AMBICIOZNI PLAN

Kreće li napokon pilot projekt 132 kilometra duge biciklističke staze?

ritn by: Ante Radić | 15.02.2023.
AMBICIOZNI PLAN: Kreće li napokon pilot projekt 132 kilometra duge biciklističke staze?
Iz „baterije“ poteškoća s kojima se biciklisti u metropoli susreću naši sugovornici iz Sindikata biciklista izdvajaju, među ostalim, brojne primjere prekida kontinuiteta biciklističkih staza zbog kolnog ulaza ili nekoliko parkirnih mjesta za automobile ili terase kafića, više stotina slučajeva nepropisno izvedene signalizacije ili izblijedjele neobnovljene signalizacije te brojne semafore s metodom „najavnih tipkala“ koji usporavaju pješački i biciklistički promet i diskriminiraju ga na račun prometa motornih vozila. Nalaz iz službenog Izvješća o biciklističkom podsustavu unutar prometnog sustava Zagreba iz 2021. godine govori o ukupno 493.457 metara biciklističkih površina u gradu, naši sugovornici tu informaciju smatraju vrlo spornom. "Po takvoj logici brojenja, bilo bi uobičajeno reći da autocesta Zagreb-Split ima 1.600 km: svaka traka duga je 400 kilometara, a ima ih četiri pa je dakle duljina 1.600 kilometara“, komentiraju.

Prije gotovo dvije godine Zagreb je dobio gradonačelnika koji na posao dolazi biciklom, a do kraja ove godine trebao bi dobiti i najsuvremeniju biciklističku stazu na Savskom nasipu u duljini od 1,6 kilometara s odmorištima, rasvjetom i signalizacijom. Tako bi se nekako u opuštenom tonu i biciklizmu svojstvenom elanu moglo najaviti konačno pokretanje s mrtve točke pilot projekta u sklopu „Državne biciklističke rute Greenway“ duge 132 kilometra koja ide od slovenske granice, preko zagrebačkog dijela nasipa Save pa sve do naselja Lijevi Dubrovčak u Zagrebačkoj županiji. 

Spomenuta dionica od 1,6 kilometara proteže se desnom obalom Save od naselja Blato do Savskog mosta i jedna je od deset dionica na „Državnoj biciklističkoj ruti Greenway“ koji financira Kohezijski fond Europske unije. Odabrana je za pilot projekt kako bi se istestirala izvodljivost ovog uistinu ambicioznog plana da se Bregana biciklistički poveže sa Zagrebom i drugim krajem Zagrebačke županije. Optimizam s početka teksta podižu i činjenice da je „pilot dionica“ idejno osmišljena i isprojektirana još 2019. godine, javni natječaj raspisan godinu dana kasnije, a ljetos izabran i izvođač radova, tvrtka Fimak Nekretnine s obavezom da spomenutu dionicu izgradi i opremi u roku tri mjeseca od početka radova.

Kada se zna da Zagreb prema službenim podacima ima gotovo 500 kilometara biciklističkih površina, moglo bi se pomisliti da će „Greenway“ lansirati Zagreb na čelo europskih biciklističkih metropola. No, u zagrebačkoj volonterskoj udruzi Sindikat biciklista, ne samo da ne dijele takav optimizam, nego su nas upozorili kako Zagreb u odnosu na usporedive gradove u Europi kasni nekoliko desetljeća.

„Zagreb je obzirom na dobre uvjete koje ima kao ravničarski grad s mnoštvom širokih ulica, mogao i trebao do sada napraviti znatno više za poticanje biciklističkog prometa. Najviše zabrinjava što se situacija nije popravljala uopće ili se popravljala izuzetno sporo, a isti problemi opstaju već godinama“, ističu u Sindikatu biciklista.

Greenway Zagreb
Plan pilot projekta po fazama (IZVOR: Greenway)

Iz „baterije“ poteškoća s kojima se biciklisti u metropoli susreću naši sugovornici iz Sindikata izdvajaju, među ostalim, brojne primjere prekida kontinuiteta biciklističkih staza zbog kolnog ulaza ili nekoliko parkirnih mjesta za automobile ili terase kafića, više stotina slučajeva nepropisno izvedene signalizacije ili izblijedjele neobnovljene signalizacije te brojne semafore s metodom „najavnih tipkala“ koji usporavaju pješački i biciklistički promet i diskriminiraju ga na račun prometa motornih vozila.

„Kontinuirano se biciklističke staze označavaju na pločnicima i oduzima prostor pješacima, umjesto da se prenamjene površine koje koristi motorizirani promet. Primjer je širina prostora na zelenom valu, odnosno Žerjavićeva ulica u kojoj su kuće na jednoj strani ceste udaljene 20 metara od kuća na drugoj strani ceste. U tih 20 metara automobili su dobili tri vozne trake i dva reda parkirnih mjesta ili oko 80 posto ukupnog prostora. Pješaci imaju na raspolaganju ukupno na obje strane oko tri metra prostora ili 15 posto, pri čemu su s jedne strane natjerani na guranje s biciklima kojima je ostalo 80 centimetara ili svega četiri posto od ukupnog prostora“, navode u Sindikatu biciklista. 

Nedavno izvedena biciklistička staza u Deželićevom prilazu, dodaju naši sugovornici, naznaka je promjene dosadašnje prakse jer je prostor za stazu nastao prenamjenom površine koju su do tada zauzimali automobili. Vide i tendenciju privlačenja dodatnih automobila u uži centar grada izgradnjom novih javnih garaža, navodeći primjer garaže Cvjetni. Garaže u centru, smatraju, primarno bi trebale riješiti potrebe stanara za parkiranjem, a upozoriti će kako se uporno odbija uvođenje zona smirenog prometa od 30 kilometara na sat u centru grada u većoj mjeri, iako je središte Zagreba popunjeno odgojno-obrazovnim ustanovama i stambenim zgradama. Konačno, rubnjaci nisu prilagođeni, odnosno spušteni, a i mnogi novi se izvode na isti način. Dodaju i kako u Zagrebu nije razvijen sustav javnih bicikala

„Očekivano, situacija je nešto bolja u novijim gradskim četvrtima sa širokim pločnicima i planiranim biciklističkim stazama, nego u centru. Ali i u Novom Zagrebu postoje problemi nepovezanosti. Tipičan primjer 'autocentričnog' razmišljanja iz sedamdesetih je Avenija Dubrovnik koja za pješake nudi jedino podzemni prolaz stubama i dizalima koja nažalost većinu vremena nisu u funkciji“, komentiraju u Sindikatu. 

Nalaz iz službenog Izvješća o biciklističkom podsustavu unutar prometnog sustava Zagreba iz 2021. godine govori o ukupno 493.457 metara biciklističkih površina u gradu, naši sugovornici tu informaciju smatraju vrlo spornom.

Promet
Automobili u Zagrebu još uvijek imaju neprikosnoveni primat (FOTO: Lupiga.Com)

„U izvješću o biciklističkom podsustavu se mogu pronaći sumarni podaci o 'izgrađenim biciklističkim površinama' koji uključuju biciklističko-pješačke staze, biciklističke trake, ali i ceste za mješoviti promet s oznakama dijeljenog prometa (sharrows) i neasfaltirane puteve“, napominju, skrećući pozornost na činjenicu da se kao izgrađene biciklističke površine u spomenutome izvješću tretiraju šljunčane ili zemljane staze na kruni Savskog nasipa ili tzv. "Staza zdravlja" od Jankomira do Domovinskog mosta čija je duljina od 40 kilometara uračunata dvostruko. Dodatni primjeri takvih neasfaltiranih puteva koji su u službenom gradskom izvješću svrstani u izgrađene biciklističke površine su 140 kilometara rekreativnih šumskih puteva na Medvednici, pješačko-rolersko-biciklistička staza oko Bundeka od 2,5 kilometra te rekreacijska biciklistička traka oko Jaruna u duljini od 12,5 kilometara.

„Brojka duljine staza preuveličana je te se kontinuirano obračunava na obmanjujući način, računajući ulice sa stazama u oba smjera dvostrukom duljinom. Po takvoj logici brojenja, bilo bi uobičajeno reći da autocesta Zagreb-Split ima 1.600 km: svaka traka duga je 400 kilometara, a ima ih četiri pa je dakle duljina 1.600 kilometara“, komentiraju u Sindikatu biciklista.

Kada je u pitanju javna infrastruktura za bicikle mimo staza, naši sugovornici upozoravaju na važnost parkirališta sa stalcima, kao i sustava javnih bicikala. Građanima je, dodaju, potrebno osigurati uvjete za sigurnu i udobnu vožnju bicikla, kao i parkiranje, odnosno infrastrukturu prilagođenu svima, od školske djece, preko radno aktivnog stanovništva do ljudi starije dobi. 

„Gradska vlast najavljuje rekonstrukcije nekih, za bicikliste, značajnijih dionica poput Ulice grada Vukovara, početak radova na Istočnoj magistrali uz željezničku prugu, a trenutno su, na terenu, prisutna i neka manja poboljšanja poput prilagodbe rubnjaka biciklistima, postavljanje stalaka za parkiranje“, navode u Sindikatu biciklista.

Kada je u pitanju projekt „Greenway“, u Sindikatu ocjenjuju kako bi realizacija rute u punoj duljini od 132 kilometra bila značajan doprinos pozicioniranju Hrvatske na cikloturističkoj karti, odnosno njezinom povezivanju sa Slovenijom i ostatkom Europe prema zapadu.

Biciklistička staza
Gradska mreža biciklističkih staza za sad ne postoji, ističu u Sindikatu biciklista (FOTO: Pixabay)

„Što se tiče utjecaja na povećanje kvalitete lokalnog biciklističkog prometa i commutinga, njega neće biti moguće ostvariti bez izgradnje sigurnih i smislenih poveznica ‘Greenwaya’ s gradskom mrežom staza, a koje trenutno ne postoje“, dodaju. 

Sigurno i smisleno povezivanje dionice „Greenwaya“ desnom obale Save s gradskom mrežom trebalo bi, prema projektu koji je izradila tvrtka Mobilita Evolva iz Zagreba, biti osigurano, među ostalim, na početku dionice kod Arena Centra osposobljavanjem prilaznog makadama Savskom nasipu i njegovim asfaltiranjem nakon što dionica već proradi. Dionica će biti spojena na Savski most koji je pješački-biciklistički, no prije tog spajanja je Jadranski most.

„Na dijelu staze kod Jadranskog mosta, osim što će stazom ispod mosta biti osiguran kontinuitet kretanja, projektirani su i spojevi na most odnosno rekonstrukcija postojeće staze. Preko tih spojeva moći će se doći do stepenica na kojima će biti postavljeni žljebovi za bicikle, a potom na most. Projektirane su još dodatne tri rekonstrukcije i asfaltiranje pješačkih i servisnih staza s kojima se trasa ove faze križa, a sve se nalaze u blizini Jadranskog mosta“, stoji u projektu dionice "Greenwaya" od Blata do Savskog mosta.

Staza ove dionice će imati dvije trake ukupne širine, s rubnjacima, od 3,6 metara. Prije nanošenja eko-asfalta, na stazi će biti odrađeni zemljani i betonski radovi. Odmorište na dionici, sa stalcima za bicikle, klupama i interaktivnim digitalnim panelom, predviđeno je u blizini Savskog mosta. Urediti će se i okoliš oko dionice. 

Ostale dionice ili faze projekta „Greenway“ su granica s Slovenijom - Podsusedski most -desna obala Save (dužine 17,2 kilometara), Podsusedski most - kanal Sava-Odra - desna obala (8 kilometara), Podsusedski most - Savski most - lijeva obala (12,7 kilometara), kanal Sava-Odra - Blato - desna obala (6,5 kilometara), Savski most - Most mladost - obje obale (10,9 kilometara), Most mladosti - Domovinski most - obje obale (15,7 kilometara), Domovinski most - Lijevi Dubrovčak - lijeva obala (37 kilometara) i Domovinski most - Orle - desna obala u dužini 22,1 kilometara. 

„Biciklističkim površinama za sigurno kretanje poželjno je sa Zagrebom povezati i naselja i općine čije radno stanovništvo gravitira Zagrebu kao što su Velika Gorica, Samobor, Zaprešić i Dugo Selo“, komentiraju u Sindikatu biciklista, uz preporuku da je u Zagrebu dugoročno potrebno razviti i izgraditi mrežu primarnih biciklističkih brzih prometnica ili magistrala glavnim pravcima kretanja, sjever-jug, istok-zapad, na koju će se nadovezivati sve lokalne kvartovske biciklističke staze i trake.

Naši sugovornici na koncu zaključuju da je problem prethodne dugogodišnje zagrebačke vlasti bio nedostatak političke volje za razvojem biciklističkih staza, jer su, ističu, planovi razvoja biciklističkog prometa uvijek nalazili svoje mjesto u nekoj nedefiniranoj budućnosti i bez budžeta. I to, napominju u Sindikatu, unatoč činjenici da se novcem iz europskih fondova izdašno financiraju projekti koji uključuju održivu mobilnost čiji je sastavni dio biciklistički promet. U kojoj mjeri će aktualna vlast popraviti poziciju održivog prometa u gradu, ostaje za vidjeti, kažu sindikalisti.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Greenway

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije