CGI PREDSTAVLJA: Koje su stvarne posljedice medijskog govora mržnje na primjeru portala Narod.hr

CGI PREDSTAVLJA: Koje su stvarne posljedice medijskog govora mržnje na primjeru portala Narod.hr

Koje su stvarne posljedice medijskog govora mržnje na primjeru portala Narod.hr, prezentirat će Centar za građanske inicijative Poreč na okruglom stolu koji će se održati u ponedjeljak, 31. ožujka u 13 sati u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, povodom Međunarodnog dana vidljivosti trans osoba. „Pravna analiza i anketa ukazuju na stvarne posljedice medijskog govora mržnje, na primjeru portala Narod.hr, koji sustavno širi diskriminatorne i homo/bi/transfobne narative“, objašnjavaju u Centru za građanske inicijative Poreč. Na okruglom stolu govorit će se o institucijama i pravnom okviru – na koji način nadležne institucije reagiraju na prijave govora mržnje i diskriminacije. Pokušat će se dati i odgovor na pitanje jesu li odluke institucija usklađene s nacionalnim i europskim standardima, a tu je i pitanje slobode izražavanja i govora mržnje
IVICA ĐIKIĆ: „Moj je izbor da primarno govorim o zlu i o pogrešnim stvarima unutar onoga što osjećam svojim“

IVICA ĐIKIĆ: „Moj je izbor da primarno govorim o zlu i o pogrešnim stvarima unutar onoga što osjećam svojim“

„Ako se bavimo samo time da smo mi najbolji na svijetu i da su svi drugi grozni i žele nam zlo ... Mi ne možemo biti zdravo društvo. Proizvodit ćemo psihopate ako se tako budemo postavljali“, kaže novinar, pisac i scenarist Ivica Đikić u HRT-ovoj emisiji „Razgovor s razlogom“ Morane Kasapović. Kako i sam kaže, nije teoretičar novinarstva, ali unatoč tome kao vrsni praktičar u nekoj normalnijoj zemlji, i isto takvim okolnostima, Đikić bi svakako imao mjesto na katedri novinarstva. Dok HRT u potpunosti ne klone pod pritiskom komercijalizacije i tržišta, te kako svjedoči i ova emisija, ispunjava obrazovnu i informativnu funkciju u svijetu poluinformacija, dezinformacija i laži, upućujemo vas na nekoliko odabranih tema kojima je ovo dvoje sugovornika posvetilo pažnju. Zbog čega Đikić ima nezgodu da ide na jetru "državotvornom Hrvatu" pojasnio je odgovorivši na pitanje koliko je za društvo opasna šutnja i prešućivanje.
HRT U RASULU: Reforma ili uništenje javnog servisa?

HRT U RASULU: Reforma ili uništenje javnog servisa?

Na hrvatskoj se medijskoj sceni trenutno odvija prava drama vezana uz reformu javnog medijskog servisa, poznatijeg kao HRT. Ta drama, iako velika, ne dopire do onih kojima bi trebala biti najbitnija, a to su gledatelji i slušatelji. Razlozi tome leže u činjenici što se već desetljećima javni medijski servis srozava, ugled mu je okopnio, dok nepovjerenje u njega raste pa na kraju sve to vodi do već poznate priče u kojoj se javno dobro uništava do neprepoznatljivosti. Plan konsolidacije temelji se na modelu dobrovoljnog odlaska radnika uz otpremninu do 70.000 eura po osobi, a sadržaj bi potom umjesto onih koji su otišli trebale proizvoditi skuplje vanjske produkcije. Također, namjerava se prilagođavati ukusu mase, te upustiti u natjecanje s komercijalnim televizijama što garantira srozavanje kvalitete sadržaja. Također, bitno će se smanjiti proizvodnja kulturnog programa.
SRBIJA U BLOKADAMA: Kamo dalje, rođače?

SRBIJA U BLOKADAMA: Kamo dalje, rođače?

Neke su slobode osvojene, neke su pobede već ostvarene. Ni najveći pesmisti neće reći da je moguć povratak na isto. A povratak na isto bi bio povratak na gore. Vlast ne krije raspoloženje da napravi „kontrarevoluciju“, otvoreno to ovih dana poručuje, a pod njom podrazumeva – nasilje i osvetu. U tim stvarima zna da bude efikasna. Može i omanji rat, što se nje tiče. Imaju, međutim, problem. Malo su zakasnili, zbunjeni razvojem događaja. Više ni sami ne znaju na koga mogu da računaju, raskol u njihovim redovima je očigledan. Ne samo među strankama vlasti, nego i unutar mafijaške Srpske napredne stranke, pa i u bezbednosnim strukturama. U okviru „kontrarevolucije“, Vučić najavljuje veliki miting u Beogradu za 28. mart, „najveći u istoriji sveta“. Biće to debakl, sasvim sigurno, sve sa onim silnim autobusima koji pristižu odsvakud, sa partijskim delatnicima i izbezumljenim i pauperizovanim ljudima.
OTVORENO PISMO: „Hrabrost Marka Bošnjaka treba biti uzor svima u hrvatskom društvu“

OTVORENO PISMO: „Hrabrost Marka Bošnjaka treba biti uzor svima u hrvatskom društvu“

Prije nego je i završila finalna noć Dore i proglašena pobjednička pjesma, ona koja će Hrvatsku predstavljati na ovogodišnjoj Euroviziji, društvenim mrežama i portalima krenula se slijevati homofobna mržnja. Unatoč velikom kapitalu simpatija koje vuče još iz vremena kada je kao dječak svojim nastupima u jednom televizijskom muzičkom showu oduševljavao publiku iz cijele regije, pobjednik Dore, Marko Bošnjak, postat će meta hordi homofoba. Ako je netko tada i pomislio da vrijeme liječi sve i da će se hajka smiriti u danima nakon Dore, pogrešno je mislio. Slično maltretiranje, no ipak daleko blaže, prolazio je i prošlogodišnji pobjednik Baby Lasagna. Također zbog toga što je bio drugačiji od onoga što konzervativna Hrvatska želi, prihvaća i priznaje. No, „problem“ Marka Bošnjaka nije samo taj što je "drugačiji", već i što odbija skrivati činjenicu da je gej, što se toga ne srami.
APEL KOLEGA IZ SRBIJE: „Vlasti nas prikazuju kao strane agente i neprijatelje države“

APEL KOLEGA IZ SRBIJE: „Vlasti nas prikazuju kao strane agente i neprijatelje države“

„Vlast kreira lažne narative koji nezavisne medije prikazuju kao strane agente i neprijatelje države“, stoji u priopćenju koje su urednici srbijanskih medija N1, portala Nova.rs, dnevnog lista Danas, portala Radar i TV Nove, uputili međunarodnim medijima izražavajući zabrinutost zbog “alarmantne eskalacije napada na nezavisne medije u Srbiji”. Radi se o medijima koji su u vlasništvu United Media grupe, a kako navode, srbijanska vlada sve više pokušava suzbiti kritičko izvještavanje putem kampanja diskreditacije, financijskog i regulatornog pritiska te izravnih prijetnji novinarima. „Aleksandar Vučić lažno je optužio naše novinare za poticanje nemira, dok provladini tabloidi neometano šire očite laži bez ikakvih posljedica”, objašnjavaju urednici ovih pet medija, što su srbijanski tabloidi, koji su redom pod kontrolom vlasti, smjesta osudili, nazivajući ove medije izdajnicima koji se žale „srbomrscima“ i lažu da su ugroženi.
PRIZNANJE STRUKE: Lupigina Vanja Kulaš osvojila nagradu za najbolju filmsku kritičarku u 2024. godini

PRIZNANJE STRUKE: Lupigina Vanja Kulaš osvojila nagradu za najbolju filmsku kritičarku u 2024. godini

Lupigina suradnica Vanja Kulaš dobitnica je godišnje nagrade Vladimir Vuković za najbolju filmsku kritičarku u 2024. godini koju dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih kritičara. „Mislimo kako je dovoljno spomenuti da je troje ljudi koji su odlučivali o nagradi, već na početku e-mail prepiske i bez ikakvog prethodnog dogovora, odmah napisalo njezino ime, odnosno jednoglasno odlučilo da se nagrada Vladimir Vuković za najboljeg kritičara, odnosno kritičarku u 2024. godini dodijeli Vanji Kulaš“, stoji, među ostalim, u obrazloženju. Ono što pak, žiri, nije spomenuo, a redakcija Lupige ne može zanemariti, jeste Vanjina nezgodna navika da svakim svojim tekstom čitatelja zainteresira za gledanje filma o kojem piše. S obzirom da na Lupigi, još češće, ispisuje i književne kritike, možemo primijetiti da čini to isto, mameći čitatelja da smjesta zaroni u knjigu koja joj se našla „na radaru“.
TUGA I BIJES U SJEVERNOJ MAKEDONIJI: Kako ubija korupcija

TUGA I BIJES U SJEVERNOJ MAKEDONIJI: Kako ubija korupcija

Bijes makedonskih građana je ogroman, ljudi zazivaju pravdu, a strahuju hoće li pravde biti, pogotovo jer su svježa sjećanja i obećanja nakon prijašnjih teških nesreća. Obećavalo se kako će svi odgovorni biti kažnjeni i kada je 2021. godine izgorjela modularna bolnica u Tetovu prilikom čega je poginulo 16 osoba. I tada se najavljivala velika borba protiv korupcije, a ispao je ćorak. Svima je jasno da korupcija ubija ljude, što gledamo i u susjednim zemljama. U Srbiji se već mjesecima protestira zbog neprocesuiranja odgovornih za prošlogodišnji pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, dok Grci demonstriraju zbog željezničke nesreće iz 2023. godine kada je u sudaru dvaju vlakova u blizini mjesta Tempi poginulo 57 ljudi, uglavnom studenata. Vlade odbijaju procesuirati odgovorne znajući da se izvori korupcije nalaze pri samom vrhu i u redovima njihovih stranaka.
OSLOBAĐAJ SE OBVEZA: Stiže 21. ZagrebDox

OSLOBAĐAJ SE OBVEZA: Stiže 21. ZagrebDox

“Ako se ovaj proces odabira filmova čini kompliciranim – i jest. No, ako se uzme u obzir da autori na nekim filmovima rade i desetak godina, najmanje što mi možemo napraviti jest da svoj posao odradimo najozbiljnije što možemo”, komentira osnivač i umjetnički direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski u razgovoru za Lupigu. Naime, od prijavljenih 1.500 filmova, odabrano je njih stotinjak koji će se, na sada već tradicionalnoj lokaciji - u pet dvorana kina Kaptol Boutique u Zagrebu - prikazivati od 31. ožujka do 6. travnja na dvadeset i prvom izdanju Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox. U programu se nalazi i svjetska premijera novog dokumentarca proslavljenog Nebojše Slijepčevića, prvog njegovog filma nakon "Čovjeka koji nije mogao šutjeti", s kojim je osvojio niz prestižnih nagrada. Riječ je o kratkometražnom filmu "Crveni tobogan", koji tematizira prosvjede stanovnika novozagrebačkih naselja protiv uzurpacije njihovih parkova.
IVAN LOVRENOVIĆ: "Kao Bosanac nisam manje Hrvat zato što nisam samo Hrvat"

IVAN LOVRENOVIĆ: "Kao Bosanac nisam manje Hrvat zato što nisam samo Hrvat"

Kada smo prije dvije godine pisali o HRT-ovoj emisiji „Razgovor s razlogom” Morane Kasapović nazvali smo to čudom. Ne zbog urednice i voditeljice, već zbog izvrsnog odabira gosta. Naime, Morana Kasapović tada je u goste na državnu televiziju, nenaviklu na kritičke glasove, dovela Viktora Ivančića. Kroz tri sezone „Razgovor s razlogom” Kasapović je vodila s izvrsnim gostima među kojima vrijedi istaknuti publicistkinju Slavenku Drakulić, fizičara Antonija Šibera te astronoma i učitelja Korada Korlevića. Ovog utorka, 11. ožujka, na Prvom programu državne televizije kod Morane Kasapović se odvio još jedan bitan razgovor s razlogom. Gost emisije bio je bosanskohercegovački pisac Ivan Lovrenović koji u posljednjem romanu „U sjeni fantoma” obradio raskorak između službene i osobne povijesti. Zašto mu je bilo važno napisati taj roman i kako je to kad se u čovjeku sukobe službena i vlastita historija, Morani Kasapović je odgovorio sljedećim riječima.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

    31.03.2025.

    Srđan Puhalo

    IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

  2. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

    20.03.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

  3. PISMO BUDUĆEM KOLEGI IZ NGO SEKTORA: Dragi Mile, dobro nam došao

    27.02.2025.

    Srđan Puhalo

    PISMO BUDUĆEM KOLEGI IZ NGO SEKTORA: Dragi Mile, dobro nam došao

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije