NEOVISNOST KAO PRIJETNJA

„Mi nismo Španjolci, mi imamo nacionalni identitet, kulturu, jezik...“

ritn by: Miho Dobrašin | 12.11.2014.
NEOVISNOST KAO PRIJETNJA: „Mi nismo Španjolci, mi imamo nacionalni identitet, kulturu, jezik...“
Ulice Barcelone ubrzo su se nakon referenduma-ankete o neovisnosti vratile u normalu. Na prozorima i balkonima istaknute su katalonske zastave, a na televizorima se sa strepnjom iščekuju nove nogometne utakmice Barcelone, koja za mnoge predstavlja simbol otpora monarhiji. „Madrid nas krade. Više ne želimo financirati Španjolsku“, govorio nam je dan ranije Narcis Capdevila, računovođa iz predgrađa Barcelone, nakon što je dao svoj glas. Većina naših sugovornika uvjerena je da je Katalonija jedna od najbogatijih europskih regija i nadaju se da će do njene neovisnosti doći vrlo skoro.

IZ BARCELONE: Miho Dobrašin

María Port (29), rođena u Barceloni, četiri godine živi u Edinburghu gdje radi u jednoj informatičkoj tvrtki. Osjeća se Katalonkom, ali nikada nije podupirala nezavisnost od Španjolske. Sve donedavno. Atmosfera koja je prije dva mjeseca vladala u glavnom gradu Škotske potaknula ju je na razmišljanje.

„Referendum o nezavisnosti Škotske protekao je mirno, u duhu demokracije. Građani su slobodno mogli izraziti volju i odlučiti o budućnosti“, napominje, pa dodaje: „Španjolska, s druge strane, nema dugu demokratsku tradiciju, ovdje je to nezamislivo“.

LUPIGA U ŠKOTSKOJ: Nafta je to što podmazuje zahtjev za nezavisnošću, a ovdje je teško naći nekoga kome ona ne miriše

Nakon što je španjolski Ustavni sud poručio da je referendum u sjeveroistočnoj regiji ilegalan, vlada u Madridu zabranila je glasovanje. Ustav, prema kojem su dopušteni referendumi na razini čitave Španjolske, i koje može organizirati jedino središnja vlada, donesen je 1978. godine kada je u zemlju uvedena demokracija. Brojni Katalonci, međutim, još uvijek se sjećaju „36 godina konzervativne diktature generala Francisca Franca tijekom koje je sve do njegove smrti zabranjivano korištenje katalonskog jezika i simbola“.

Barcelona
Trećina od 5,4 milijuna Katalonaca starijih od šesnaest godina, odlučila se oglušiti o odluku Madrida (FOTO: Lupiga.Com)

„Mi nismo Španjolci, mi imamo nacionalni identitet, kulturu, jezik...“, kaže nam Port dok sjedimo u Barceloni, gdje je došla posjetiti obitelj i dati glas na nezakonitom referendumu.

U nedjelju već u rano jutro stoji u redu čekajući da uđe u lokalnu srednju školu, gdje zatim ispunjava listić te ga energično gura u biračku kutiju. Unatoč zabrani, trećina od 5,4 milijuna Katalonaca starijih od šesnaest godina, odlučila se oglušiti o odluku Madrida. U tom trenutku oko 5.000 dodatnih policajaca, spremnih zatvoriti biračka mjesta, čeka zapovijed iz španjolske prijestolnice. Građani ipak neometano ulaze u državne institucije, koje su, tvrdi katalonska regionalna vlada, otvorili volonteri, a ne vlasti. Mnogi izlaze dobro raspoloženi, s vidljivo izraženim emocijama.

„Nisam se niti u jednom trenutku bojao. Ovo je za nas veliki praznik, sudjeluju mladi i stari, bogati i siromašni“, ističe uzbuđeno Albert Teixidor Lima (34), član desne stranke Convergencia i Unio (CiU). Ta stranka zajedno s Republikanskom ljevicom Katalonije (ERC) čini regionalnu vladu. Jedina zajednička točka im je želja za odcjepljenjem od Španjolske.

Nakon što je predsjednik Katalonije Artur Mas zbog odluke Ustavnog suda odlučio organizirati neobvezujući referendum-anketu, umjesto ranije dogovorenog pravog referenduma, ERC je najavio izlazak iz vlade i prijevremene izbore. Prema posljednjim anketama ta stranka ljevice ima najveću potporu i spremna je jednostrano proglasiti nezavisnost. Izbori za regionalni parlament, inače, održavaju se iduće godine.

katalonija
„Naša vlada nas se boji!" (FOTO: Lupiga.Com)

Na koncu se u nedjelju 80,1 posto ispitanika izjasnilo za odcjepljenje, no vladajući konzervativci iz Madrida napominju da je čitav referendum obična lakrdija.

„Ignorirali ste dvije trećine stanovnika, djecu i strance“, optužuje Soraya Sáenz de Santamaria, potpredsjednica vlade i stranke Partido Popular.

„Ova vlada i ova stranka nikada neće pristati na dogovor koji uključuje odcjepljenje“, poručuje.

S druge strane, umirovljenica Nuria Morató Cortés (72), ogrnuta crveno-žutom katalonskom zastavom, kaže nam: „Naša vlada nas se boji! Ima li ovakav ustav veze sa slobodom?“.

Iz Madrida cijelo vrijeme stižu poruke kako Katalonija već uživa visok stupanj autonomije prema postojećem ustavu. Nazivi ulica su na katalonskom jeziku, pod upravom regionalne vlade su škole, bolnice i policija, ali središnja vlada odlučuje o proračunu i vanjskoj politici.

Oporbena Socijalistička stranka traži reformu Ustava, no i ona se protivi katalonskom separatizmu. Dosad treća po jačini stranka, liberalni UPyD, još u nedjelju je podnio tužbu protiv Artura Masa zbog organiziranja ilegalnog referenduma. S obzirom da sve velike stranke podržavaju ujedinjenost Španjolske, parlamentarna borba katalonskih separatista u Madridu je izgubljena.

Barcelona
Umirovljenica Nuria Morató Cortés za ovu se priliku ogrnula zastavom (FOTO: Lupiga.Com)

Pa ipak, prema posljednjim anketama sve više jača ljevičarska stranka Podemos (španjolski „Možemo“), stara svega deset mjeseci. Ona se protivi španjolskom političkom establišmentu, a proizašla iz pokreta 15M, kada su 2011. godine očajni građani pritisnuti mjerama štednje okupirali glavne trgove. Još od tada ta opcija nastoji pretvoriti ogorčenje u političku promjenu. U svom programu kažu da svaki narod ima pravo na samoodređenje i uređenje po vlastitoj želji. Međutim, njihov vođa, 36-godišnji Pablo Iglesias, odbija komentirati događanja u Kataloniji.

Prema posljednjoj anketi izrađenoj za najčitanije dnevne novine El País, Podemos je popularniji od Partido Populara i Socijalista, čime je razbio dvostranačje koje ovdje vlada gotovo 40 godina.

„Ukoliko je Škotska mogla glasovati zašto nama isto nije dopušteno?“, pita se Teixidor Lima. Škoti su se na referendumu izjasnili s 55 prema 45 posto za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, a britanski premijer David Cameron očekivao je takav ishod. Stoga je bez promjene ustava sa škotskim prvim ministrom Alexom Salmondom potpisao Edinburški sporazum koji je narodu sa sjevera kraljevstva dao mogućnost glasovanja. Da to nije učinio škotski pritisak i želja za odcjepljenjem dodatno bi porasli. Upravo to se sada događa u Kataloniji.

„Ako zbog ničeg drugog ovo naše glasovanje je vrijedilo jer smo se usprotivili zabrani“, ističe Teixidor Lima.

„Ovdje je uvijek odgovor Ne i više nam je dosta toga“, dodaje.

Španjolska vlada boji se lančane reakcije u ostalim dijelovima kraljevine stvorene 1469. godine spajanjem kraljevstava Kastilje i Aragón. Na sjeveru Baski već pripremaju svoj zahtjev za nezavisnošću, nakon što je godinama tamošnja separatistička grupa ETA bombama i terorizmom težila ostvarenju tog cilja. I Baski i Katalonci traže pomoć od međunarodne zajednice.

„Ovaj naš referendum nema zakonsku snagu, ali ima političku vrijednost“, kaže Montserrat Radigales, novinarka dnevnih novina El Periódico de Catalunya sa sjedištem u Barceloni.

„Bilo je puno stranih novinara i promatrača, a poruka poslana svijetu je i više nego jasna“, ističe.

Barcelona
Računovođa Narcis Capdevila imao je jednu od najvećih zastava, a uvjeren je da Madrid Kataloniju potkrada  (FOTO: Lupiga.Com)

Bruxelles, nesklon separatizmu zbog svog projekta eurointegracija, napominje da je to unutarnja stvar Španjolske. Hrvatska vlada, primijetimo, ne želi se izjasniti o pitanju Katalonije.

Dnevni list El País dan nakon osvanuo je s naslovnicom: „Beskorisno“.

„No ako je to točno zašto je onda to udarna priča na naslovnici“, pita se novinarka Radigales i napominje da premijer Mariano Rajoy nakon ovoga ne može biti miran.

Ulice Barcelone ubrzo su se vratile u normalu. Na prozorima i balkonima istaknute su katalonske zastave, na televizorima sa strepnjom prate nogometne utakmice Barcelone, koja za mnoge predstavlja simbol otpora monarhiji.

„Madrid nas krade. Više ne želimo financirati Španjolsku“, kaže Narcis Capdevila, računovođa iz predgrađa Barcelone. Rado će istaknuti da je Katalonija jedna od najbogatijih europskih regija zahvaljujući industriji i turizmu.

„Nadam se pravom referendumu“, napominje.

Središnja vlada ponavlja da su zajedno jači i da je za Španjolsku bitno ostati cjelovita. No, mnogi gube strpljenje, kao primjerice Teixidor Lima koji poručuje: „Idući korak su izbori za katalonski parlament, a onda, nadam se, jednostrano proglašenje nezavisnosti“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  2. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

  3. UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

    02.10.2018.

    Nataša Škaričić

    UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije