionalnog natječaja „Write queer“ te je, u izdanju asocijacije „Queer Montenegro“, objavljena u zbirci kratkih priča „Dužnost slobode“. Pjesme su joj uvrštene u zbirke "Erato '04" i "Od gnijezda do zvijezda" (knjiga poezije pjesnika manjinskih naroda Crne Gore), kao i na nekoliko književnih portala („Strane“, "Zvona i nari", „NEMA“). Prva zbirka poezije, „Ferse“, pripremljena je za tisak i očekujemo je tijekom godine