SUNČANI KROVOVI

Koliko smo daleko od obećanja gradskih vlasti?

ritn by: Ana Benačić | 30.12.2023.
SUNČANI KROVOVI: Koliko smo daleko od obećanja gradskih vlasti?
Šest mjeseci uoči isteka mandata stranke Možemo!, upitali smo REGEA-u koliko je sunčanih krovova instalirano do sada. Ispostavilo se da su kritike dijela opozicije na dobrom tragu što se tiče dosadašnje brzine instalacije, jer je do kraja 2023. godine postavljeno tek pet posto od planiranog, odnosno 2,5 MW. Međutim, u agenciji očekuju preokret u izbornoj godini kao i premašivanje cilja u godini poslije. Naime, Skupština Grada Zagreba 2021. godine donijela je program "Sunčani krovovi" čiji je cilj realizacija oko 50 MW sunčanih elektrana u Zagrebu. U tom trenutku, u cijeloj Hrvatskoj bilo je instalirano tek 150 MW, pa je ova namjera trebala Zagreb lansirati na čelo Hrvatske po korištenju energije Sunca. Također, najavljeno je i kako će u sljedećim fazama biti uključeni i poduzetnički sektor, kao i građani. Zasad stvari idu puževim korakom.

Skupština Grada Zagreba 2021. godine donijela je program "Sunčani krovovi" čiji je cilj realizacija oko 50 MW sunčanih elektrana u Zagrebu. U tom trenutku, u cijeloj Hrvatskoj bilo je instalirano tek 150 MW, pa je ova namjera trebala Zagreb lansirati na čelo Hrvatske po korištenju energije Sunca. Također, najavljeno je i kako će u sljedećim fazama biti uključeni i poduzetnički sektor, kao i građani.

"Bitno nam je imati snažnu komponentu građanske energije i poticanja energetskih zadruga te korištenja naprednih modela financiranja", najavio je gradonačelnik Tomislav Tomašević u travnju 2022. godine. U tom trenutku Grad je na natječaju dobio 7,5 milijuna kuna i započeo s objedinjenom nabavom za osam ustanova čije će solarne elektrane imati kapacitet veći od čitavog dosad instaliranog kapaciteta na zgradama Grada, državne uprave i građana. Najavljena je i solarizacija više od 800 objekata u vlasništvu Grada i Holdinga.

Za operativnu provedbu i upravljanje Programom, Grad Zagreb je zadužio gradsko upravno tijelo nadležno za gospodarski razvoj i Regionalnu energetsku agenciju sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). U pripremi dijela aktivnosti ovog programa korištena su sredstva projekta PVMax, a ostala potrebna sredstva trebala su se osigurati proračunom Grada Zagreba uz korištenje svih dostupnih EU izvora financiranja.

Gdje je zapelo?

Međutim, o samoj realizaciji nije se moglo čuti puno. Opozicija je u rujnu postavila i pitanje u skupštini, pitajući gdje je zapelo. U rujnu je, naime, postavljena sunčana elektrana snage 300 kW, na zgradi Klinike za psihijatriju sv. Ivan na Jankomiru. Godišnja ušteda električne energije procijenjena je na iznosa od oko 50.000 eura, polovicu od ukupnoga utroška električne energije.

Tada su bolnicu obišli Tomašević i njegovi zamjenici, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, veleposlanik Norveške u Hrvatskoj Arne Sannes Bjørnstad te ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne hrvatske Julije Domac. Naime, projekt SOLIZAG, u sklopu kojega je bolnica opremljena solarima, zajednička je investicija Grada Zagreba, Islanda, Lihtenštajna i Norveške u solarne elektrane na gradskoj imovini.

Sv. Ivan
Plan "Sunčanih krovova" na Klinici za psihijatriju sv. Ivan (FOTO: SOLIZAG)

Ravnatelje Klinike za psihijatriju sv. Ivan, Vladimir Grošić, zahvalio je gradonačelniku na odličnoj suradnji, kazavši da je "ovo samo početak naših napora da smanjimo udio štetnih plinova u atmosferi".

Međutim, opozicija nije bila impresionirana. 

"U listopadu 2021. godine jednoglasno smo u Skupštini podržali projekt 'Sunčani krovovi' čiji cilj je bio realizacija 50 MW solarnih elektrana do 2024. godine. Nakon skoro pune dvije godine realizirano je samo 0,41 MW ili manje od jedan posto. Umjesto da se zavrnu rukavi, ovih dana čitamo kako se gradonačelnik hvali da će uskoro biti puštena u rad solarna elektrana snage 0,3 MW na krovovima psihijatrijske bolnice Sveti Ivan, te se to prikazuje kao 'ogroman uspjeh', a još prošle godine u travnju najavio je solarne panele na više od 800 objekata u vlasništvu grada. Gdje je ostalih 799 objekata", pitao je HSLS-ov zastupnik Kristijan Jelić te dodao kako se ovim tempom planiranih 50 MW neće dosegnuti godinama. 

Instalirano tek 5 posto, ali planiraju premašiti ciljeve

Godinu i pol uoči isteka mandata stranke Možemo!, upitali smo REGEA-u koliko je sunčanih krovova instalirano do sada. Ispostavilo se da je HSLS-ovac Jelić na dobrom tragu što se tiče dosadašnje brzine instalacije, jer je do kraja 2023. godine postavljeno tek pet posto od planiranog, odnosno 2,5 MW. Međutim, u agenciji očekuju preokret u izbornoj godini kao i premašivanje cilja u godini poslije.

"Do 2021. godine instalirani sunčani kapacitet iznosio je 0,69 MW. Stanje u prosincu 2023. godine je 3,2 MW. U 2024. godini je planirano novih 13+6 MW (samoopskrba+tržište), a u 2025. godini 32+25 MW (samoopskrba+tržište). Dodatno u 2024. godini je planirano 1-2 MW građanske energije. Dodatno su u pripremi veliki projekti na vodoopskrbama i odlagalištu otpada. Dakle, svi postavljeni ciljevi planiraju se premašiti", odgovara nam voditeljica strateških komunikacija Agencije, Ivana Belić.

Jakuševac
Servisno-operativni centar Zagrebačkog holdinga na Jakuševcu (FOTO: SOLIZAG)

U tu ukupnu proizvodnju struje, potvrdila nam je, ubrojene su instalacije u sklopu projekta SOLIZAG, o kojemu smo pisali ranije, i koji za cilj ima instalaciju 1,46 MW kapaciteta sunčanih elektrana. Uz bolnicu, projektom je planirana i oprema za bazene na Sveticama, u Utrini i Jelkovcu te vrtića Trnsko. U pilot projekt SOLIZAG uključena su i dva Doma za starije osobe, oba na Trešnjevci, prvi u Drenovačkoj ulici, a drugi u ulici Slavoljuba Penkale. Tu su i servisno-operativni centar Zagrebačkog holdinga na Jakuševcu, u Tišinskoj ulici.

Infrastruktura Grada - veliki potrošač

U ukupnoj energetskoj potrošnji glavnog grada, prema važećem Akcijskom planu energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjena Zagreba (SECAP), osam posto potrošnje otpada na infrastrukturu grada uključujući sportske, školske, kulturne i zdravstvene ustanove. 

Najzastupljeniji energent u energetskoj potrošnji gradskih institucija, tvrtki i ustanova je prirodni plin, ali tu je još uvijek i dizel (javni prijevoz) te loživo ulje. Uz to, jedan od problema koji je uočen u SECAP-u, je veliki nesrazmjer u potrošnji energije unutar gradske imovine, od 20 kilovatsati po četvornom metru u nekretninama gradske Čistoće, do 150 kilovatsati po metru kvadratnom u Gradskim ljekarnama. 

Utrine
Utrinski bazen (FOTO: SOLIZAG)

Osim ugradnje solara na javnim nekretninama, gradska uprava obvezala se da će isplatom poticaja subvencionirati ugradnju solara i na privatnim kućama, stanovima i poslovnim prostorima. Grad je u tu svrhu pokrenuo i aplikaciju Energetski info centar Grada Zagreba. Putem te Solarne mape građani i poduzetnici mogu dobiti podatke o sunčanom potencijalu vlastitog krova te o tome koliko bi bila ušteda i povrat investicije ukoliko postave sunčanu elektranu na krovove svojih kućanstava ili poslovnih prostora. 

Prilikom otvaranja ovog info centra, u srpnju ove godine, zagrebački gradnonačelnik je iznio ciljeve: „Ovom aplikacijom Grad Zagreb radi veliki iskorak u informiranju građana i poduzetnika o tome kako mogu prijeći na obnovljive izvore energije, prvenstveno koristeći potencijale sunčeve energije. U aplikaciju su uneseni svi zagrebački krovovi. Svatko može doći do bilo kojeg objekta, obilježiti krov vlastite višestambene zgrade, obiteljske kuće ili javne zgrade te će dobiti površinu tog krova. Zatim može unijeti podatke o potrošnji električne energije, nakon čega kalkulator ponudi kvadraturu koja je potrebna za postavljanje solarnih ćelija te izračuna koliki je povrat investicije“

I dok aplikacija funkcionira, instalacija je očito zapela mimo svih očekivanja. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: SOLIZAG.hr


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije