PET SAVJETA

Za ublažavanje nevažnih nuspojava epidemije

ritn by: Nataša Škaričić | 18.03.2020.
PET SAVJETA: Za ublažavanje nevažnih nuspojava epidemije
Mediji, znamo da je smrtnost od koronavirusa manja u Južnoj Koreji nego u ostatku svijeta. Suzdržite se od jeftinog zaključka da je stvar u tome što je južnokorejsko zdravstvo privatizirano i agitiranja za privatizaciju zdravstva. Kad ovo završi, bit ćete pregaženi demantijima, jer će kriza završiti zaključkom da je jedina održiva varijanta za cijelo čovječanstvo univerzalno zdravstveno osiguranje i solidarnost. Amerika i njezino nakazno zdravstvo se trenutno sramote koliko odavno nisu. Španjolska je nacionalizirala sve privatne bolnice da bi se mogla nositi s ovom krizom. Odgovor na pitanje zašto se Južna Koreja s epidemijom nosi bolje od većine drugih zemalja, mnogo je kompleksniji, ali se sigurno ne uklapa u ideološke fantazije o učinkovitosti tržišnih mehanizama u zdravstvu. Usput, južnokorejsko zdravstvo se financira iz sheme obaveznog zdravstvenog osiguranja, koje pokriva 97 posto stanovništva; bolnice jesu većinski u privatnom vlasništvu, ali su neprofitne.

Savjeti za ublažavanje nevažnih nuspojava epidemije: 

1. Liječnici, kada želite poručiti ljudima da drže razmak u susretu s drugima, recite to ovako: „držite razmak“. Možete slobodno navesti i procijenjenu sigurnu udaljenost, npr. tri metra. Prestanite koristiti izraz socijalna distanca. Možda je baš to razlog zašto vas ljudi ne razumiju i jedni drugima često guraju jezik u uho u redovima pred mesnicama, dućanima i apotekama. Socijalna distanca je sociološki koncept koji objašnjava distancu između različitih skupina u društvu, na klasnoj, rasnoj, etničkoj, rodnoj ili seksualnoj osnovi. Socijalna distanca može biti afektivna, normativna, kulturalna, i tako dalje, no problem je što u svim varijantama jača za vrijeme epidemija, do faze histerije i linča. To je znanstveno dokazano (povijest medicine), isto kao što je znanstveno dokazano da se Covid 2019 prenosi s osobe na osobu. Ne želite koristiti epidemiološki besmislen izraz, koji k tome ima neželjeni simbolički kapacitet. Ne želite da ljudi stvaraju socijalnu distancu, upravo suprotno, želite solidarnost i privremenu fizičku distancu. Ovo dvoje je povezano – ne dišemo jedni drugima za vratom, misleći pritom na sebe i na druge.

2. Protiv koronavirusa nema lijeka, postoje samo terapije koje olakšavaju simptome. Kao da ljudima nije dovoljno teško kad se suoče s granicama medicine, vama se čini zgodno da im poručujete da ne pomaže ni češnjak, ni rakija, ni vitamin C, ni druge smiješne stvari u koje ljudi vjeruju. Što je najapsurdnije, kampanja protiv narodnih lijekova najjača je u komercijalnim medijima koji su inače puni sličnih savjeta, kao i u libertarijanskim glasilima kojima bi, u principu, trebalo biti savršeno svejedno kako će se ljudi liječiti. Ali osnovno - imate i pametnija posla. Npr. mogli biste razjasniti kako je došlo do toga da francuski ministar zdravstva tvrdi da nesteroidni protuupalni lijekovi mogu pogoršati stanje nekih bolesnika, dok naši tvrde da to nije opisano u znanstvenoj literaturi. Govoriti o mjerama koje mogu pomoći da se virus ne spusti duboko u dišne puteve. Govoriti o svemu što može koristiti pacijentima koji će se liječiti kod kuće, ne u bolnici, a takvih će biti najviše. Uputiti kronične bolesnike koji će idućih tjedana teško dobiti zdravstvenu zaštitu. Svijet gleda u vas, ne trošite vrijeme na pljuvanje po raznim načinima na koje se svijet tješi.

Putokaz
Govorite o svemu što može koristiti pacijentima (FOTO: HINA/Mladen Volarić)

3. Filozofi, kad govorite o epidemiji suzdržite se od iznimnih i lako uočljivih gluposti. Nije stvar u tome što će to utjecati na odluke zdravstvenih vlasti – nažalost, koga briga – radi se o očuvanju ugleda profesije i lijevih političkih opcija. Ionako previše ljudi koluta očima na sve humanističke znanosti, ne želimo da se to širi skupa s virusom. Shvatite da nema načina da nula znanja o medicini i zdravstvu nadoknadite briljantnim misaonim konstrukcijama i citatima slavnih prethodnika. Slavoj Žižek je, na primjer, izjavio da je Wuhan, sa svojim praznim ulicama, centar utopijske nekonzumerističke idile, baš u vrijeme kad je Wuhan potrošio preko 12 milijardi dolara na medicinsku opremu i troškove liječenja te panično nastavljao trošiti. Osim što je u tom trenu, iza kulisa praznih ulica, tisuće ljudi umiralo i što je idiotski u tome vidjeti bilo kakvu idilu, posebno je idiotski vidjeti upravo nekonzumerističku idilu. Jedan drugi filozof iz istog špila, Srećko Horvat, nedavno je otkrio da je kašljanje danas postalo „gotovo teroristički čin“. Zapravo, kašljanje je prirodni refleks kojim se izbacuje zarazni agens, pa se slinjenje u nečije lice odavno opravdano smatra nepoželjnim ili opasnim. Kako u 14. stoljeću tako je i 1918. godine kašljanje bilo posebno opasno za čitave zajednice, čak i za čovječanstvo, a to su samo neki od brojnih primjera s kojima smo došli do danas. Nema ničeg novog u takvom danas; izjava je jednako teatralna, koliko je isprazna. Teatralni dio, međutim, govori da u konkretnoj situaciji pretjerujemo očekujući obzirno ponašanje

4. Ne spominjite Foucaultovo ime i biomoć uzalud, pogotovo ne ako u aktualnim mjerama zaustavljanja bolesti ne vidite samo sredstvo održavanja kontrole nad stanovništvom. Ako vidite, onda ste vjerojatno promašili i ovu pandemiju i Foucaulta, ne nužno tim redom. 

5. Mediji, znamo da je smrtnost od koronavirusa manja u Južnoj Koreji nego u ostatku svijeta. Suzdržite se od jeftinog zaključka da je stvar u tome što je južnokorejsko zdravstvo privatizirano i agitiranja za privatizaciju zdravstva. Kad ovo završi, bit ćete pregaženi demantijima, jer će kriza završiti zaključkom da je jedina održiva varijanta za cijelo čovječanstvo univerzalno zdravstveno osiguranje i solidarnost. Amerika i njezino nakazno zdravstvo se trenutno sramote koliko odavno nisu. Španjolska je nacionalizirala sve privatne bolnice da bi se mogla nositi s ovom krizom. Odgovor na pitanje zašto se Južna Koreja s epidemijom nosi bolje od većine drugih zemalja, mnogo je kompleksniji, ali se sigurno ne uklapa u ideološke fantazije o učinkovitosti tržišnih mehanizama u zdravstvu. Usput, južnokorejsko zdravstvo se financira iz sheme obaveznog zdravstvenog osiguranja, koje pokriva 97 posto stanovništva; bolnice jesu većinski u privatnom vlasništvu, ali su neprofitne. Prva profitna bolnica u Južnoj Koreji dobila je odobrenje za rad prošle godine, nakon 16 godina rasprave o tom pitanju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Liposukcija ruševina?

    24.09.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Liposukcija ruševina?

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Rovinj je danas povampiren prostor koji žudi samo za novcem

    11.09.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Rovinj je danas povampiren prostor koji žudi samo za novcem

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Tko nam to dolazi poslije Bandića

    05.09.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Tko nam to dolazi poslije Bandića

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije