PROSVJED ZA "RASKID!"

Na otocima broj župa premašuje broj svećenika - zbog novca iz proračuna!

ritn by: Ana Benačić | 27.10.2018.
PROSVJED ZA "RASKID!": Na otocima broj župa premašuje broj svećenika - zbog novca iz proračuna!
U Zagrebu se u subotu održao šesti po redu prosvjed za raskidanje Vatikanskih ugovora, a u mnoštvu argumenata za to pojavio se i jedan o kojemu na sličnim događanjima do sada nije bilo riječi. Naime, saborski zastupnik Goran Beus Richemberg za govornicom postavljenom povrh makete grada na uglu Bakarčeve i Cesarčeve, kazao je da je nedopustivo da na pojedinim hrvatskim otocima postoji i po devet župa, dok u stvarnosti ondje ima dva župnika! Nije nam htio otkriti o kojemu otoku govori, iz privatnih razloga. No, promotrimo li Hvarsku biskupiju, jednostavno je zaključiti kako ondje broj župa daleko nadmašuje broj svećenika. Župa je 45, a svećenika su 24. Po jednu župu ima samo njih sedmorica, dok po dvije župe drži 13 svećenika, a čak po tri župe pripale su četvorici svećenika.

U Zagrebu se u subotu održao šesti po redu prosvjed za raskidanje Vatikanskih ugovora, a u mnoštvu argumenata za to pojavio se i jedan o kojemu na sličnim događanjima do sada nije bilo riječi. Naime, saborski zastupnik Goran Beus Richembergh za govornicom postavljenom povrh makete grada na uglu Bakačeve i Cesarčeve, kazao je da je nedopustivo da na pojedinim hrvatskim otocima postoji i po devet župa, dok u stvarnosti ondje ima dva župnika! Nije nam htio otkriti o kojemu otoku govori.

"Provjerite stanje na otocima, ovo se ne događa samo na jednome. Ljudi su otišli i više ne žive ondje, ali župe su ostale i nitko ih neće ukinuti", kazao nam je nakon održanog govora, u kojemu je naglasio da država apsolutno nema nikakve ingerencije oko gašenja ili uspostavljanja novih župa, čiji broj kontinuirano raste. 

Zašto je to problem? Ugovor o gospodarskim pitanjima između Hrvatske i Vatikana, sklopljen 1998. godine, Ministarstvu financija nalaže da Hrvatskoj biskupskoj konferenciji direktno uplaćuje mjesečni iznos obračunat kako propisuje članak 6.: dvije prosječne bruto plaće u Hrvatskoj pomnožene s brojem župa. Tada su mediji procjenjivali da će se taj iznos kretati između 160 i 180 milijuna kuna na godinu, no on je danas gotovo udvostručen i iznosio je nešto manje od 300 milijuna kuna u 2017. godini. I ne samo zato što je prosječna bruto plaća narasla s oko 4.500 kuna iz 1998. godina na više od 8.000 kuna u 2017. godini, nego i zbog rasta broja župa.

Šestu godinu za redom traži se raskid nepovoljnih ugovora s Vatikanom (FOTO: Lupiga.Com)

Pokušamo li iz iznosa mjerodavne proračunske stavke A539026 doći do broja župa, lani ih je bilo 1.549, dok ih je prije deset godina, 2008. godine, dakle i prije vala iseljavanja bilo 1.533. Svaka novoustanovljena župa na godišnjoj razini porezne obveznike košta oko 200.000 kuna, zato ne čudi da se jednom utemeljene župe ne ukidaju pa makar bile doslovce potpuno ispražnjene od vjernika, poput župe Zrin u Sisačkoj biskupiji. 

Premda (još uvijek) nismo pronašli otok s devet župa i dva svećenika, uvidom u liste župa po pojedinim "primorskim" i "otočnim" biskupijama da se primijetiti da se u više navrata događa da je jedan župnik nadležan za dvije do tri župe, koje sve više gube stanovništvo.

Gledano po broju svećenika - 21 župa "viška" u Hvarskoj biskupiji

Promotrimo li Hvarsku biskupiju, jednostavno je zaključiti kako ondje broj župa daleko nadmašuje broj svećenika: župâ je 45, a svećenika su 24.

Po jednu župu ima samo njih sedmorica, dok po dvije župe drži 13 svećenika, a čak po tri župe pripale su četvorici svećenika: don Tonči Kusanović drži jednu u Ložišćima, drugu u Bobovišćima, a treću u Milni; Mirko Jagnjić župnik je i u Bolu, i u Murvici, i u Gornjem Humcu; don Ljubomir Galov nadležan je za župe i u Donjem Humcu, i u Dračevici, i u Nerežišćima, a don Juri Martiniću pripadaju i Župa Uznesenja BDM s adresom u Pučišćima, i Očišćenja BDM u Dolu i Sv. Ivana Krstitelja u Postiri.

Među trinaestoricom koji drže po dvije župe su Fra Augustin Tomas zadužen za župe Sv. Jurja u Gdinju i Gospe Karmelske u Bogomoljama, don Ivan Jurin "drži" Sv. Jurja u Brusju i Sv. Kuzmu i Damjana u Velom Grablju; don Toni Aviani drži jednu u Svirču, drugu u Dolu; don Toni Plenković drži jednu u Supetru, drugu u Škripu; mons. Stanko Jerčić drži jednu u Jelsi, drugu u Pitvama; don Josip Franulić drži jednu u Poljicama, drugu u Zastražišću; don Marko Plančić je nadležan za jednu u Starom Gradu i drugu u Vrisniku; don Emil Pavišić jednu drži u Selcima, drugu u Vrboskoj; don Ivica Babić je i u Svetoj Nedjelji i u župi u Vrbnju; don Ivica Huljev je nadležan za Komižu i Velo Selo; don Jakša Rubinić nadležan je i za župu u Sutivanu i za onu u Mircima; fra Luka Norac –Kevo nadležan je za Novo Selo i Povlja, a don Pavao Gospodnetić aktivan je i u Pražnici i u Pučišćima.

Dakle, ukoliko bi se broj župa sveo na broj svećenika, a vrlo vjerojatno i veličinu pastve, biskupija bi godišnje izgubila oko četiri milijuna kuna proračunskog novca!

Primjer Šolte

Naime, da se broj stanovnika na otocima smanjuje, znaju i ptice na granama, a o kojim se razmjerima radi dovoljno je pogledati podatke za Šoltu - inače smještenu vrlo blizu najvećem primorskom gradu Splitu - objavljene na stranicama Splitsko-makarske nadbiskupije. 

Nadbiskupija transparentno navodi kako se kretao broj stanovnika po župama, uspoređujući ga u godinama 1938. i 2001., a iz podataka za otok jasno je da taj otok s oko 1.500 stanovnika ima dva župnika koji stoluju u - pet župa.

Hrvatska biskupska konferencija bi se gašenjem župa, primjerice, na Šolti, odrekla više od pola milijuna kuna godišnje za preraspodjelu na tu Nadbiskupiju. Da bi stvar bila zanimljivija, župe jednog svećenika su koncentrirane u središtu Šolte, dok su župe drugoga smještene na suprotnim krajevima otoka, što očigledno znači da zemljopis ne igra veću ulogu u raspodjeli teritorija.

Don Vinko Beus, naime, zadužen je za župe Sv. Stjepana prvomučenika u Grohotama (broj stanovnika pao s 1.400, na 639), Očišćenja Blažene Djevice Marije, Srednje Selo (s 324 stanovnika na 134) te Sv. Martina u Donjem Selu, gdje se u istom razdoblju broj stanovnika smanjio s 850 na 158. Don Dalibor Milina zadužen je za Župu sv. Ivana Krstitelja u Gornjem Selu, koja je 1938. godine imala 1.250 duša, a 2001. godine bilo ih je 423, a njegova je i Župa sv. Nikole u Maslinici, gdje je 200 stanovnika reduciran na 161

Samo četvrtina vjernika ide na svaku nedjeljnu misu

No, koliko tih stanovnika, ili duša, kako ih naziva Nadbiskupija, uistinu pohađa obrede? Prema podacima Europskog istraživanja vrijednosti iz 2008. godine, religioznost u Hrvatskoj karakterizira 84 posto konfesionalne i 79 posto religijske samoidentifikacije građana, te 87 posto vjerovanje u postojanje Boga. Objavljujući ove podatke, Hina je lani navela i da je 26 posto vjernika izjavilo da sudjeluje u crkvenim obredima tjedno, a njih 16 posto mjesečno.


"Put u mračno doba popločan je oniksom" (FOTO: Lupiga.Com)

Pavela Gregorića, znanstvenog savjetnika na Institutu za filozofiju koji je posjetio današnji skup, najviše smeta što crkva i dalje nije transparentna oko potrošnje svoga novca - od podnošenja izvještaja o rashodima koje pokriva proračunskim novcem, pa do milodara. 

"Crkva na milodare ne plaća porez, niti ih prikazuje pred državom", ističe on, podsjećajući da sporazume s Vatikanom treba revidirati i zbog drugih stavki - od onih koji dolaze na ime Ministarstva obrazovanja zbog vjeronauka u školama do Ministarstva kulture, zaduženog za obnovu sakralnih objekata spomeničke vrijednosti. Na skupu su kritizirani i izdaci za Vojni ordinarijat, plaćan s pozicija Ministarstva obrane, kao i povrat imovine Crkvi, kojemu se ne nazire kraj.

Zanimljivo je da su se na današnjem prosvjedu za raskid ugovora s Vatikanom najburnije reakcije mogle čuti na spomen najveće oporbene stranke, SDP-a, i to ne zbog činjenice da su upravo oni znali biti izdašniji od svojih konzervativnih konkurenata - HDZ-a. Naime, organizatorima skupa pristigla je podrška od niza stranaka, među kojima su Radnička fronta, Laburisti, Pametno i GLAS, no od SDP-a nije stigla. Naime, u znak podrške, kako su rekli za improviziranom govornicom, javio im se samo zastupnik Ranko Ostojić. 

Organizatori prosvjeda za raskid "Vatikanskih ugovora", udruga Protagora, Pokret za sekularnu Hrvatsku, udruga LiberOs te Ateisti i agnostici Hrvatske, među porukama skupa izdvojili su:

- Ne želimo nastavak netransparentnog financiranja crkvenih institucija sredstvima iz državnog proračuna i novcem SVIH građana;

- Ne želimo obrazovanje u službi religijske indoktrinacije;

- Ne želimo diskriminaciju građana utemeljenu na njihovim svjetonazorima!

- Ne želimo zaštitu svećeničke pedofilije veleizdajničkim ugovorima.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

  2. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  3. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije