ISTRAŽUJEMO

Zbog čega Europski revizorski sud provodi istragu o tome zašto je Internet u Hrvatskoj spor i skup

ritn by: Ante Radić | 04.09.2017.
ISTRAŽUJEMO: Zbog čega Europski revizorski sud provodi istragu o tome zašto je Internet u Hrvatskoj spor i skup
Monopolski položaj Hrvatskog Telekoma na domaćem tržištu i utjecaj HT-a na poraznu činjenicu da Hrvatska ima spor i skup internet, zaintrigirao je, makar na zaobilazan način, i institucije Europske unije. Europski revizorski sud, naime, o kojem se u Hrvatskoj vrlo malo zna, ispitat će dokle se u našoj zemlji stiglo u izgradnji mreže za brzi širokopojasni internet. „U Hrvatskoj imamo Internet koji je među najsporijima u Europskoj uniji. No, istodobno je i među najskupljima u Europskoj uniji. U interesu je naših građana da se utvrdi zašto je tome tako i tko opstruira razvoj interneta u Hrvatskoj“, objašnjava Lupigin izvor u institucijama EU. To bi, prema svemu sudeći, trebala biti prva istraga tog suda u Hrvatskoj. Rezultati će biti predani Europskoj komisiji koja može poduzeti odgovarajuće korake prema članicama koje ne ispunjavaju plan Komisije, a iza cijele igre krije se odgovor na pitanje tko će povući pozamašne poticaje.

Monopolski položaj Hrvatskog Telekoma na domaćem tržištu i utjecaj HT-a na poraznu činjenicu da Hrvatska ima spor i skup internet, zaintrigirao je, makar na zaobilazan način, i institucije Europske unije. Europski revizorski sud, naime, o čijim se ovlastima pa i samom postojanju u Hrvatskoj vrlo malo zna, ispitat će dokle se u našoj zemlji stiglo u izgradnji mreže za brzi širokopojasni internet. 

„Postoje osjetne razlike među državama članicama kao i između urbanih i ruralnih područja, kako u pogledu pokrivenosti fiksnim širokopojasnim mrežama tako i u pogledu pretplata. Revizori će ispitati jesu li države članice izradile i provele odgovarajuće strategije za postizanje ciljeva u vezi sa širokopojasnim mrežama koje je postavila Europska komisija i koliko je vjerojatno da će te ciljeve i postići“, navodi se u odluci Suda koja je objavljena sredinom kolovoza. Najavljeno je da će Sud s rezultatima istrage javnost upoznati na proljeće iduće godine. 

Vrijedi primijetiti kako se i u ovom slučaju primjenjuje prvo pravilo revizije, ono da se krije kada će, koga i na koji način revizori „posjetiti“ ili obraditi. Prema informacijama koje smo prikupili, među državnim institucijama u Hrvatskoj koje bi, zbog uloge koje imaju u državnoj i javnoj administraciji, trebale biti obuhvaćene istragom Europskog revizorskog suda, dokle je Hrvatska stigla u razvoju širokopojasnog interneta, ne znaju ništa o najavljenoj istrazi, ni o tome kako taj Sud radi. Ovo bi, prema svemu sudeći, trebala biti prva istraga tog suda u Hrvatskoj. 

Europski revizorski sud
Kakvi će biti rezultati istrage Europskog revizorskog suda znat će se tek na proljeće (FOTO: eca.europa.eu)

Europski revizorski sud postoji od 1977. godine, sjedište mu je u Luksemburgu, a osnovne zadaće su mu provjeravanje ispravnosti prikupljanja i uporabe financijskih sredstava Europske unije te pridonošenje boljem upravljanju financijama EU-a. Sud usko surađuje s famoznim OLAF-om, posebnim odjelom Europske komisije za borbu protiv korupcije i prijevara, a široko postavljene ovlasti omogućuju Revizorskom sudu da praktički stavi pod znak pitanja bilo koji trošak, program ili poticaj Bruxellesa, kao i upravljanje novcem same Europske komisije. Tako su revizori luksemburškog suda lani obišli jedno obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo u blizini Koprivnice kako bi provjerili korištenje poljoprivrednih poticaja koje je OPG povukao iz fondova EU.

„Europski revizorski sud nije sud u klasičnom smislu već službeni revizor financija Europske unije“, pojašnjava naš sugovornik iz reda hrvatskih predstavnika u institucijama Europske unije, koji nam je zbog naravi funkcije koju obnaša ponudio neslužbeni komentar najavljene istrage Europskog revizorskog suda. Pozdravljajući najavu preispitivanja članica Unije po pitanju razvoja širokopojasnog interneta, naš sugovornik podsjeća da je brzi internet usluga koja je zajamčena građanima. 

„U Hrvatskoj imamo Internet koji je među najsporijima u Europskoj uniji. No, istodobno je i među najskupljima u Europskoj uniji. U interesu je naših građana da se utvrdi zašto je tome tako i tko opstruira razvoj interneta u Hrvatskoj“, ocjenjuje Lupigin izvor u institucijama EU. 

Internet
Predviđeno je da do 2018. godine udio kućanstava kojima je dostupan brzi širokopojasni internet bude 80 posto (FOTO: Flickr/irisheyes)

Revizijsko izvješće o širokopojasnom internetu, nakon sastavljana će biti predano Europskoj komisiji koja može poduzeti odgovarajuće korake prema članicama koje ne ispunjavaju plan Komisije da se do 2020. godine svim građanima Unije osigura pristup širokopojasnoj mreži s brzinama većim od 30 megabita u sekundi te da najmanje pedeset posto kućanstava bude pretplaćeno na ultrabrzi internet s brzinama većim od 100 megabita. 

U Hrvatskoj je, prema najčešće korištenim pokazateljima, nepokretni brzi širokopojasni internet dostupan za oko 60 posto kućanstava. Državnim strategijama predviđeno je da do 2018. godine udio kućanstava kojima je dostupan brzi širokopojasni internet bude 80 posto. Pritom bi se, prema planovima Vlade, postotak onih koji se služe ultrabrzim internetom do kraja iduće godine kretao oko 15 posto. Procjenjuje se i da je oko 25 posto kućanstava u nas pretplaćeno na brzi internet, dok se taj prosjek u Uniji kreće oko 33 posto. 

Kad je u pitanju cijena internetskih usluga u Hrvatskoj, procjene su da je cijena standardnog paketa (internet, telefon, TV) kod nas petnaestak eura skuplja od prosjeka Unije

Inače, važeća Vladina strategija razvoja širokopojasnog interneta polazi od toga da oko 75 posto stanovnika Hrvatske internetu pristupa putem pokretne mreže zbog porasta broja pametnih telefona među korisnicima. Uočljivo je, priznaju autori strategije, zaostajanje u broju priključaka širokopojasnog pristupa za prosjekom država članica Europske unije. 

Hrvatski Telekom
Hoće li Hrvatska prići izgradnji nove, vlastite infrastrukture za širokopojasni internet, ili će to prepustili tržištu na kojem Hrvatski Telekom dominira (FOTO: novilist.hr)

„Kako bi se premostile razlike u odnosu na prosječne pokazatelje u Europskoj uniji, do 2020. godine predviđaju se ulaganja u mrežu i priključke do kućanstava od dvanaest milijardi kuna“, navodi se u državnoj strategiji razvoja širokopojasnog interneta.

Europska komisija, kako navodi Revizorski sud, osigurala je 11 milijardi eura potpore ulaganjima koja bi većim dijelom trebala ići iz privatnog sektora i proračuna članica Unije. Ne zna se, odnosno Vlada i dalje ne izlazi s namjerama, hoće li Hrvatska prići izgradnji nove, vlastite infrastrukture za širokopojasni internet, ili će to prepustili tržištu na kojem Hrvatski Telekom dominira? I ne samo da dominira, nego, prema nekim tvrdnjama koje se mogu čuti iz redova političke opozicije, HT u Vladi lobira za to da se država okane izgradnje vlastite mreže

Podsjetimo, MOST je Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa prijavio visokopozicioniranu dužnosnicu Vlade, Tenu Mišetić, jer kao članica Vladine delegacije sudjeluje u razgovorima i u odlukama koje se tiču poslovnog interesa Hrvatskog Telekoma, kompanije u kojoj je njezin otac, Ivica Mišetić, član Nadzornog odbora, a njezina majka Ariana Bazala Mišetić direktorica Sektora Ureda predsjednika Uprave. Inicijativu MOST-a da se istraži uloga Tene Mišetića potaknuo je sastanak u Berlinu između premijera Andreja Plenkovića, u čijoj je delegaciji bila i Tena Mišetić, te njemačke kancelarke Angele Merkel, koji je održan 12. prosinca prošle godine. Nakon tog sastanka mediji su baratali informacijom da je kancelarka upozorila Plenkovića da Deutsche Telekom, kao većinski vlasnik HT-a, traži zaštitu svojih poslovnih interesa po pitanju dogradnje postojeće širokopojasne mreže ili izgradnje nove.

Tena Mišetić
Tena Mišetić prijavljena je Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa jer kao članica Vladine delegacije sudjeluje u razgovorima i odlukama koje se tiču poslovnog interesa Hrvatskog Telekoma, gdje je njezin otac član Nadzornog odbora, a majka direktorica Sektora Ureda predsjednika Uprave (FOTO: vlada.gov.hr)

Povjerenstvo je odbacilo prijavu protiv Tene Mišetić s obrazloženjem da se ona nalazi na poziciji zamjenice predstojnika Ureda predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, te da na toj funkciji, prema očitovanju Plenkovićevog kabineta, ne radi poslove vezane uz razvoj širokopojasne mreže. Kad je u pitanju sastanak u Berlinu, Plenkovićev kabinet iznio je tvrdnju da teme sastanka s kancelarkom Merkel nije s njemačkom stranom dogovarao ured premijera, već hrvatsko veleposlanstvo u Berlinu. Iz svega je razvidno da su Banski dvori u odgovoru Povjerenstvu na svaki način nastojali zaštiti Tenu Mišetić.

Ipak, Povjerenstvo je obvezalo Tenu Mišetić da ga konzultira o mogućem sukobu interesa kada se radi o sastancima i razgovorima koji se tiču širokopojasne mreže, HT-a, ali i Deutsche Telekoma kao većinskog vlasnika HT-a, na kojima bi mogla sudjelovati.

Budući da je Bruxelles pripremio značajne potpore, izgradnja mreže nije samo telekomunikacijsko ili političko pitanje, već je i pozamašan financijski „kolač“ predstavljen kroz pitanje tko će povući europoticaje. Revizija razvoja širokopojasnog interesa kao dijela Digitalne agende EU, prema općoj ocjeni, nužna je jer postoji veliki rizik da neće doći do zacrtane i nužne digitalizacije društava članica Unije. S druge strane, gledajući dosadašnji utjecaj Hrvatskog Telekoma, odnosno Deutsche Telekoma na sve hrvatske vlade, a riječ je o utjecaju koji se crpi još iz njemačkog lobiranja da se Hrvatskoj krajem 1991. godine prizna neovisnost, pametno je pretpostaviti da će Banski dvori gledati da na bilo koji način ne povrijede interese njemačke multinacionalne kompanije. Pa što košta da košta.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikimedia/Tmthetom

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

    16.11.2017.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

    11.11.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

  3. PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

    06.11.2017.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije