KRAJ JEDNE ERE

Mandat obilježen kaznenim prijavama i hrpom suđenja

ritn by: Ivor Fuka | 19.03.2018.
KRAJ JEDNE ERE: Mandat obilježen kaznenim prijavama i hrpom suđenja
Koliko iznose ukupni troškovi, što odvjetnički, što sudski, za sve slučajeve koji su u eri donedavnog predsjednika Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Dražena Lučića, završili na sudu teško je i procijeniti. Na ovom mjestu donosimo samo neke od sudskih trakavica, među kojima je i ona zbog koje Lučićeva prijava na natječaj za novo Vijeće HAKOM-a, nije ni razmatrana te je zbog toga, barem za sada, okončao svoju karijeru u ovoj vrlo utjecajnoj agenciji. Uposlenici HAKOM-a odluku Vlade o sastavu novog Vijeća iščekivali su s nestrpljenjem gotovo mjesec dana, s obzirom da je Lučiću mandat istekao još sredinom veljače. Nije jasno, zašto je trebalo proći toliko vremena dok „stvar“ nije došla na Vladu, a zanimljivo je i kako informacija o tome da je Vlada donijela odluku nije završila u priopćenju koje je odaslano medijima odmah po završetku zatvorene sjednice, već se pojavila tek kasnije.

Na zatvorenoj sjednici Vlada je u četvrtak donijela odluku kojom se Tonka Obuljena imenuje novim predsjednikom Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Uposlenici HAKOM-a odluku Vlade iščekivali su s nestrpljenjem gotovo mjesec dana, s obzirom da je dosadašnjem predsjedniku Vijeća, Draženu Lučiću, mandat istekao još sredinom veljače.

Zadaća HAKOM-a je, među ostalim, nadgledati natjecanje na bogatom tržištu elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga te osiguravati zaštitu interesa korisnika i putnika te njihovu mogućnost izbora po prihvatljivim cijenama. Dakle, riječ je o vrlo ozbiljnoj ustanovi zbog čega nije jasno, zašto je od raspisivanja natječaja u prosincu, trebalo proći toliko vremena dok „stvar“ nije došla na Vladu, a zanimljivo je i kako informacija o tome da je Vlada donijela odluku nije završila u Vladinom priopćenju koje je odaslano medijima odmah po završetku zatvorene sjednice, već se pojavila tek kasnije na internetskoj stranici Vlade. Na to je reagirala još uvijek najveća oporbena stranka, SDP, pa je tako saborski zastupnik te stranke, Bojan Glavašević, danas na tu temu sazvao tiskovnu konferenciju, upozoravajući na nepotizam.

„Ovo možda nije nezakonito, ali jest nemoralno. Toga su svjesni u Vladi i zato su to pokušali sakriti ispod žita, pa imenovanje nisu objavili u priopćenju, nego su to htjeli sakriti od javnosti", rekao je Glavašević podsjećajući i na još neke slučajeve imenovanja rodbine dužnosnika u pojedine državne i javne tvrtke. No, za razliku od ovog puta, SDP nije reagirao na neke ranije slučajeve u HAKOM-u.

Zbog ogromnog kašnjenja u Vladinom odabiru Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja nedavno je najavio da će Hrvatsku prijaviti Europskoj komisiji. On je prozvao Vladu jer je zbog nepostojanja Vijeća na tržištu elektroničkih komunikacija vladao takozvani "regulatory holiday".

Nikola Grmoja
"Ne radi se o slučajnom kašnjenju" sumnjičio je Grmoja (FOTO: Hina/lsd)

„To je razdoblje kada nitko ne propisuje pravila kojim se uklanja nesavršena konkurencija, kada nitko ne sprječava monopol kakvog ima, primjerice, Hrvatska pošta i duopol Hrvatskog Telekoma više, a manje Vipnet“, objasnio je Grmoja i iskazao mišljenje kako se ne radi o slučajnom kašnjenju, već o organiziranoj aktivnosti iza koje su interesi monopolista. 

Na natječaj za Vijeće HAKOM-a, za petogodišnji mandat, koje je raspisalo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, javilo se 40 kandidata, a Vlada se, dakle, odlučila za Tonka Obuljena, inače brata ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek i bivšeg člana HAKOM-ovog vijeća u periodu od 2009. do 2013. godine. Za njegovog zamjenika odabran je Darko Josipović, a za nove članove Vijeća - Mislav Hebel, Ante Milas i Nikola Popović. Njihovo imenovanje uskoro bi trebalo doći pred Hrvatski sabor koji bi ovaj odabir trebao potvrditi.

Ovakvim razvojem situacije završilo je razdoblje kontraverzne „vladavine“ Dražena Lučića, koji je odmah po dolasku na čelo HAKOM-a uspio „zaratiti“ s dijelom zaposlenika. Lučić je na odlasku iz HAKOM-a, na dan kada mu je istekao mandat, zaposlenike pozdravio sa ovo „nije zbogom nego doviđenja“, a već ranije se prijavio na raspisani natječaj. Međutim, na tom putu smetala mu je jedna birokratska „začkoljica“. Naime, kandidati su prema pravilima natječaja morali biti hrvatski državljani, imati završen studij iz područja elektroničkih komunikacija, poštanskog prometa, prava, ekonomije ili željezničkog prometa te najmanje pet godina radnog iskustva u spomenutim područjima, kao i aktivno znanje najmanje jednog stranog jezika, ali i za Lučića, najbitnije - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak.

Bivši predsjednik Vijeća tu potvrdu nije mogao dobiti, jer se protiv njega vodi kazneni postupak te, kako doznajemo, u ministarstvu njegovu prijava zbog toga nisu niti razmatrali. Iako je protiv Lučića podnesen niz kaznenih prijava, potvrde ga je koštao postupak koji je protiv njega pokrenulo Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu. Nedavno je, točno u vrijeme kada je ostao bez mandata, suđenje Lučiću, radi protoka vremena, iznova počelo na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu, a na njemu je bila prisutna i Lupiga. Sudi mu se zbog kaznenog djela nedozvoljene uporabe osobnih podataka, a tužiteljstvo traži da ga se kazni na zatvorsku kaznu od šest mjeseci uvjetno, ukoliko u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. 

Radi se o slučaju Luce Gašpar Šako, koja je radila u HAKOM-u sve dok nije došla u nemilost nadređenih te u travnju 2015. godine postala bivša uposlenica. Ubrzo je nakon otkaza našla novo radno mjesto te se na probni rok zaposlila u Državnom zavodu za mjeriteljstvo. Pravila igre u ovakvim slučajevima kažu da ukoliko dobijete otkaz za vrijeme probnog roka sljedeće tri godine ne možete se zaposliti u državnoj službi. 

Tek što je Gašpar Šako počela raditi, na stol njenog šefa, zamjenika ravnatelja Državnog zavoda za mjeriteljstvo Božidara Ljubića, stiglo je pismo koje potpisuje bivši nadređeni njegove nove uposlenice, Dražen Lučić. U pismu ga obavještava da je Gašpar Šako dobila otkaz u HAKOM-u i da se protiv nje vodi kazneni postupak zbog sramoćenja te da shodno tome Lučiću nije jasno kako je ista mogla biti primljena u državnu službu. No, kazneni postupak protiv HAKOM-ove bivše djelatnice nije pokrenulo Državno odvjetništvo, već sam HAKOM i to zbog njenog istupa u medijima u kojem je kritizirala rad agencije, a kazneni postupci protiv časti i ugleda nisu nikakva zapreka za izdavanje istog onog uvjerenja koje Lučić nije mogao dobiti. Stoga je Lučić Državnom zavodu za mjeriteljstvo, s kojim ni na koji način nije povezan, predložio da preispitaju svoju odluku, odnosno da provjere je li možda Gašpar Šako donijela potvrdu sa suda koji nema evidenciju o postupcima koji se vode na drugim sudovima. 

HAKOM
Na natječaj za Vijeće HAKOM-a prijavilo se 40 kandidata, dok prijava bivšeg predsjednika Vijeća nije ni razmatrana zbog pravne "začkoljice" (FOTO: Hina/abu)

Zbog tog su dopisa za Lucu Gašpar Šako na novom poslu nastali problemi. Tražili su je da donese nove potvrde, što je ona učinila. I s novim potvrdama je također bilo sve u redu, ali je potom morala ishoditit i dopis predsjednika Općinskog kaznenog suda u sklopu kojeg se izdaju potvrde kako bi i napismeno imala objašnjenje da je s njenim potvrdama sve u redu. Gašpar Šako objasnila je sudu da zbog toga njen novi šef s njom nije razgovarao dva mjeseca i da je sumnjao u nju kao radnicu i u njenu iskrenost, a to je potvrdio i sam ravnatelj Zavoda. On je na sudu rekao kako je ovaj dopis izazvao nelagodu i komplikacije u toj ustanovi i da su utrošili jako puno truda kako bi razriješili slučaj te na kraju zaposlili Gašpar Šako na neodređeno. Tim Lučićevim potezima, tvrdi se na sudu, za nju je nastala evidentna šteta. 

U ovom svjetlu posebno je zanimljiva informacija kako je upravo Lučić, dakle osoba okrivljena za kazneno djelo nedozvoljene uporabe osobnih podataka krajem prošle godine na Veleučilištu „Nikola Tesla“ u Gospiću održala uvodno predavanje na temu „Zaštita osobnih podataka i obveze javnog i privatnog sektora u provedbi Opće EU uredbe o zaštiti osobnih podataka“.

Iako se Lučić nije pojavio na zadnjem suđenju, opravdavši se virozom, ranije je tvrdio da je on dopis poslao iz uvjerenja da je to njegova obaveza, a ne iz neke zle namjere te da se prije slanja dopisa savjetovao s ljudima iz pravne službe HAKOM-a. Jedna od njih svjedočila je na spomenutom suđenju. Radi se o Željki Grgec, nekadašnjoj predsjednici zagrebačkog Prekršajnog suda, a koja je sudačku fotelju zamijenila onom u pravnoj službi HAKOM-a. Ona se na klupi za svjedoke prisjetila kako je Lučić jedan dan iznenađen došao na sastanak ne vjerujući da se Gašpar Šako zaposlila u Zavodu.

„Mučilo ga je da li je njegova obaveza da se javi Zavodu. Svi su na sastanku mislili da treba to učiniti, pa je pitao što ja mislim kao pravnica i ja sam dala svoje pravno mišljenje“, svjedočila je Grgec, objasnivši kako je smatrala da ne postoje nikakve prepreke za jedan takav dopis, niti štetne posljedice, kao i da o tome danas nema nikakvog pisanog traga te da se pri tome nije konzultirala s voditeljem pravnog odjela. Dodala je i da je u međuvremenu postala rukovoditeljica odjela za željezničke usluge u HAKOM-u. Tužiteljicu je zanimalo i zna li išta o tome da je Lučić zaštitarima u HAKOM-u davao fotografiju Gašpar Šako, a Grgec je odgovorila da o tome ne zna ništa. 

Upravo na činjenici da se Lučić savjetovao s „pravnom službom“ njegovi odvjetnici temelje dio obrane, navodeći da je za ovaj slučaj baš to odlučna činjenica o nepostojanju Lučićeve kaznene odgovornosti. Oštećena Gašpar Šako na sudu je pak rekla kako je poslani dopis za nju bio samo nastavak mobinga koji je doživljavala dok je radila u HAKOM-u te da je dopis diskriminirao nju osobno, njenu obitelj i njenu egzistenciju, a da je sve skupa kod nje uzrokovalo i ozbiljnu bolest štitnjače. Navela je i kako joj je jednom prilikom Lučić rekao da će potrošiti i zadnju kunu da je ugrozi. Zbog ovog dopisa ona je privatno tužila Lučića za sramoćenje, a nakon što joj se on pismeno ispričao, postupak je obustavljen. I sve je to, kazala je na sudu, nastalo samo zato jer je u HAKOM-u stala na stranu slabih i mobingiranih.

Luce Gašpar Šako
"Lučićev dopis bio je samo nastavak mobinga koji sam doživljavala dok sam radila u HAKOM-u. On je diskriminirao i mene osobno i moju obitelj i moju egzistenciju" - Gašpar Šako (SCREENSHOT: YouTube)

„Lučić je rekao kako u HAKOM-u neće biti sindikata“, svjedočila je, među ostalim, Gašpar Šako. Radi se, naime, o još jednom slučaju koji je završio pred sudom, a u kojem glavnu ulogu igra danas bivši predsjednik Vijeća, Lučić. 

Za tu epizodu moramo se vratiti četiri godine unazad, u 2014. godinu, kada su uposlenici HAKOM-a pokušali ostvariti svoje zakonsko pravo i osnovati sindikat. Odmah potom Zrinki Jonjić, radnici koja je pokrenula osnivanje sindikata, uručen je poslovno uvjetovani otkaz te joj je zabranjen pristup HAKOM-u. Sindikat je ipak osnovan, a Lučić je prema svjedočenjima sindikalnog povjerenika, Pere Tabaka, tražio da se s dopisa sindikata skine logo HAKOM-a jer „nitko u HAKOM-u neće osnivati sindikat“. Potom su u HAKOM-u osobe koje nisu članovi sindikata pokrenule postupak izglasavanja nepovjerenja Tabaku, a oni koji nisu htjeli potpisati taj zahtjev doživljavali su neugodnosti, diskriminirani i slane su im opomene pred otkaz, tvrdio je Tabak. Druga svjedokinja u tom slučaju, Katarina Žaja Pauk, navela je kako su osobe koje su se izjasnile kao članovi sindikata, a među njima i Luce Gašpar Šako, dobile opomene pred otkaz, oduzeti su im službeni mobiteli i smanjena vrijednost bodova što je utjecalo na njihove plaće. Ona je pred sudom ustvrdila i kako je pokušala organizirati Radničko vijeće, ali je na koncu i ona dobila otkaz.

Ovaj „izlet“ HAKOM je nakon presude Visokog prekršajnog suda u Zagrebu koštao kazne od 33.000 kuna, dok su Lučić i ravnatelj agencije Mario Weber, kao odgovorne osobe, morali platiti po 4.200 kuna kazne zbog sprečavanja sindikalnog rada. Sve ovo samo je mali dio svih onih parnica i tužbi koje su pokrenute za Lučićevog mandata. Osim što je HAKOM, kojeg mediji već godinama optužuju za rastrošnost, tužio nekoliko svojih zaposlenika zbog „povrede časti i ugleda“, tuženi su i neki novinari koji su pisali o ovoj agenciji, pa čak se išlo tako daleko da je Lučić pismeno tražio da redakcija 24 sata svom novinaru, Ivanu Pandžiću, zabrani praćenje rada HAKOM-a. Koliko iznose ukupni troškovi, što odvjetnički, što sudski, za sve slučajeve koji su u Lučićevoj eri završili na sudu teško je i procijeniti. Protiv njega je za trajanja mandata podnesena i hrpa kaznenih prijava - za zlouporabu položaja i ovlasti u postupku nabave namještaja za poslovni prostor Sky Office, radi isplate plaće dužnosnicima znatno iznad plaće koja mu pripada po propisima, zbog sklapanja aneksa ugovora u radu, zbog dvostruke nabave, odavanja poslovne tajne u postupku ugovaranja, povreda prava iz socijalnog osiguranja, ponižavajućeg postupanja, povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga … Koliko je poznato DORH još uvijek ispituje prijave te postupci nisu pokrenuti.

Lučićev rad kritizirao je i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, koji je u prosincu 2016. godine Vladi poslao opširan dopis u kojem navodi kako „određene aktivnosti i postupanje Vijeća HAKOM-a, a osobito njegova predsjednika“, predstavljaju potpuno neprimjeren način komunikacije. Lučiću je zamjerao odbijanje čak i razmatranja, a kamoli usklađivanja s mišljenjem i primjedbama njegovog ministarstva na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta HAKOM-a, potom i neprimjereno i neutemeljeno upućivanje požurnica predsjedniku Vlade te nepotrebno opterećivanje rada ministarstva. U istom dopisu navodi se i kako je Lučić neargumentirano prozivao ministarstvo i davao „ničim dokazane optužbe i insinuacije na račun nadležnih državnih službenika i traženje pisanih isprika“. Na koncu je Butković zaključio kako sve to može predstavljati razlog za Lučićevo razrješenje i prije isteka mandata. No, to se ipak nije dogodilo. Vlada je zanemarila mišljenje svog ministra, a Lučić je ostao na svojoj poziciji sve do sada, a sukob sa svojim uposlenicima doveo ga je do situacije da njegova prijava na natječaj, kako smo na početku i istaknuli, nije bila ni razmatrana.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

    20.04.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

  2. OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

    19.04.2018.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

  3. BURE BARUTA: Provozat ću se i ja, čim me malo prođe stid

    11.04.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Provozat ću se i ja, čim me malo prođe stid

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije