UNATOČ VELIKOM POTENCIJALU

Loše prolazno vrijeme

ritn by: T.M. | 26.12.2023.
UNATOČ VELIKOM POTENCIJALU: Loše prolazno vrijeme
Dogovorenom direktivom Europske unije predviđeno je da se do 2030. godine obnovi 16 posto postojećih objekata najlošijih energetskih karakteristika te do 2033. godine 26 posto. Prema gore navedenim podacima, Zagreb će do 2025. godine imati solarne elektrane na, otprilike, 6,5 posto svih zgrada u svom vlasništvu. Ukoliko u međuvremenu ništa ne proda, izgradi ili kupi, bit će na, otprilike, 40 posto norme koju bi trebao ispuniti do 2030. godine i 25 posto norme do 2033. godine, što je, već na prvi pogled, poprilično loše „prolazno vrijeme“. Primorska Hrvatska, uključujući i cijelu Dalmaciju, godišnje u prosjeku ima oko 2.700 sunčanih sati, dok je ta brojka u nizinskoj i gorskoj Hrvatskoj uglavnom ispod 2.000 sati. No, u prosjeku, Hrvatska ima veliki potencijal za iskorištavanje solarne energije. Unatoč tome tek četiri posto građana proizvodi električnu energiju na ovaj način. Ništa nije bolje niti kada su u pitanju javne zgrade.

Pregovorima o Direktivi o energetskoj učinkovitosti zgrada u Europskoj uniji, zaključenim početkom prosinca, stvaraju se preduvjeti za postupno ukidanje plinskih bojlera do 2040. godine te se uvode ključne mjere za instalaciju solarnih panela na krovove zgrada. Nova direktiva trebala bi biti potvrđena u Europskom parlamentu te Vijeću Europe što se smatra formalnošću nakon čega slijedi objava u Službenom listu EU te stupanje na snagu.

„Europski pregovarači postigli su važan korak ka ubrzanju uporabe obnovljive energije i uspostavljanju standarda za solarne elektrane. Njime će nove javne i komercijalne zgrade do 2026. godine biti obavezne instalirati solarne panele dok će od 2029. godine isto vrijediti i za nove stambene zgrade”, izjavio je Jan Osenberg, savjetnik za politike SolarPower Europe, udruge koju čini dvjestotinjak organizacija koje se bave proizvodnjom, istraživanjem i implementacijom solarnih panela.

Primorska Hrvatska, uključujući i cijelu Dalmaciju, godišnje u prosjeku ima oko 2.700 sunčanih sati, dok je ta brojka u nizinskoj i gorskoj Hrvatskoj uglavnom ispod 2.000 sati. No, u prosjeku, Hrvatska ima veliki potencijal za iskorištavanje solarne energije. Unatoč tome tek četiri posto građana proizvodi električnu energiju na ovaj način. Ništa nije bolje niti kada su u pitanju javne zgrade. 

Prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba, na zgrade javne namjene u vlasništvu Grada Zagreba od srpnja 2012. godine do ovog ljeta pušteno je u trajni pogon 27 sunčanih elektrana. Od toga 14 na osnovnim školama, šest na objektima Gradske uprave, dvije na dječjim vrtićima te po jedna na centru za kulturu, bazenu, sportskoj dvorani i srednjoj školi. Tijekom sljedeće godine planirano je puštanje u pogon još najmanje 35 elektrana, najvećim dijelom na osnovnim (20) i srednjim školama (5). Zagrebačke solarne elektrane imaju ukupnu snagu od 870,9 kW, a do sada su ukupno proizvele 3 GWh električne energije.

Solarna elektrana
Tek četiri posto građana proizvodi električnu energiju na ovaj način (FOTO: Lupiga.Com)

Prema Izvješću o stanju imovine Grada Zagreba za 2020. godinu, glavni grad Hrvatske imao je ukupno 406 zgrada kojima treba dodati i šest poslovnih zgrada u vlasništvu Zagrebačkog holdinga. Iako je nejasno stanje svih nekretnina, uglavnom je riječ o vrtićima, školama, knjižnicama, sportskim dvoranama, domovima zdravlja i zgradama komunalnih tvrtki.

Dogovorenom direktivom Europske unije predviđeno je da se do 2030. godine obnovi 16 posto postojećih objekata najlošijih energetskih karakteristika te do 2033. godine 26 posto. Prema gore navedenim podacima, Zagreb će do 2025. godine imati solarne elektrane na, otprilike, 6,5 posto svih zgrada u svom vlasništvu. Ukoliko u međuvremenu ništa ne proda, izgradi ili kupi, bit će na, otprilike, 40 posto norme koju bi trebao ispuniti do 2030. godine i 25 posto norme do 2033. godine, što je, već na prvi pogled, poprilično loše „prolazno vrijeme“.

„Ukoliko želimo da zelena tranzicija uspije, moramo biti sigurni da će ona promijeniti život građana na bolje. Želimo ljudima pomoći da svoje domove učine energetski učinkovitijima, komfornijima i zdravijim. Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada rezultirat će nižim računima za struju i manjim emisijama stakleničkih plinova”, izjavio je Maroš Šefčovič, izvršni potpredsjednik Europske komisije, za Europski zeleni plan te međuinstitucijske odnose EU.

Građevine predstavljaju 35 posto emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Emisije stakleničkih plinova dijelom dolaze od direktne upotrebe fosilnih goriva u zgradama, poput plinskih instalacija, a dijelom zbog goriva što se koriste za proizvodnju energije koja se koristi u električnim uređajima, klima uređajima i slično. Europska unija do 2050. godine planira prijeći na ugljično neutralnu ekonomiju pri čemu je neophodna i energetska obnova zgrada.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije