LABROVIĆ O IZLAGANJU „TUĐMANOVE“ I „STEPINČEVE KOSTI“

„Glupanima treba sve više i više svetosti“

ritn by: Ivan Kegelj | 18.12.2017.
LABROVIĆ O IZLAGANJU „TUĐMANOVE“ I „STEPINČEVE KOSTI“: „Glupanima treba sve više i više svetosti“
Vizualni umjetnik Siniša Labrović zatvorio je u VN galeriji izložbu svoje instalacije pod nazivom "Sancta Ossa!", čiji su središnji elementi dvije kosti - "podjezična kost Franje Tuđmana" i "medijalna klinasta kost blaženika Alojzija Stepinca". "Tuđmanova" i "Stepinčeva kost" bile su postavljene na dva "oltara". Iako je otvorena još početkom mjeseca, a zatvorena prije dva dana, o Labrovićevoj instalaciji javnost nije mogla puno pročitati. Reklo bi se da je instalacija prešućena zbog svoje provokativnosti i duševnih boli koje bi mogla izazvati kod ljudi koji doslovno shvaćaju i Bibliju i umjetnost. "Ako te posluži sreća, vidjet ćeš prosvjetljenje i donijeti relikvije svojoj zajednici, koja će kroz njih slaviti zajedništvo. To je, dakle, slavlje cijele zajednice koja slavi svete kosti. Slavlje jedinstva", kaže Labrović.

Vizualni umjetnik Siniša Labrović zatvorio je u VN galeriji izložbu svoje instalacije pod nazivom "Sancta Ossa!", čiji su središnji elementi dvije kosti - "podjezična kost Franje Tuđmana" i "medijalna klinasta kost blaženika Alojzija Stepinca". "Tuđmanova" i "Stepinčeva kost" bile su postavljene na dva "oltara". U pitanju su dva televizora; na prvom televizijskom ekranu emitirao se prvi program Hrvatske televizije, dok je drugi televizijski ekran emitirao samo takozvani "snijeg", kakav nastupa u prekidu programa. Taj "snijeg" predstavlja potencijal televizije.

"Snijeg je emitirao televizor na kojem se nalazi Stepinčeva kost. Tu je u pitanju metafizika; ništa nije određeno. To je potencijal koji se tek treba ostvariti. A ovaj televizijski ekran koji emitira povijest u direktnom prijenosu, to je za kost Franje Tuđmana", pojašnjava svoj koncept autor Siniša Labrović.

"Kosti Franje Tuđmana i blaženog Alojzija Stepinca" (FOTO: VN Galerija) 

Na pitanje zašto se odlučio baš za "Tuđmanovu" podjezičnu i "Stepinčevu" medijalnu klinastu kost, Labrović odgovara: "Zato jer je ovaj prvi govornik i vođa, a drugi je pastir. To su, inače, dvije male kosti iz ljudskoga tijela, a tamo, na oltaru, vidiš dvije ogromne kosti, kako bi se svima dalo do znanja da se radi o divovima."

Posjetitelji izložbe "oltarima" su pristupali hodajući između drvenih letvi, obloženih zlatnim papirom, aluminijskom folijom i zavojima. Ove letve namijenjene su usporavanju hoda posjetitelja, kako bi se dobio efekt hodočašća.

"Ako te posluži sreća, vidjet ćeš prosvjetljenje i donijeti relikvije svojoj zajednici, koja će kroz njih slaviti zajedništvo. To je, dakle, slavlje cijele zajednice koja slavi svete kosti. Slavlje jedinstva. Letvice u prostoru omotane su srebrom, koje simbolizira materijalno, zlatom kao simbolom duhovnih vrijednosti i zavojima koji simbolizira našu tjelesnost. Sve skupa je, istovremeno, opaki trash, jer naša svečana stvarnost je zapravo teški trash", kaže Labrović.

Iako je otvorena još početkom mjeseca, 5. prosinca, a zatvorena prije dva dana, o Labrovićevoj instalaciji javnost nije mogla puno pročitati. Reklo bi se da je instalacija prešućena zbog svoje provokativnosti i duševnih boli koje bi mogla izazvati kod ljudi koji doslovno shvaćaju i Bibliju i umjetnost, ali sam umjetnik ne misli da je kolektivno ignoriranje hrvatskih medija rezultat predumišljaja.

Siniša Labrović povodom zatvaranja izložbe (SCREENSHOT: Facebook)

"Ne, ne, potpuno je normalno da se o izložbi nije pisalo. Večeras je, recimo, sjajna izložba u galeriji Prozori, koja će također biti prešućena. Naše vijesti o likovnoj umjetnosti sastoje se uglavnom od izvještaja o prodanim slikama. Netko je nekom prodao sliku za deset milijuna nečega. To je tako", kaže Labrović.

Na konstataciju da je možda i dobro da se o njegovoj izložbi previše ne govori, jer izlaganje "Tuđmanovih" i "Stepinčevih" kostiju u suprotnom ne bi prošlo bez neugodnosti, Labrović kaže da nije bježao niti odgovornosti, niti od neugodnosti.

"Naprosto sam osmislio instalaciju za koju vjerujem da ima nekog temelja u našoj suvremenosti, da ima metaforički potencijal. Ne da mi se pravdati i to mi se pomalo gadi, ali kod nas ako nisi nacionalista i šovinista, ako dovodiš svetinje u pitanje, odmah si komunjara i jugoslavenčina. Jedan me pitao zašto nisam izložio Titovu nogu. A u stvari ljudi ne razumiju da su moji radovi i metafora komunističkog vremena, vremena Ante Pavelića, vremena Kralja Aleksandra... Mi već dugo ne izlazimo iz društva političke relikvijarnosti, neke starodrevnosti, nepromjenjivosti i nedodirljivosti. Politika je kod nas potpuno porazila društvo i ona diktira tu relikvioznost, koja nam želi zabraniti da govorimo i neprestano instalira nove nedodirljivosti. Takve političke okolnosti privlače sociopate, neumjereno ambiciozne i glupane, a kako glupani uglavnom proizvode gluposti, onda im treba sve više i više svetosti, u koju bi gluposti zaodjenuli", zaključuje Labrović.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Galerija VN


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Azili za odbjegle

    18.07.2018.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Azili za odbjegle

  2. BURE BARUTA: Navijali smo za onu Hrvatsku kakva bi trebala biti

    12.07.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Navijali smo za onu Hrvatsku kakva bi trebala biti

  3. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Još uvijek nas sahranjuju

    11.07.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Još uvijek nas sahranjuju

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije