ISKORAK NAPRIJED

Što kad „ulica“ uđe u područje rezervirano za probranu elitu?

ritn by: Hrvoje Šimičević | 27.04.2016.
ISKORAK NAPRIJED: Što kad „ulica“ uđe u područje rezervirano za probranu elitu?
Dok ovo pišemo, masovnom članstvu Hajduka pridružuju se brojni građani. Sada ih je oko 40.000, kažu nam iz „Našeg Hajduka“. Ovoj udruzi, najzaslužnijoj za demokratizaciju kluba, pošlo je za rukom da se izbori za poziciju suodlučivanja u klupskoj politici. Zadnjih godina, navijačke jezgre Zagreba i Varaždina osnovali su svoje klubove, nakon otvorenog sukoba s tajkunskim strukturama u „maticama“. White Stonesi registrirali su NK Varteks, White Angelsi NK Zagreb 041, a dio Dinamovih navijača inicirao je Futsal Dinamo. Profesor na Filozofskom fakultetu, Dean Duda, stvari gleda ovako: „Logično je da će korumpiranu hijerarhiju koja se reproducira zadnjih 25 godina zasmetati svaki prodor demokracije u prostor njihovog poslovanja i financijskih interesa, tamo gdje se to najmanje očekivalo. Nije, stoga, ni čudno da im se ključni protuargument sastoji od ciničnih konstatacija kako je riječ o ulici i bandi, koja nema tamo što tražiti“.

"Poljud u kolapsu". Citirani naslov, koji je početkom travnja osvanuo u Jutarnjem listu, iznad teksta što je počeo s rečenicom „Krah načina vođenja kluba“, bio je jedan od mnogih koji su toga i tih dana opisivali događaje u Hajduku. Pojedini opinion makeri i ugledni sportski žurnalisti raspoređeni po najvidljivijim ispostavama okrupnjene medijske srednje struje natjecali su se u samodopadnom odabiru pridjeva kojima bi podsjetili kako su na vrijeme upozoravali da će doći do ovoga: smjenu šefa uprave Marina Brbića, i odlazak predstavnika najvećeg privatnog dioničara iz Nadzornog odbora, okarakterizirali su kao krajnji pokazatelj propasti modela vladavine "ulice".

Pa, ipak, prizivana katastrofa nije se sručila nad splitski klub: jedino je, u međuvremenu, Hajduk pobijedio u nacionalnoj ligi, osiguravši treće mjesto i plasman u Europsku ligu. Ako je pitati pojedine članove koji su uključeni u inicijativu „Naš Hajduk“, potonje im je trenutno "sporedna" stvar .

Podržavatelji narodnog kluba reći će kako je ova sezona, uvjetno rečeno, marginalija naspram onoga što se zadnjih nekoliko godina tamo odvija, kao što su, uostalom, i događaji s početka teksta. Nešto veći problem, doduše, ali daleko od "propasti" cjelokupnog projekta. 

Naš Hajduk
Član - vlasnik (FOTO: Facebook/NašHajduk)

Prije dva tjedna većina Nadzornog odbora donijela je odluku o smjeni Brbića. Nezadovoljni takvim razvojem događaja, pojedini preglasani članovi NO-a također su napustili svoje pozicije. Navijači i članovi biranim su se superlativima oprostili od bivšeg šefa uprave, naglašavajući njegove velike zasluge za financijsku konsolidaciju posrnulog simbola Splita i Dalmacije: među ostalim racionalizaciju poslovanja te sanaciju najvećeg dijela od 100 milijuna kuna dugova, nastalih kao posljedica višegodišnjeg političkog iživljavanja nad klubom.

Odgovarajući na kritike, pa i spekulacije o novom političkom udaru na klub, istaknuli su kako recentni događaji, suprotno brojnim navodima o kolapsu sustava, potpadaju pod nešto što je normalno, premda poprilično neuobičajeno za hrvatski nogomet: demokraciju. Kao i činjenica da će članovi NO-a zbog istog modela vladavine pred navijačima i dioničarima o kojima ovise morati braniti svoju odluku, i sve naredne poslovne poteze.

Nitko od naših sugovornika neće reći kako je u današnjem klubu situacija idealna - daleko od toga - ali će podsjetiti kako bi bila znatno gora bez navijačke inicijative koja je uspjela uvesti elemente širokog demokratskog odlučivanja u temelje današnjeg funkcioniranja Hajduka.

Klub koji je godinama tavorio u mulju hrvatskog nogometa, (ne)pravomoćno verificiranog nizom korupcijskih afera i dosta transparentnom spregom politike i krupnog kapitala, postao je poprištem trendova kakvi po razmjerima i efektu dugo nisu viđeni na ovim prostorima. 

Dok ovo pišemo, masovnom članstvu Hajduka pridružuju se brojni građani. Sada ih je oko 40.000, kažu nam iz „Našeg Hajduka“. Ovoj udruzi, najzaslužnijoj za demokratizaciju kluba, pošlo je za rukom da se izbori za poziciju suodlučivanja u odabiru nositelja klupske politike. U omasovljenoj manifestaciji demokracije, tisuće građana su, primjerice, prošle godine sudjelovali u odabiru članova Nadzornog odbora. Ako se pita ljude iz ove udruge, prva faza čišćenja kluba, koja je imala za posljedicu njegovu poslovnu stabilizaciju, bila je više nego uspješna.

„U zadnje četiri godine provedena je potpuna depolitizacija u rukovođenju kluba“, naglašava tajnik udruge „Naš Hajduk“, Ivan Rilov, upitan da navede ključne promjene koje je donijela navijačka participacija u djelovanju kluba.

Ivan Rilov
"Zamislite sad da građani u drugim dijelovima Hrvatske počnu razmišljati o tome da je moguće uspješno raditi slične stvari u njihovim sredinama" - Ivan Rilov (FOTO: Facebook/NašHajduk)

„Upravni i Nadzorni odbor, koje je birala politička nomenklatura, sada su posljedica demokratskih izbora. U Hajduku je također sve postalo transparentno, s detaljnim financijskim izvješćima. Zna se gdje svaka kuna odlazi. Premda rukovodstvo ima potpunu autonomiju u donošenju odluka, svojevrsna kontrola je uspostavljena redovnom mogućnošću dioničara da na skupštinama i 'ćakulama' postavljaju često neugodna pitanja, koja se ne mogu izbjeći. To je golemi iskorak naprijed“, kaže Rilov.

Pored dugogodišnjeg angažiranog otpora lokalnim političkim prilikama, navijačka inicijativa profilirala se u međuvremenu i kao jedna od vidljivijih antiteza nacionalnom ustroju hrvatskog nogometa, prvenstveno preko oblika njihove kontre: prodorom demokratskih praksi u područje dotad rezervirano za probranu društveno-političku elitu. Kao jedan od prioriteta „Našeg Hajduka“ njihov tajnik navodi upravo „borbu protiv karcinoma hrvatskog nogometa“: aktualne nomenklature u Hrvatskom nogometnom savezu, koja je, po njihovom mišljenju, puno više od nogometa, svojevrsni odraz cijelog hrvatskog društva.

Upravo je taj nacionalni kontekst koji definira toksične lokalne prakse, po mišljenju mnogih, bio jedan od glavnih razloga za ovaj konkretni i široki navijački angažman u Splitu.

„Trebalo bi uzeti malo više vremena da se pobroji sve što je loše u današnjem hrvatskom nogometu“, kaže nam Rilov. „Radi se, u najkraćem, o maloj grupi ljudi koja je za svoje interese i, indirektno, interese jednog kluba, privatizirala nogomet. Imate niz brutalnih kršenja pravila, čemu svjedoče istrage koje su otvaranje zadnjih godina. Imate situaciju da HNS bez pardona kaže kako se oni ne misle pridržavati izmjena Zakona o sportu, proguranog i izglasanog upravo nakon angažmana naše udruge. Ne treba ni podsjećati da je jedan od šefova nogometnih sudaca pravomoćno, a drugi nepravomoćno osuđen, što ih ne sprječava da i dalje sudjeluju u ovom poslu, da se ne vraćamo na priču o dvije momčadi istog kluba u istom rangu natjecanja (Dinamo i Lokomotiva), ili o utaji poreza“, nabraja samo neke od razloga koji su ponukale navijače da, uslijed nečinjenja nadležnih državnih tijela, prionu dugotrajnom i iscrpljujućem procesu „ulične“ borbe protiv institucionalnog statusa quo. Put je, naglašava, nerijetko osporavan, što zbog nepovjerenja u lokalnoj zajednici nad procesima koji su i dalje neuobičajeni za hrvatske prilike, što zbog podrivanja logike funkcioniranja cjelokupnog sustava. 

„Zamislite sad da građani u drugim dijelovima Hrvatske počnu razmišljati o tome da je moguće uspješno raditi slične stvari u njihovim sredinama i bez ikakvih mutnih pozadinskih interesa sudjelovati u odabiru ljudi na temelju transparentnosti, stručnosti, časti i poštenja? Zato je ova priča potencijalno opasna vlastodršcima hrvatskog nogometa: njihova dogma se dovodi u pitanje“, zaključuje naš sugovornik.

Unatoč nizu različitih prioriteta ovećeg broja angažiranih građana, u ovom je slučaju fokus samoorganizirane navijačke mase, dakle, nadišao klasični „antagonizam“ sjevera i juga, detektirajući netransparentnu centraliziranu moć nad sportom kao jedan od ključnih problema. 

Suprotno čestom tumačenju nogometa kao mikroodraza situacije u društvu, profesor na Filozofskom fakultetu Dean Duda drži kako je ovdje riječ o nečemu posve drugačijem.

Dean Duda
"Kao i u slučaju drugih oblika otpora i ovaj predstavlja pokazatelj smjera u kojem bi zajednica trebala djelovati da ovo društvo učini boljim" - Dean Duda (FOTO: Flickr/AndiBancic)

„Ovaj tip navijačkog angažmana je uvelike bolji od prosjeka društva, jer to nisu procesi koji su karakteristični za čitavo društvo, pogotovo njegov politički aspekt“, kaže Duda, misleći pritom na aktivno participacija građana u procesima donošenja odluka. Evidentni otpor ili nezadovoljstvo takvim pojavama iz pozicija moći je, po njemu, sasvim očekivan.

„Logično je da će korumpiranu hijerarhiju koja se reproducira zadnjih 25 godina zasmetati svaki prodor demokracije u prostor njihovog poslovanja i financijskih interesa, tamo gdje se to najmanje očekivalo. Nije, stoga, ni čudno da im se ključni protuargument sastoji od ciničnih konstatacija kako je riječ o ulici i bandi, koja nema tamo što tražiti“, veli Duda. 

Kao razlog pojave aktivnog navijačkog angažmana u klubu navodi višegodišnje probleme s načinom funkcioniranja nogometa u Hrvatskoj i šire.

„Nakon zaokružene tranzicijske politike svi su klubovi uglavnom došli u krizu. Bilo je nekoliko uspjelih i neuspjelih pokušaja privatizacije i sve je otišlo u smjeru kraha. Budući da uprave nisu dobro funkcionirale, i da su se udaljile od zajednice, bilo je logično da će se pojaviti alternativni načini potrebe upravljanja klubom“, ističe, podsjećajući i na relativno svježi trend u kojem su se navijači odvojili od pojedinih hrvatskih prvoligaša i osnovali vlastite klubove, shvativši da ne mogu sudjelovati u kreiranju klupske politike.

NK Zagreb 041
NK Zagreb 041 funkcionira na principu direktne demokracije (FOTO: NK Zagreb 041)

U zadnjih nekoliko godina, navijačke jezgre Zagreba i Varaždina osnovali su svoje klubove, nakon višegodišnjeg otvorenog sukoba s tajkunskim strukturama u „maticama“. White Stonesi registrirali su NK Varteks, a White Angelsi NK Zagreb 041. Nakon kolektivnog napuštanja Medićevog Zagreba, potonji su s novim klubom počeli u zadnjem domu županijske lige, gdje trenutno igraju prvu sezonu. Funkcioniraju na principu direktne demokracije, a zbog svojih aktivističkih, antifašističkih, antirasističkih i antikapitalističkih stavova, i sudjelovanja u izvannogometnim inicijativama za promicanje tolerancije u društvu, predstavljaju svojevrsnu avangardu naspram drugih sličnih inicijativa. 

Dio Dinamovih navijača, koji godinama bojkotiraju Zdravka Mamića, inicirali su malonogometni klub Futsal Dinamo, i sada na parketima zagrebačkih dvorana nastoje artikulirati otpor protiv vladavine prvog čovjeka hrvatskog nogometa.

Premda je pozadina svake inicijative posebna, ali i neusporediva s razmjerima splitske priče, uzrok njihova nastanka proizlazi iz naravi ortačke „tržišne“ ekonomije, koja se u ovim krajevima isprofilirala još devedesetih godina. U ostatku Europe, pak, slični pokreti niču zadnjih desetak godina, kao posljedica potpune komercijalizacije klupskog nogometa. 

Futsal Dinamo
Malonogometni klub Futsal Dinamo na parketima zagrebačkih dvorana nastoje artikulirati otpor protiv vladavine prvog čovjeka hrvatskog nogometa (FOTO: futsal-dinamo.hr)

Prema mišljenju sociologa Darija Brentina, hrvatski kontekst ne može se razumjeti izvan nastanka heterogenih društvenih pokreta koji se u drugim državama bore „protiv modernog nogometa“. Glavni zahtjevi tog pokreta su, ističe, potražnja za više demokratske i direktne participacije unutar vlastitih klubova, uz nenaklonjenost prema regulatornim strukturama u europskom i svjetskom nogometu te neprihvaćanje hiper-komodifikacije nogometa.

„Kod nas u Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji, postoje neki specifični konflikti i borbe protiv lokalnih pojava u našem nogometu kao što su nepotizam, netransparentnost i autoritarizam. I onda, naravno, postoji otvorena mržnja prema nekoliko određenih nogometnih funkcionera koji fingiraju kao utjelovljenje svega što je pokvareno u nogometu“, ističe Brentin, ukazujući istovremeno na neke problematične paradokse u politizaciji navijačkih skupina. 

„Iako je demokratska participacija unutar vlastitog kluba njihov glavni politički zahtjev, taj zahtjev vrlo rijetko, kao na primjer kod Zagreb 041 i Bijelih Anđela, transcendentira klupske strukture u neku progresivnu kritiku društvenih problema“, kaže, dodajući kako kod mnogih navijačkih skupina u Hrvatskoj i regiji postoji određeni nacionalistički „konsenzus“ i manifestacije ksenofobije, homofobije ili nasilja. No, unatoč svim postojećim problemima, drži kako se ti društveni pokreti moraju podržavati, jer bez njih i njihovih zahtjeva, mobilizacije i kreiranja pritiska u Hrvatskoj, a i cijeloj regiji, nogomet ne može opet postati istinski narodni sport.

„Zato je ta borba za više demokracije i transparentnosti jedina istinska mogućnost da u nekoj bližoj budućnosti dođe do progresivnih promjena postojećih struktura unutar našeg nogometa“, zaključuje. 

Dario Brentin
"Borba za više demokracije i transparentnosti jedina je istinska mogućnost da u nekoj bližoj budućnosti dođe do progresivnih promjena postojećih struktura unutar našeg nogometa" - Dario Brentin (FOTO: Privatni album)

Profesor Duda, pak, dodaje kako ovakve inicijative imaju veliki emancipatoran potencijal, koji se može gledati znatno šire od samog sporta.

„Ako zainteresirani dobiju mogućnost sudjelovanja u upravljačkim procesima u svakoj sferi koja je, poput nogometa, dijelom povezana uz ekonomiju, to je ogroman korak naprijed u okvirima političke demokracije koju konzumiramo odlaskom na izbore“, ističe Duda, dodajući kako smatra da se radi o procesu koji je vrlo komplementaran postojećim trendovima u drugim sferama.

„Vidim ga posve komplementarnim participativnim budžetima u određenim hrvatskim gradovima, ideji neprofitnih medija, ili pokušajima industrijske demokracije u nekim poduzećima. Sve se to, dakako, odvija u različitim kontekstima, ali mislim da im je inicijalni dolazni moment sličan: demokratizacija i interes zajednice za sudjelovanje u rečenim procesima“, objašnjava. Naglasit će pritom kako je ovakav tip demokratskih procesa izrazito zahtjevan i dugotrajan, bez ikakvog čvrstog jamstva da će ishod biti uspješan.

„No, njihova vrijednost je neosporna, jer, kao i u slučaju drugih oblika otpora, predstavljaju pokazatelj smjera u kojem bi zajednica trebala djelovati da ovo društvo učini boljim“, kaže Duda.

Što se tiče „Našeg Hajduka“, njihov sljedeći cilj je preuzimanje vlasništva nad klubom, u kojem Grad Split i dalje drži većinski paket dionica.

„Od ove godine ćemo koristiti članstvo za prikupljanje sredstava za buduću kupnju kluba. Svaka članarina predstavlja pozajmicu klubu koju članovi neće tražiti natrag, nego će u budućoj dokapitalizaciji biti pretvorena u vlasništvo. Mislim da je to jedan od razloga zbog kojih Hajduk bilježi enormni porast novih članova ove godine, iz svih dijelova svijeta“, ističe Rilov, dodajući kako sada, nakon okončavanja sanacije, kreće druga faza razvoja u životu kluba.

„Kao navijači očekujemo da se nastavi s kvalitetnim, samodostatnim i mudrim poslovanjem kluba te, dakako, hvatanjem što je moguće boljih sportskih rezultata na terenu. To za Hajduk znači vrh u hrvatskoj ligi i što bolji rezultati na europskoj

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikimedia

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta "Politička ekonomija hrvatskog sporta" koji je podržalo Ministarstvo kulture temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u neprofitnim medijima


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NEŠTO BI VAM REKLA: Izgubljeni šušur

    24.04.2018.

    Boba Đuderija

    NEŠTO BI VAM REKLA: Izgubljeni šušur

  2. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

    20.04.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

  3. OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

    19.04.2018.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije