ŠTO ONI KAŽU DA IH MUČI

Trolanje, izolacija i krediti u švicarcima

ritn by: Lupiga.Com | 15.12.2015.
ŠTO ONI KAŽU DA IH MUČI: Trolanje, izolacija i krediti u švicarcima
Hrpa djece, ističe psihologinja Iskra Pejić, ima više od tisuću prijatelja na Facebooku iako poznaju možda stotinu, a ljudi su vrlo hrabri kad tipkaju i znaju svašta napisati, biti bezobzirni i nemilosrdni. Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić navodi kako smo se do pojave novih medija kretali u dosta uskim krugovima, no danas vas potpuni stranac, osoba koja vam je nedostupna za neposredni kontakt, može izvrijeđati. "Moramo djecu naučiti kako se nositi s tim pritiscima i što to zapravo znači. Zato smatram da je medijska pismenost nužna u sustavu obrazovanja, kroz građanski odgoj ili neki drugi predmet. Zaprimali smo prijave o različitim oblicima nasilja na internetu i njih je sve više. Problem je u tome što su takva maltretiranja anonimna, provideri i pojedinci koji su uključeni u to su u inozemstvu pa je i policiji posao otežan“, kaže pravobraniteljica.

Koja bi bila prva stvar na pameti da odraslog čovjeka upitate što djecu najviše muči? "Razorena obitelj" uglavnom je odgovor na to pitanje, no, to nipošto ne podrazumijeva razvod. Kako nam kažu školska psihologinja Iskra Pejić te pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić, razvodi ponekad znaju stvoriti zdravije okruženje za dijete od mučne atmosfere sukoba. Dakako, ni to nije pravilo. 

Nema lijepih razvoda, ali, na svu sreću, kaže nam pravobraniteljica, sukobi se nakon nekih godinu dana ipak primire. Pejić takve roditelje uvjetno naziva i "sretno razvedenim", međutim ističe da postoje i roditelji, koji dijete koriste za ucjenu i nanošenje boli bivšem partneru.

"Recimo da po jednom razredu dolazi jedno do dvoje djece čija je situacija kod kuće iznimno teška. Rijetkost je da su obiteljski odnosi idilični i nitko to ni ne očekuje, ali kada kažem da je situacija kod kuće loša i da se odražava na dijete, to znači da okolina primjećuje da je ono razdražljivije, osjetljivije, povučeno, nešto ga tišti. Čak i kad su zločesti to zna biti simptom nakupljene frustracije i agresije koju gledaju kod kuće", navodi psihologinja Iskra Pejić. Najznačajniji izvor informacija su joj pritom druga djeca i učitelji, koji prvi primjećuju ove promjene, pa se ispostavi da ih brine razvod, siromaštvo, gubitak posla roditelja.

Iskra Pejić
"Kao što je za cure važno da izgledaju lijepo, dečke često muči prestiž u sportu. Znam doslovno dečke kojima se život promijenio kada su zabili gol na tjelesnom" - Iskra Pejić (FOTO: Privatni album)

"Egzistencijalna zabrinutost je sve češća. Djeca znaju pričati o kreditima u švicarcima od trećeg osnovne pa na dalje, pogotovo ako se to iskombinira s otkazom jednog od roditelja", kaže nam ona.

Imovinski status je i prema informacijama koje Milas Klarić dobiva od svojih malih savjetnika sve češće razlog za izoliranje i to se uglavnom pojavljuje u tinejdžerskoj populaciji. 

"U mlađim skupinama popularnost češće ovisi o dobrim ocjenama, a onda se to mijenja. Nisu to nove pojave, bilo je toga i dok smo mi odrastali, ali čini mi se da je to danas okrutnije, možda zbog sve snažnijih pritisaka potrošačkog društva i novih oblika nasilja putem društvenih mreža", kaže pravobraniteljica. Njen ured je, naime, angažirao mrežu mladih savjetnika, koji svake godine biraju svoje nasljednike. Savjetuju je u pitanjima koja ih tište, a ured ih naziva "naša djeca".

U vrtićkoj dobi je pitanje časti hoće li te netko pozvati na rođendan ili neće, u ranim razredima škole veću ulogu igraju ocjene i djeca se boje strogoće odgajatelja, a onda izoliranje i strah kreću dalje po drugim osnovama.

"Mlade je savjetnike ove godine najviše zanimalo nasilje, pogotovo psihičko u vidu izoliranja djece i to je izgleda dosta veliki problem. Mi odrasli to, čini se, teško percipiramo, jer reagiramo, zajedno s institucijama, tek onda kada uvidimo da je došlo do fizičkog ili spolnog nasilja. No, izgleda da ovoga ima jako puno i da svako dijete zna za nekakav slučaj izoliranja, ogovaranja i prestanka druženja s drugim djetetom, što njih jako pogađa", objašnjava Milas Klarić.

Današnji klinci su masovno umreženi i često se bolje snalaze od svojih roditelja, pa ih oni ne mogu kontrolirati. Međutim, kako ni prije nije bilo pristojno da djeci kopate po ladicama i otvarate pisma, tako ni ova kontrola ne bi trebala biti apsolutna, upozorava Milas Klarić.

Ivana Milas Klarić
"Problem je u tome što su maltretiranja anonimna, provideri i pojedinci koji su uključeni u to su u inozemstvu pa je i policiji posao otežan" - Ivana Milas Klarić (FOTO: Lupiga.Com)

"Razlika je, naravno, u tome govorimo li o djetetu od pet ili 17 godina, iako Konvencija tretira kao djecu sve koji su mlađi od 18. Malu djecu je nužno kontrolirati jače. Što se rizika tiče, na internetu djeci prijete iste opasnosti kao i u stvarnom životu. Prisutno je odavanje različitih podataka, nasilje preko interneta, vrijeđanje, mamljenje djece na razne aktivnosti, pogotovo kada se radi o spolnim deliktima. Često se korištenje interneta doživljava kao usamljenička, kućna aktivnost, dok zapravo nedostaje svijest - ono što ne bi radio na cesti, nemoj raditi ni na internetu. Ako ne bih prošetala po Teslinoj u nekoj odjeći, neću postavljati ni svoje slike u toj odjeći na internet", navodi pravobraniteljica, a to nam potvrđuje i psihologinja Pejić. 

"Od petog, šestog razreda kreće opterećenost jesam li se svidjela ili svidio vršnjacima i što misle o meni - curice brinu za izgled i opterećene su kilažom i lajkovima", kaže nam ona, ističući da iako to ne bi trebala biti briga ni obrazovnog kadra niti pedagoga, komunikacija preko interneta se sama nametne kao tema u školi.

Nije rijetkost da učenici osnivaju grupe na Facebooku ili mailing liste za razmjenjivanje zadaće i onoga što je potrebno u školi. U takvim se okolnostima dogodi da grupa krene ponižavati pojedinca, što traje dok izolirani to ne pokaže roditeljima. Ipak, maltretiranje je šire od kruga koji vas poznaje. Hrpa djece, ističe Pejić, ima više od tisuću prijatelja iako poznaju možda stotinu, a ljudi su vrlo hrabri kad tipkaju i znaju svašta napisati, biti bezobzirni i nemilosrdni. Pravobraniteljica navodi kako smo se do pojave novih medija kretali u dosta uskim krugovima, no danas vas potpuni stranac, osoba koja vam je nedostupna za neposredni kontakt, može izvrijeđati.

"Moramo djecu naučiti kako se nositi s tim pritiscima i što to zapravo znači. Zato smatram da je medijska pismenost nužna u sustavu obrazovanja, kroz građanski odgoj ili neki drugi predmet. Zaprimali smo prijave o različitim oblicima nasilja na internetu i njih je sve više. Problem je u tome što su takva maltretiranja anonimna, provideri i pojedinci koji su uključeni u to su u inozemstvu pa je i policiji posao otežan. Imali smo slučaj one Facebook grupe 'Vinkovačke kurve', kada su bili uključeni i korisnici iz Bosne i Hercegovine te Srbije, pa su se takve stranice javljale u nekoliko navrata. Osim toga, nedovoljno se vodi računa o tome da kada pojedinac i postavi neku svoju fotografiju na internet, ona ne bi trebala biti distribuirana u druge svrhe, pogotovo kroz medije. Sprečavanje toga je dosta teško", zaključuje ona.

Ipak, pritisak okoline je teško predvidjeti, o čemu nam svjedoči i primjer koji navodi Pejić.

"Kao što je za cure važno da izgledaju lijepo, dečke često muči prestiž u sportu. Znam doslovno dečke kojima se život promijenio kada su zabili gol na tjelesnom", kaže ona.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Flickr/LeeMorley

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

    11.07.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

    09.07.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

  3. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije