„ZAR JE TO PORUKA DRŽAVE“

Kud bismo došli da se pritvaraju svi obiteljski nasilnici?

ritn by: Ivor Fuka | 24.08.2022.
„ZAR JE TO PORUKA DRŽAVE“: Kud bismo došli da se pritvaraju svi obiteljski nasilnici?
„Kud bismo došli da se pritvaraju svi obiteljski nasilnici“ – riječi su općinske državne odvjetnice u Gospiću, Tatjane Šimunić Adamović. Tako je komentirala slučaj 36-godišnjaka koji je u ponedjeljak u Gospiću pokušao ubiti svoju suprugu i njihovog susjeda. Muškarac je tjedan dana ranije bio uhićen zbog protupravnog oduzimanje slobode i prijetnji supruzi. Zavezao ju je i govorio joj da će je ubiti. Policija je protiv njega podigla kaznenu prijavu, ali je Državno odvjetništvo u Gospiću zaključilo da će biti dovoljno izreći mu mjera opreza prema kojoj se supruzi ne smije približiti na pedeset metara pa je nasilnik pušten na slobodu. Ubrzo je i napravio ono s čime je prijetio. Suprugu i susjeda više puta je izbo nožem te im nanio po život opasne ozljede. Na ovakav komentar državne odvjetnice reagirale su danas iz Autonomne ženske kuće Zagreb.

„Kud bismo došli da se pritvaraju svi obiteljski nasilnici“ – riječi su općinske državne odvjetnice u Gospiću, Tatjane Šimunić Adamović. Tako je državna odvjetnica komentirala slučaj 36-godišnjaka koji je u ponedjeljak u Gospiću pokušao ubiti svoju suprugu i njihovog susjeda. Muškarac je tjedan dana ranije bio uhićen zbog protupravnog oduzimanje slobode i prijetnji supruzi. Zavezao ju je i govorio joj da će je ubiti. Policija je protiv njega podigla kaznenu prijavu, ali je Državno odvjetništvo u Gospiću zaključilo da će biti dovoljno izreći mu mjera opreza prema kojoj se supruzi ne smije približiti na pedeset metara pa je nasilnik pušten na slobodu. Ubrzo je i napravio ono s čime je prijetio. Suprugu i susjeda više puta je izbo nožem te im nanio po život opasne ozljede.

Na ovakav komentar državne odvjetnice reagirale su danas aktivistice iz Autonomne ženske kuće Zagreb, najoštrije osuđujući „skandaloznu i potpuno neprihvatljivu“ izjavu. 

„Očekujemo hitnu reakciju Vlade RH, pravosuđa i policije kako bi se poslala jasna poruka da je nasilje protiv žena zabranjeno, da se neće tolerirati u našem društvu te da će biti sankcionirano maksimalnim zakonom propisanim kaznama. Konkretno, u ovom slučaju radilo se o nasilniku recidivisti, o kontinuitetu nasilja istog muškarca nad istom ženom. Policija je tjedan dana prije pokušaja ubojstva već intervenirala radi nasilja i prijetnji ubojstvom, no usprkos toga pušten je na slobodu“, stoji u javnoj reakciji Autonomne ženske kuće Zagreb.

Aktivistice smatraju kako je nužno pod hitno sazvati tematsku sjednicu Vlade na temu prevencije i sprječavanja raznih oblika nasilja nad ženama, a s ciljem rigoroznog sankcioniranja nasilnika. 

„Zar je zaista poruka države: 'Kud bismo došli da se pritvaraju svi obiteljski nasilnici'“, pitaju se, a potom daju i sasvim logičan odgovor – „Došli bismo do toga da bi se frekvencija raznih oblika muškog nasilja protiv žena smanjila, ali bi i stopa femicida bila znatno manja“, poručuju aktivistice. Inače, femicid Ujedinjeni narodi definiraju kao svako ubojstvo žene koje je uvjetovano njenim spolom, odnosno njenom društvenom rodnom ulogom i to u najširem smislu.

Autonomna ženska kuća Zagreb
"Očekujemo hitnu reakciju Vlade RH, pravosuđa i policije" (FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić)

Da izrečena mjera opreza nije dovoljno sredstvo zaštite žena od nasilnika koji su im ujedno i bliske osobe smatra i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Takav stav argumentira analizama okolnosti koje su prethodile slučajevima femicida. 

„Učestalo smo utvrđivali da mjere opreza nisu bile dostatno sredstvo zaštite žrtava nasilja u obitelji ili drugih oblika rodno utemeljenog nasilja te da nisu ostvarivale svoju svrhu. Osim poteškoća vezanih uz pravilnu procjenu rizika i procjenu očekivanja da se svrha može ostvariti određenom mjerom opreza, osobito se problematičnom pokazivala okolnost da se pridržavanje izrečenih mjera opreza provjeravalo na temelju razgovora sa žrtvom, umjesto s počiniteljem“, ističe Pravobraniteljica.

Dodaje kako se, smatrajući da bi naglasak kod provjera o kršenju izrečenih mjera uvijek trebao biti na počinitelju i na njegovom socijalnom okruženju, njegovoj bližoj i daljoj rodbini i prijateljima, a samo alternativno i uz njenu izričitu suglasnost na žrtvi, zalagala da se pravilnikom kojim se uređuje način provjere pridržavanja pojedinih mjera opreza provjera proširi i na osobu kojoj je mjera izrečena, ali i druge osobe koje mogu imati saznanja o kršenju izrečene mjere. To je tijekom 2021. godine i učinjeno.

Prema podacima Pravobraniteljice, broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama u posljednjih se sedam godina udvostručio. Naime, 2015. godine takvih je kaznenih djela bilo nešto više od 2.000, a prošle godine ih je evidentirano više od 6.000. 

„Pritom, 79 posto žrtava čine žene, što nedvojbeno upućuje na rodnu utemeljenost ove vrste nasilja. Za potpunije razumijevanje trendova vezanih uz nasilje u obitelji treba imati na umu da se istovremeno s porastom kaznenih djela, broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji, kao blažeg oblika nasilja, u istom razdoblju gotovo prepolovio, sa skoro 14.000 u 2015. godini na 8.000 u 2021. godini“, objašnjava Višnja Ljubičić koja vjeruje da ovakvi podaci upućuju na činjenicu da su žrtve sve manje sklone prijavljivati lakše oblike nasilja te da se za nasilje saznaje tek onda kada ono sadrži elemente kaznenog djela. S druge strane, vlasti takvu statistiku tumače, a to je više puta proteklih godina isticao ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao učinak njihovih poteza koji su doveli do osviještenosti građana po pitanju obiteljskog nasilja i edukacije policijskih službenika jer oni prvi u sustavu dolaze u kontakt sa žrtvama. 

Višnja Ljubičić
"Broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama u posljednjih se sedam godina udvostručio" - Višnja Ljubičić (FOTO: HINA/Denis Cerić)

Pravobraniteljica povodom ovog slučaja poručuje kako postoji više ključnih točaka na kojima je potrebno graditi učinkovitu politiku suzbijanja rodno utemeljenog nasilja. 

„Na razini primarne prevencije neophodno je uspostaviti mehanizme stručnog i dugotrajnog psihoterapijskog rada s obiteljima kod kojih je zbog konfliktnih odnosa prisutan rizik od pojave nasilja, kao i rada s počiniteljima u cilju njihove društvene reintegracije. Istovremeno, na represivnoj razini, zalažem se za uspostavu strože politike kažnjavanja počinitelja nasilja u obitelji i drugih oblika rodno utemeljenog nasilja, redovito usavršavanje sudaca/tkinja i državnih odvjetnika/ca i njihovu specijalizaciju za obiteljsko nasilje, jačanje resorne suradnje, osobito između policije i državnog odvjetništva u slučajevima nasilja u obitelji i nasilja prema ženama“, napominje Pravobraniteljica. Jedna od njenih preporuka, shodno tome, je i osnivanje posebnih odjela na sudovima u državnim odvjetništvima sa specijaliziranim sutkinjama i sucima, odnosno državnim odvjetnicama i odvjetnicima samo za slučajeve obiteljskog nasilja. Također, zagovara investiciju značajnijih sredstava u programe obavezne resocijalizacije nasilnika kako bi se recidiv sveo na najmanju moguću mjeru. 

Navodi i kako se propisi koji reguliraju suzbijanje rodno utemeljenog nasilja i jačaju zaštitu žrtava konstantno usavršavaju, što je jedna od izravnih posljedica implementacije Istanbulske konvencije, koja je prije tri godine silno uznemirila konzervativni dio hrvatske javnosti koji se žestoko opirao implementaciji ovog dokumenta. Međutim, Istanbulska konvencija postala je temelj za niz promjena u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, jer su postrožene sankcije za obiteljske nasilnike, propisan je progon po službenoj dužnosti za kazneno djelo spolnog uznemiravanja, a sadašnji i bivši partneri kao žrtve rodno utemeljenog nasilja dobile su jednak stupanj pravne zaštite kao i druge bliske osobe. 

„Može se postaviti pitanje što bi bilo da nije Istanbulske konvencije jer bez kvalitetnijeg pravnog okvira koji je proizašao iz njene implementacije, rodno utemeljeno nasilje bi možda bilo rasprostranjenije. Međutim, svakako je ključno pitanje pravilna primjena postojećih propisa i nužno razumijevanje od strane svih dionika i javnosti, da je rodno uvjetovano nasilje javno društveni problem i kao takvog ga je potrebno strože kažnjavati“, zaključuje Pravobraniteljica.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2021. godini u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 30 ubojstava, od čega su 14 žrtava bile žene. Njih jedanaest ubile su njima bliske osobe, a od toga su četiri usmrtili njihovi tadašnji ili bivši partneri. Godinu ranije ubijeno je 19 žena, a u devet slučajeva ubojstvo su počinili bivši ili tadašnji partneri. U prvih pet mjeseci ove godine ubijeno devet žena, od čega su njih tri usmrtili njihovi tadašnji ili bivši partneri. 

Velik utjecaj na porast obiteljskog nasilja imala je i pandemija Covida-19, o čemu postoji cijeli niz istraživanja. Jedno od njih provela je i Autonomna ženska kuća Zagreb uz pomoć psihologinje Anite Lauri Korajlije koje je jasno pokazalo porast rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i njihovom djecom, kao i pojavu nekih novih nasilnih oblika ponašanja. Rezultati ovog istraživanja su vrlo porazni jer otkrivaju da je trećina ispitanih žena i njihove djece je tijekom pandemije bila ugroženija nego inače. Učestalo su se događali verbalni napadi, prijetnje, emocionalno zlostavljanje i socijalna izolacija žena u vidu zabranjivanja izlazaka i kontakata.

Pandemija
Postojeći kanali pomoći su dijelu žena u pandemiji bili nedostupni (FOTO: Pixabay)

„Postupanja institucija su tijekom pandemije bila neadekvatna“, napominju iz Autonomne ženske kuće Zagreb iz koje iznose i neke podatke koji pokazuju na koji način su nasilnici zlostavljali svoje partnerice ugrožavajući njihovo zdravlje tijekom pandemije. Tako je preko deset posto žena s kojima su razgovarali istaknulo da im je njihov partner onemogućavao da se pridržavaju epidemioloških mjera. Primjerice nije im želio kupiti maske, a ako su imali maske nije im dopuštao da ih koriste. Također, više od deset posto žena istaknulo je da je njihov partner namjerno kihao ili kašljao prema njima ili djeci. 

„Psihološko zdravlje i resursi žena su jako narušeni kao posljedica zlostavljanja i pandemije, a postojeći kanali pomoći su dijelu žena bili nedostupni, stoga je potrebno osmisliti dodatne načine pružanja pomoći ženama žrtvama nasilja“, stoji u zaključcima istraživanja Autonomne ženske kuće Zagreb. 

Tijekom 2021. godine na svoj kontakt telefon 0800/5544 ova je organizacija primila ukupno 1.843 poziva za podršku i pomoć, a više od polovice poziva bilo je iz Zagreba i Zagrebačke županije. Ženama su pružene informacije o njihovim zakonskim pravima, savjeti za osnaživanje i suočavanje s problemom. A koliko je kompleksan taj posao svjedoči podatak da je prosječni razgovor trajao sat vremena

„Tijekom savjetodavnog razgovora, važno je procijeniti vrste nasilja, intenzitet, trajanje nasilja i razinu opasnosti, te ustanoviti izvore podrške unutar ženine socijalne mreže. U slučajevima izravne opasnosti po život potrebno je u suradnji sa ženom izraditi plan sigurnosti na temelju mjerila za procjenu rizika“, objašnjavaju iz Autonomne ženske kuće Zagreb.

Njihove usluge psihološkog savjetovanja koristile su žene u Savjetovalištu i putem telefona u čak 185 termina, a radi psiholoških i psihosomatskih posljedica doživljenog nasilja. 

„Različitim terapijskim metodama radilo se na osnaživanju žena i suočavanju s traumatskim stresom, psihičkim poteškoćama, depresivnosti, PTSP-em, problemima s disanjem, lupanjem srca, znojenjem, noćnim morama, nesanicom, poremećajima u prehrani i tako dalje“, ističu aktivistice. 

Odvjetnice koje je angažirala Autonomna ženska kuća Zagreb su ženama tijekom 2021. godine dale 653 pravna savjeta i napisale 110 pravnih dokumenata i podneska koji uključuju i tužbe i kaznene prijave i pritužbe na rad nadležnih institucija. Pred sudovima, centrima za socijalnu skrb, ministarstvima i drugim nadležnim tijelima odvjetnice su zastupale deset žena i 18 njihove djece. U tom periodu ostvarena su 343 pisana i usmena kontakta s Centrom za socijalnu skrb, 175 s policijom, 70 s Hrvatskim zavodom za zapošljavanjem 297 sa školama i vrtićima kako bi se djeci žrtava obiteljskog nasilja omogućilo školovanje i predškolski odgoj. Reklo bi se, ova je udruga preuzela na sebe lavovski dio posla kojim bi se trebale baviti hrvatske institucije, ali one to ne čine na adekvatan način pa mnoge žene pomoć dobiju tek onda kada je zatraže izvan sustava. 

Iste te 2021. godine Autonomna ženska kuća Zagreb pružila je i smještaj za deset žena i 18 njihove djece različite dobi, i to ne samo iz Zagreba, nego iz cijele Hrvatske. Pri tome udruga pruža i kontinuiranu psihološku pomoć i terapijski rad s djecom, jer od ukupnog broja djece njih oko 70 posto imalo je neki od oblika psihičkih problema kao posljedicu preživjelog nasilja, najčešće depresiju, PTSP, noćno mokrenje, različite tikove, probleme s učenjem i nesanicu. U Skloništu je odrađeno 163 grupna i 488 individualna tretmana.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Reflektor

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije