U riječkoj bolnici četvrti val pandemije koronavirusa prolazi bolje nego onaj prethodni, barem što se tiče smrtnosti koja je u respiracijskom centru smanjena s 58 posto u trećem valu na 41,5 posto u četvrtom valu, pri čemu valja imati na umu da ovoj bolnici gravitiraju bolesnici iz dvije županije – Primorsko-goranske i Ličko-senjske. Inače, po podacima KBC-a Rijeka, od početka pandemije do kraja studenog ove godine zbog COVID-19 bolesti hospitalizirano je 3.302 pacijenata, od kojih je umrlo 704 ili 21,32 posto.

Zaključno s početkom tekućeg tjedna tijekom četvrtog vala preminulo je 200 osoba, od čega njih 164 nije bilo cijepljeno. KBC Rijeka trenutno ima sedam Covid odjela, a u respiracijskom centru, gdje se liječe najteži bolesnici koji zahtijevaju pomoć respiratora ili drugih uređaja za potpomognutu ventilaciju u ovom valu, završi desetak posto zbog Covida hospitaliziranih pacijenata – što nije tako visok postotak u usporedbi s nekim drugim bolnicama.

„U respiracijskom centru u ovom valu imamo oko 85 posto necijepljenih bolesnika, dok su ostali koji su cijepljeni uglavnom starije životne dobi i s nizom ranijih komorbiditeta. Dolaze sve mlađi ljudi, sad, primjerice, trenutno imamo na respiratoru i pacijente od 36, 44 i 51 godina starosti. U ovom valu prosjek godina pacijenata u respiracijskom centru se kreće između 54 i 60 godina. Ono što smo primijetili je da dodatni rizik stvaraju debljina, povišen krvni tlak i srčano-krvožilni problem“, pojašnjava za Lupigu šef Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC-a Rijeka, prof. dr. sc. Alen Protić. 

Da je procijepljenost veća, uvjeren je naš sugovornik, brojke teže oboljelih bi bile manje. Manji postotak hospitaliziranih u KBC-u Rijeka koji završe u respiracijskom centru pripisuje strategiji njihovog tima da se u Covid odjelima starta s neinvazivnom ventilacijom kisikom već na prvi znak niže saturacije unatoč primijenjenoj maskici s kisikom slobodnog protoka do 10 l/min. One koji unatoč tome završe u respiracijskom centru očekuje žestoka borba. 

"Nevjerojatno mi je da se ljudi više brinu zbog izuzetno niskog postotka nuspojava cjepiva nego zbog mogućnosti da završe u bolnici s puno težim komplikacijama" - Alen Protić (FOTO: Novilist.hr)

„Uočili smo da kod Covid pacijenata koje ne uspijemo skinuti s respiratora u prvih sedam dana, daljnje održavanje na životu postaje vrlo mukotrpno, puno teže nego kod drugih bolesnika koji inače završe na respiratoru. Stupanj smrtnosti je viši“, kaže Protić. 

Pluća su kod takvih bolesnika, objašnjava nam Protić, jako oštećena, zbog čega vrlo teško uspijevaju prodisati sami, a Covid uz to pojačava opasnost stvaranja krvnih ugrušaka u žilama, što povećava incidenciju plućnih i drugih embolija.

„Zbog svega toga nevjerojatno mi je da se ljudi više brinu zbog izuzetno niskog postotka nuspojava cjepiva nego zbog mogućnosti da završe u bolnici s puno težim komplikacijama“, zaključuje Protić sliježući ramenima.

Kako saznajemo u razgovoru, KBC Rijeka je uspio održati uobičajeno funkcioniranje ambulantnog i operacijskog programa na osamdeset posto za što je, tvrdi šef Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC-a Rijeka, zaslužna dobra organizacija i preraspodjela posla. U respiracijskom Covid centru koji je odvojen od ostalog programa radi ukupno 13 anesteziologa i 24 anestezioloških tehničara, te sedmero fizioterapeuta koji su ujedno i respiratorni terapeuti. To, međutim, nije bilo jednostavno postići, ističe Lupigin sugovornik, a kao najzaslužnijeg za koordinaciju medicinskih tehničara i fizioterapeuta izdvojit će glavnog tehničara Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli, Josipa Brusića. 

„Mi smo relativno dobro prošli u prvom valu, gdje je bio manji prijem bolesnika, no ono čega smo cijelo vrijeme bili svjesni je da postojeći broj medicinskih tehničara s intenzivnog liječenja i anesteziologije neće biti dovoljan. Vidjelo se to vrlo jasno u talijanskom Bergamu, kad se visoko-stručno osoblje razboljelo i na odjel su došle sestre koje nisu bile educirane za rad s bolesnicima na intenzivnoj“, pojašnjava Brusić u razgovoru za naš portal.

"Neki od pacijenata se ugase pred vama u roku od pola sata unatoč tome što smo poduzeli sve moguće mjere koje su nam na raspolaganju" - Josip Brusić (FOTO: Privatni album)

Čim je tijekom prvog vala, odnosno krajem drugog mjeseca 2020. godine, krenulo formiranje respiracijskog centra, organiziran je kabinet u kojem se obučavao dio djelatnika za rad s „intenzivnim“ bolesnicima i opremom. 

„Odmah smo uz to prepoznali i da u rehabilitaciju takvih pacijenata treba uključiti i naše fizioterapeute koji s pacijentima rade cijeli niz postupaka, od vježbi disanja do rane mobilizacije, samim time smanjujući komplikacije poput tromboza u plućima ili mozgu“, otkriva nam Brusić. 

Takvom pravodobnom pripremom nadoknađen je manjak ljudi, pa se, primjerice, na dan našeg razgovora za 14 bolesnika u respiracijskom centru brinuo tim od 15 ljudi. Daleko od toga, međutim, da se radi o normalnim uvjetima rada – u vrhuncima pandemije medicinske sestre i tehničari u respiracijskom centru mjesečno odrađuju između 36 do 50 prekovremenih sati po osobi, otkriva nam Brusić, a o toj je temi Lupiga nedavno detaljnije pisala.

Ulaganje u sestrinstvo je iznimno bitno, napomenut će i Brusić. Procjenjuje se da u Hrvatskoj, tvrdi on, nedostaje deset tisuća medicinskih sestara, od čega gotovo pet tisuća u bolničkom sustavu. Ponosan je na podatak da više od sedamdeset posto sestara i tehničara na njihovoj klinici ima višu medicinsku školu, a istraživanja govore da to smanjuje incidenciju instrahospitalnih infekcija i zadržavanje ljudi u bolnici, što se, kaže Brusić, vidi i na riječkim Covid odjelima. 

Skriveni od očiju javnosti među kojom je i dalje veliki broj ljudi koji Covid ne doživljava ozbiljno i, štoviše, aktivno se buni protiv mjera i cijepljenja, sestre, tehničari i liječnici u respiracijskom centru svakodnevno vode tešku bitku za svaki život. Bolesnici na respiratorima, stavljeni u umjetnu komu, zahtijevaju danonoćnu brigu. Neprekidno se prate vitalne funkcije poput zasićenosti krvi s kisikom, rada srca i tlaka, te nadzire protok više lijekova, infuzija i pripravaka koje takav bolesnik mora dobivati.

U nekim danima bitku za život izgubi po pet, šest ljudi, a to ostavlja traga i na medicinskim djelatnicima (FOTO: HINA/EPA/Valdrin Xhemaj)

„Ukoliko bolesnik ne reagira najbolje, tim od troje ili četvero ljudi okreće ga pažljivo na trbuh, jer se pokazalo da taj položaj poboljšava liječenje obostrane upale pluća na respiratoru i bolja je oksigenacija. Treba stalno pratiti i koliko čovjek gubi tekućine, jer koliko izmokri toliko mu se dodaje. Posebno se pazi na njegu bolesnika, ti bolesnici moraju svaki dan biti okupani, jer na taj način sprječavamo eventualno otvaranje rana zbog dugog ležanja“, detaljno nam prepričava glavni tehničar Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli. Već u toj ranoj fazi fizioterapeuti s pacijentima rade razgibavanja ruku i nogu, te razne drenažne položaje kako bi se sekret koji se skuplja u bronhima i plućima pomoću pumpe lakše isisavao.

Covid, međutim, ima nepredvidiv tijek bolesti pa neki put poboljšanje ne znači i dobivenu bitku. 

„Čovjeka skinemo s respiratora, normalno priča s nama, marenda, no onda dolazi do ponovnog pada saturacije i opet ga morate intubirati i priključiti na respirator. Neki od njih se onda ugase pred vama u roku od pola sata unatoč tome što smo poduzeli sve moguće mjere koje su nam na raspolaganju“, govori Brusić. 

U nekim danima bitku za život izgubi po pet, šest ljudi, a to ostavlja traga i na medicinskim djelatnicima.

„Užasno je stresno. Kad vidimo da netko uistinu ne može više, dobije godišnji jer je to jedini način da se ljudi sačuvaju i vrate normalni na posao“, kaže Brusić. 

Iznimno ih, dodaje, frustrira što se sve češće susreću s ljudima koji odbijaju respirator jer pogrešno vjeruju da im on smanjuje šanse za preživljavanje i općenito ne vjeruju u znanost i medicinu. Ljudi naoko dobro funkcioniraju dok pad kisika u krvi ne postane predrastičan. 

„Tada vam se počnu gasiti pred očima i tada mole da im pomognemo, ali zna već biti prekasno i više ne možete puno napraviti. Susrećemo na Covid odjelima ljude koji potpisuju da se ne žele liječiti, da idu doma, ali mi znamo da kad bolest dođe u vrlo tešku fazu, bez uređaja koji ta pluća malo raširi i 'raspuše', pacijenti nemaju šanse“, otvoreno će Brusić.

"Znamo da se čovjeku može pomoći ako dođe na vrijeme" - Josip Brusić (FOTO: Privatni album)

Prema dojmu ovog našeg sugovornika sedam Covid odjela riječkog KBC-a odrađuje dobar posao smanjujući broj bolesnika koji uopće završe na respiratoru, što opet govori u prilog potrebe za posebno educiranim sestrama koje će vidjeti pravovremeno da li terapija djeluje, prepoznati pogoršanje i na vrijeme alarmirati liječnike. 

„Ono što nas također frustrira, posebno u ovom valu, je da nam dio bolesnika dolazi u jako teškom stanju, odnosno u kasnijim fazama bolesti. Drugim riječima, ostaju se liječit kod kuće i kad imaju visoku temperaturu preko tjedan dana i jaki kašalj, i onda se javljaju u bolnicu već potpuno izmučeni, a saturacija kisika u krvi zna biti i ispod osamdeset posto, što je već krajnja hitnost. To je kao da vas netko davi, a vi bi trebali normalno funkcionirati“, zaključuje Brusić pojašnjavajući da se ljudski metabolizam inače odvija uz saturaciju između 94 i 98 posto. Ako se predugo ignoriraju ozbiljni simptomi, upala pluća se rasplamsa, nedostatak kisika izaziva reakcije na staničnom nivou i javlja se generaliziran upalni odgovor organizma koji zahtjeva intenzivno liječenje. 

„A mi znamo da se čovjeku može pomoći ako dođe na vrijeme“, kaže Brusić. 

Njegov nadređeni, Alen Protić, ponavlja da je cijepljenje i dalje najbolja prevencija. 

„Puno se zadnje vrijeme priča o novim lijekovima protiv Covida, ali to su lijekovi koji funkcioniraju kod blažih slučajeva i imaju smisla u prevenciji težih oblika Covid bolesti kod rizičnih ili starijih skupina bolesnika. Jedino cijepljenje kod velike većine ljudi prevenira teške slučajeve, respirator, a onda i tragični ishod“, ističe on. 

„Ukoliko se uskoro ne digne postotak procijepljenosti, čeka nas i peti val“, uvjeren je Protić. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Grad Rijeka

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"