RUPA ZA RUDU

Makedonija je danas napokon došla na afrički nivo eksploatacije

ritn by: Sonja Stojadinović | 24.04.2017.
RUPA ZA RUDU: Makedonija je danas napokon došla na afrički nivo eksploatacije
Makedonske vlasti na odlasku odlučile su odraditi još nekoliko poslova, dok ima vremena. Tako su u medijima izašle informacije da se u bližoj okolici Gevgelije, grad na granici s Grčkom, i u mjestu Valandovu, u južnoj Makedoniji, počinju iskopavanja s namjerom da se otvore dva rudnika. Koncesije bi dobile strane kompanije. Reakcije građana i javnosti su bile žestoke iz više razloga. Kao prvo, dovodi se u pitanje sama transparentnost oba procesa izdavanja koncesija za otvaranje ovih rudnika, dok građani ta dva grada nisu bili ni konzultirani, ni obaviješteni o tome što se otvara u njihovoj blizini i koje im zagađenje prijeti. Građani Gevgelije uspjeli su isposlovati referendum i jučer su jasno i glasno, s 97 posto glasova, rekli „NE“ rudniku. Izlaznost na kraju bila oko od 70 posto od broja upisanih glasača, unatoč pozivu VMRO-DPMNE-a da se bojkotira ovaj referendum. Sada isto za svoj grad traže i Valandovčani.

Koristeći trenutnu političku situaciju u kojoj se Makedonija nalazi, točnije blokirani rad Sobranja (makedonskog parlamenta), vladajuća stranka u odlasku, VMRO-DPMNE (Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija-Demokratska stranka za makedonsko nacionalno jedinstvo), nastavlja s "mutnim" poslovima. 

U medijima su tako izašle informacije da se u bližoj okolici Gevgelije, grad na granici s Grčkom, i u mjestu Valandovu, u južnoj Makedoniji, počinju iskopavanja s namjerom da se otvore dva rudnika. U Gevgeliji bi to bio rudnik za iskop zlata, a u Valandovu za iskopavanje „katodnog bakra“. Barem su tako mediji prenijeli, ali za jasniju sliku o ovoj priči vrijedi reći kako katodni bakar kao ruda uopće ne postoji. Naime, bakar se ekstrahira iz bakarne rude, a kasnije se iz te rude u topionici uz pomoć više metalurških procesa dobiva katodni bakar. 

Makedonija rudnici
Crvenom bojom označena su područja s koncesijom za eksploataciju (ILUSTRACIJA: a1on.mk)

Reakcije građana i javnosti su bile žestoke iz više razloga. Kao prvo, dovodi se u pitanje sama transparentnost oba procesa izdavanja koncesija za otvaranje ovih rudnika, dok građani obadva grada nisu bili konzultirani, ni obaviješteni o tome što se otvara u njihovoj blizini. Neobično, jer budući rudnik za iskop bakarne rude u blizini Valandova, na lokaciji Kazandol, nalazi se na samo jedan kilometar od grada, a rudnik za iskop zlata pored Gevgelije, u selu Konjsko, planira se napraviti na planini Kožuf, gdje su smještene poznate rehabilitacijske toplice i skijaški centar. 

Kako bi se vlada VMRO-DPMNE-a u odlasku oprala od optužbi, zamjenik ministra gospodarstva, Hristijan Delev, na tiskovnoj je konferenciji nedavno ustvrdio kako nije izdana nikakva koncesija za iskop zlata u blizini Gevgelije i da su sva iskopavanja koja se u ovom trenutku vrše tek istraživanja za aluvijalno površinsko zlato i da su sadašnji rezultati istraživanja pokazala kako nalazište ima oko dva grama zlata po toni rude. Također je za spin kako se kod Gevgelije otvara rudnik zlata, s koncesijom jednog kanadskog koncerna, optužio oporbenu stranku SDSM (Socijaldemokratski Savez Makedonije) i Soroševu fondaciju

Inače, proces vađenja zlata u ovom još neotvorenom rudniku uključivao bi ekstrakciju zlata putem cijanida što bi dovelo do visokog stupnja zagađenja okoliša i uništavanja, procjenjuje se, površine od oko 30 kvadratnih kilometara, prvenstveno šume. 

Na koncu su općinske vlasti raspisale referendum na kojem se građane Gevgelije pitalo jesu li za ili protiv otvaranja rudnika. Referendum je održan jučer, a čak 97 posto građana izašlih na referendum iskazalo je protivljenje rudniku. Zanimljivo je kako je izlaznost na kraju bila oko od 70 posto od broja upisanih glasača, unatoč pozivu VMRO-DPMNE-a da se bojkotira ovaj referendum ne bi li izlaznost bila manje od zakonskog minimuma, čime bi referendum bio neuspješan. Stoga je ovo vrlo važan trenutak za makedonsku demokraciju u kojoj se iznimno rijetko provode referendumi, pogotovo na lokalnoj razini. 

Gevgelija
Čak 97 posto građana izašlih na referendum iskazalo je protivljenje rudniku kod Gevgelije (FOTO: sdk.mk)

S druge strane, koncesiju na valandovski rudnik koji također još nije otvoren, ali se tamo vrše površinska iskopavanja, dobila je ukrajinska tvrtka Sardič MC. Građani tog malog grada na jugu Makedonije, poznatog po proizvodnji kvalitetnog nara, japanskih jabuka i vinove loze, protestiraju protiv rudnika smatrajući da će on dovesti do zagađenja poljoprivrednog zemljišta i potpunog uništenja poljoprivrednih grana od kojih većina građana tamo živi.

Ukrajinska tvrtka tvrdi da ovo nalazište ima oko 33 milijuna tona rudnog bogatstva i da je pogodna za eksploataciju sljedećih dvadeset godina. No, tu informaciju treba uzeti s oprezom, jer je nepotpuna, s obzirom da još uvijek nije poznat točan sadržaj bakra u rudi koja bi se iskopavala. Kapacitet rudnika je oko 3.000 tona katodnog bakra i sama investicija vrijedi 35 miliona eura. Za početak bi ova kompanija zaposlila oko 100 ljudi i oglas za otvaranje radnih mjesta je već objavljen, a što se tiče ekološke zaštite Ukrajinci tvrde da će instalirati najsuvremenije strojeve iz Finske koji bi zaštitili okoliš od zagađenja. Ipak, lokalni žitelji su vrlo sumnjičavi i nezadovoljni jer znaju da grad nema obučenog kadra koji bi radio u tom rudniku i da lokalne i središnje vlasti neće previše kontrolirati nivo zagađenja kad rudnik jednom počne s radom. 

Slično kao i u slučaju rudnika zlata u blizini Gevgelije, za ekstrakciju takozvanog katodnog bakra koristi se sumporna kiselina koja je također veliki zagađivač podzemnih voda i za čije skladištenje se već grade tankovi. Aktivističke organizacije u oba grada već su krenule s aktivnostima i s borbom za zaštitu svoje okoline. S obzirom da su građani Gevgelije glasali na svom referendumu oko rudnika, Valandovčani traže isto za svoj grad

Za kraj napišimo i riječ-dvije o profitu koji bi država dobila od ovih koncesija, točnije od toga što bi koncesionari zaradili, a to su vrlo skromna dva posto za državnu blagajnu. Takva zarada uobičajena je u nekim rudnicima zlata u Južnoj Africi, pa mnogi komentiraju kako je Makedonija danas napokon došla na afrički nivo eksploatacije.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Flickr/mjtmail

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

    08.09.2019.

    Faruk Šehić

    NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

  2. TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

    20.08.2019.

    Boba Đuderija

    TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

  3. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije