REPRODUKCIJA MITOVA

Gdje je “to” točno kapitalizam u problemu skupih lijekova

ritn by: Nataša Škaričić | 28.12.2017.
REPRODUKCIJA MITOVA: Gdje je “to” točno kapitalizam u problemu skupih lijekova
Kad moji dragi poznanici ljevičari iz Radničke fronte, Nove ljevice ili nekog NGO-a napišu "to je kapitalizam", kao komentar na odluku Vlade da iz humanitarnog fonda financira skupe lijekove, doslovno mi dođe zlo, više nego na Željku Markić i desni dio aktivističke scene. Desničarska neinformiranost i vrijednosna tendencioznost mi ostavljaju hladnu glavu, ali ljevica baš kida živce kada pokazuje simptome istih bolesti. Zato hoću da razjasnimo - kad se u slučaju skupih lijekova kaže "to je kapitalizam", na što se točno misli? U koju točku u PowerPointu gledamo? U prepuštanje pacijenata privatnim inicijativama? To otkriva bit kapitalizma? Ako se pretendira na razmatranje problema iz neke teorijske pozicije, a ne samo na nadglasavanje parolama, trebali bi znati objasniti gdje je “to” točno kapitalizam u problemu skupih lijekova, inače samo pomažemo distorziji stvarnosti.

*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku.

Kad moji dragi poznanici ljevičari iz Radničke fronte, Nove ljevice ili nekog NGO-a napišu "to je kapitalizam", kao komentar na odluku Vlade da iz humanitarnog fonda financira skupe lijekove, doslovno mi dođe zlo, više nego na Željku Markić i desni dio aktivističke scene. Desničarska neinformiranost i vrijednosna tendencioznost mi ostavljaju hladnu glavu, ali ljevica baš kida živce kada pokazuje simptome istih bolesti

KOPRCANJE JEDNOG MINISTRA: Zbog čega treba tražiti Kujundžićevu političku glavu?

NAKAZNI PRIJEDLOG MINISTRA ZDRAVSTVA: Ovo im ne smije proći

KOLIBRIĆI ZGROŽENI KUJUNDŽIĆEVIM PRIJEDLOGOM: Naša djeca žele samo jedno – živjeti

Zato hoću da razjasnimo - kad se u slučaju skupih lijekova kaže "to je kapitalizam", na što se točno misli? U koju točku u PowerPointu gledamo? U prepuštanje pacijenata privatnim inicijativama? To otkriva bit kapitalizma? 

Ako se pretendira na razmatranje problema iz neke teorijske pozicije, a ne samo na nadglasavanje parolama, trebali bi znati objasniti gdje je “to” točno kapitalizam u problemu skupih lijekova, inače samo pomažemo distorziji stvarnosti. Što je za ljevicu najgore, u ovom se slučaju pomaže i reprodukciji kapitalističkih mitova. 

Voljela bih da se razumijemo: 

A) Lijekovi, skupi lijekovi, naj-najskuplji lijekovi i tako dalje, su jedan od važnih razloga zašto je kapitalizam uspješan. Te stvari često spašavaju živote, a to je krucijalan izvor moći. Ljevica i humanističke ideje, da se ne lažemo, nemaju mnogo aduta da tome konkuriraju. Zato bi bilo dobro da razmotre opciju da po kapitalizmu ne pljuju s općim frazama koje znače sve i ne znače ništa, a sigurno je jedino to da ga se ne dotiču. 

B) S kapitalizmom ima veze to što skupi lijekovi tako strašno puno koštaju, zašto su se i kada počeli množiti i pod kojim uvjetima postaju strašan teret za zdravstvene sisteme. “To” je vrlo komplicirana tema, ali banalizacija nije alternativa. 

C) Bogate kapitalističke zemlje s mnogo više opreza prihvaćaju ulazak skupih lijekova u javni budžet, a gotovo nijedna ih ne prepušta humanitarnim inicijativama. Dakle, kad lijeve opcije misle i politički oponiraju idiotskoj ideji Milana Kujundžića da skupljamo priloge za bolesne, tvrdeći da se u financiranju skupih lijekova kroz humanitarne akcije vidi bit kapitalizma, to je golema greška. Farmaceutska industrija (čitaj glavne korporacije u kapitalizmu) ne može opstati bez velikih i stabilnih budžeta, dakle, javnog zdravstva, i bez politike koja dizajnira način ulaska njihovih proizvoda u javno zdravstvo i prioritete u nabavi. Da korporacije ovise o filantropiji, smjesta bi stavile ključ u bravu. Suštinski problem kapitalizma se vidi u načinu prilagodbe javnog sektora i legislative potrebama korporacija, a ne u izdvajanju nekih zdravstvenih potreba iz pokrića univerzalnim zdravstvenim osiguranjem. Humanitarne akcije su samo besplatno sredstvo promocije inovativnih proizvoda.

Milan Kujundžić
Kad lijeve opcije misle i politički oponiraju idiotskoj ideji Milana Kujundžića da skupljamo priloge za bolesne, tvrdeći da se u financiranju skupih lijekova kroz humanitarne akcije vidi bit kapitalizma, to je golema greška (FOTO: Hina/dk)

D) Posljedice udara medicinske tehnologije na budžete različito trpe centri kapitalizma i periferije. “To” je kapitalizam. Kad se u npr. Francuskoj pojavi Spinraza, ona od Hrvatske nije u boljoj poziciji samo zato što stotine tisuća eura za njih predstavljaju manji financijski udar, nego i zato što Francuska neće bezrezervno prihvatiti Spinrazu, nego će promatrati njezinu učinkovitost, a zatim i pregovarati o cijeni lijeka, jer prepoznaju kada stvari postaju sumanute i preopasne i za njihovu ekonomiju. Vrijednost dionica Biogena pala je kada su izašli s cijenom Spinraze. Danska je odbila financirati Spinrazu, tvrdeći da ne prolazi cost-effectiveness analizu. Drugim riječima, onaj tko kreira procese i stvara problem, zna se i zaštititi kad mu je to u interesu, dok mali igrači zapomažu i zadužuju se.  

E) Hrvatska ovih dana vrišti za skupim lijekovima, skupa s raznim lijevim platformama koje optužuju Vladu za beskrupuloznost jer ih odmah nije stavila na listu. Taj plač kapitalističke kolonije i osjećaj potpune nemoći, bez ikakvog kritičkog uvida u stanje stvari - funkcioniraju li ti lijekovi, opravdavaju li enormnu cijenu, može li se o njoj pregovarati - TO je bitna posljedica kapitalizma. Tome izravno doprinose svi koji, skupa s mainstream medijima, zapomažu jer neka inovativna terapija ili tehnologija nije odmah dostupna i u Hrvatskoj. 

F) To što do masovnih medija ne može doprijeti riječ socijalne medicine i briga za socijalne determinante zdravlja, ali dopiru tehnološki Sveti gralovi, “to” je kapitalizam. Isto čine i vječni detektori kapitalizma u Hrvatskoj – ima ih boljih i lošijih, ali sa zdravstvom svi loše stoje - reproducirajući mit o tome da između života i smrti stoji nekoliko stotina tisuća eura, koliko vrijedi jedan lijek. Stoji mnogo više. Stoji svaka lipa koja se u hrvatskom zdravstvu svaki dan baci na nešto što nema veze sa smislenim ulaganjem u zdravlje i zdravstvenu zaštitu i apsolutna nezainteresiranost da se to golemo područje uredi prije nego kapitalizam konačno padne. Bolesni nemaju vremena za čekanje. Trenutno je preko 500.000 pacijenata na nekoj listi čekanja u sistemu koji se još nije riješio ni feudalizma. 

P.S. O tome kako funkcioniraju humanitarne inicijative u zdravstvu i kako je to povezano s kapitalizmom, nekom drugom prilikom.

*Autorica je tekst prvotno objavila kao FB status

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku. Možete koristiti i QR kôd. Cijenimo svaku podršku.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  2. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

  3. UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

    02.10.2018.

    Nataša Škaričić

    UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije