40 GODINA LEGENDARNOG KSET-A

Kako je fakultetska kotlovnica postala jedno od najvažnijih mjesta u gradu

ritn by: Vid Jeraj | 31.03.2016.
40 GODINA LEGENDARNOG KSET-A: Kako je fakultetska kotlovnica postala jedno od najvažnijih mjesta u gradu
„Alkohol se nije točio, jer nismo imali dozvolu. Zbog zabrane smo ga onda dijelili“, prisjeća se danas kad se klub sprema proslaviti 40 godina postojanja, jedan od osnivača KSET-a. Tog travnja davne 1976. godine u zgradi kotlovnice smještenoj na zagrebačkom FER-u, počelo je nastajati legendarno mjesto - Klub studenata elektrotehnike. „Nije bilo kompjutera, interneta, smart telefona ili društvenih mreža. Bilo je teško izbjeći totalitarnu kulturu, ali mi smo KSET učinili prostorom gdje smo mogli googlati i mnogo prije Googlea, ljudovati kao slobodni ljudi bez ičije pomoći“, reći će za Lupigu prvi voditelj kluba, Emir Hadžiahmetović, mladi student iz 1976. godine, danas tehnički direktor televizije WIS iz Južne Karoline. Naši sugovornici će se prisjetiti i kako je prvi koncert u KSET-u održao američki bend World Third. „Dečki su izgubili pasoše pa su šetali po Zagrebu i nekako naletili do nas. Pozvali smo ih u prostor i bilo je puno“

Davne 1976. godine u bivšoj zgradi kotlovnice smještenoj na sjeveroistočnom uglu zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, odnosno pored C zgrade FER-a počelo je nastajati legendarno mjesto - Klub studenata elektrotehnike. Ovoga travnja klub koji je ispratio generacije i generacije studenata, ali i ljudi željnih dobre muzike, slavi svoju četrdesetgodišnjicu. U početku je zgrada fakulteta u Unskoj bila okružena skladištima, gdje je danas parking, a zgrade koje ga sada okružuju pojavit će se tek početkom devedesetih. Sam Studentski savez fakulteta osnovan je 1969. godine, kao kantina, da bi 1971. godine dobio i ime KSET.

Kao prvi voditelj kluba, a o tom podatku na internetu nema baš nikakvoga traga, ostat će zapamćen Emir Hadžiahmetović, tada mladi student iz Sanskog Mosta, a kasnije sarajevski inženjer koji je za vrijeme rata emigrirao u Sjedinjene Države i danas je tehnički direktor televizije WIS iz Južne Karoline. Lupiga ga je potražila i pronašla ...

Kset
Nekadašnja kotlovnica izrasla je u slavnog četrdestogodišnjaka (FOTO: KSET)

„To je bilo vrijeme kolektivizma i vrijednosti koje je proizvodio. Nedostajao je prostor za razvoj socijalne inteligencije kroz pristup uvažavanja individualnih vrijednosti. Studentski dom, fakultet, Studentski Centar bili su svakodnevnica. Socijalni život se odvijao – in person. Nije bilo kompjutera, interneta, smart telefona ili društvenih mreža. Bilo je teško izbjeći totalitarnu kulturu“, prisjeća se Hadžiahmetović.

„Potreba za izražavanjem lokalnog, osobnog bila je velika, ali stidljiva!“, dodaje. 

Ideja kluba je bila jednostavna - prostor oslobođen stega bilo koje ideologije i kolektivizma, prostor gdje će studenti i gosti moći izazvati vlastitu socijalnu inteligenciju u potpuno neformalnom ambijentu.

„Profesor je uz kafu mogao ispričati svoju životnu priču, isto kao i lokalni ili svjetski umjetnik. Moglo se pokazati svoju ljudsku stranu, studenti su pokazivali svoju osobnost. KSET je postao prostor gdje smo mogli googlati i mnogo prije Googlea, ljudovati kao slobodni ljudi bez ičije pomoći“, ističe prvi voditelj KSET-a u razgovoru za Lupigu. 

Emir Hadžiahmetović KSET
"Nije bilo kompjutera, interneta, smart telefona ili društvenih mreža. Bilo je teško izbjeći totalitarnu kulturu" - Hadžiahmetović (FOTO: Privatni album)

KSET je tako postao omiljeno mjesto gdje su ljudi imali osjećaj da je njihova osobnost pod njihovom kontrolom, mjesto za jutarnju kaficu, multimedijsku prezentaciju, prvi nastup umjetnika, avangardni performans, tematsku večer muzike - nastupajući, sudjelujući ili samo promatrajući.

„Tvoja osobnost je bila u tvojoj kontroli, a KSET je bio tvoj Spyware Solution“, lucidno će Hadžiahmetović.  

U pripremi otvaranja KSET-a s kolegama iz Studentskog Centra, Akademije primijenjenih i Akademije likovnih umjetnosti te Filozofskog fakulteta, radi se na ideji prvog znaka KSET-a, prvog plakata KSET-a i unutrašnjeg uređenja bivše kotlovnice. KSET je prvom voditelju dao skoro odriješene ruke. Platforma ideje je bila masovno prihvaćena, i bilo je zadovoljstvo, kaže Hadžiahmetović, biti dio tima i prvi voditelj, današnjim rječnikom project manager, te stvarati „brand name“ KSET.

Danas menadžer jedinice Integracija i verifikacija u Ericssonu, inženjer Lorenco Damjanić–Enzo, također je pripadnik KSET-ove prve generacije, zajedno s Hadžiahmetovićem. Na samom početku razgovora istaknuo je kako se smatra „izdajnikom“.

KSET
Adaptaciju kotlovnice valjalo je napraviti bez ikakvog budžeta (FOTO: KSET)

„Klub se izrodio iz jako bliske suradnje s dekanom Sirotićem i profesorom Jurkovićem, predsjednikom Savjeta fakulteta, u kojem su bili i sami studenti, dakle živog društvenog života na fakultetu, u kojem smo bili ravnopravni donositelji odluka, kao SSOH“, napominje Enzo. Tako je i hrpa ljudi iz Kluba završila u listu Polet. Sve sekcije, dramska i foto, koje su postojale već otprije po raznim sobama faksa, preselile su u Klub. Priključenjem faksa na toplanu, ostala je kotlovnica. Umjesto da se sruši čitava zgrada, iz Unske 3 izbačeni su kotlovi, a današnji je klub izgledao kao konferencijska sala.

„Moj je rođak bio student arhitekture. A trebalo je napraviti adaptaciju kluba za nula novaca“, prisjeća se Enzo.

A nakon prve adaptacije, klub je u oblik kakav poznajemo danas došao tri godine kasnije. Nešto su, objašnjavaju naši sugovornici, studenti dobili od omladinske organizacije, nešto od fakulteta, a zatim su zasukali rukave. Isprva nije bio asfaltiran prilaz klubu, stoga, primjerice, studentice s ekonomije, vanjske trgovine i defektologije u Klub radije nisu dolazile kad je padala kiša.

Lorenco Damjanić Enzo
"Tad smo imali najbolju fonoteku u gradu, a alkohol se nije točio, zbog zabrane - dijelio se" - Enzo (FOTO: Privatni album)

Zapisano je ostalo i da je prvi koncert održao američki bend World Third, već 1977. godine. 

„Dečki su izgubili pasoše pa su šetali po Zagrebu i nekako naletili do nas. Pozvali smo ih u prostor, to je bio rock i to je bilo – ovako“, skupljajući prste u humanu imitaciju vulkana pojašnjava Enzo.

„Šetnjom po Zrinjevcu, otišli smo i u američki konzulat i knjižnicu te dogovorili preuzimanje njihove fonoteke. Tražili su nas dokaz da nismo tek skupina privatnih osoba. Došli smo do dekana, predali zahtjev, udarili mul s crvenom zvijezdom i na temelju tog papira – dobili 300 long plejki. To smo preslušavali noćima. To je bio blues, ma sve... Tad smo imali najbolju fonoteku u gradu“, prisjeća se Damjanić specifične pojave KSET-a između razvikanijih disco-klubova Saloona i Karake.

Tako su započele i muzičke večeri, u suradnji sa Studentskim centrom i Nikšom Gligom koji je vodio program obilazaka po fakultetu i doveo swing bend Drage Diklića. Zaredali su koncerti, slušaonice i disco-večeri...

„Alkohol se nije točio, jer nismo imali dozvolu. Zbog zabrane smo ga onda dijelili. Uglavnom, ovo je bio hippie-rock đir, punk je došao kasnije. Klub nikad nije bio specijalno visokog rejtinga, uglavnom se sve vrtjelo oko faksa. Faks je bio na prvom mjestu, a rock – odrednica“, ponavlja sa smiješkom skrivenim u sijedu kruška-bradu. 

KSET
Koncert kojeg se neki od naših čitatelja zasigurno sjećaju (FOTO: KSET)

Među glazbenicima, isticao se legendarni dekan PMF-a Nikola Sarapa i grupa Stop. Zatim i Branimir Štulić te Marijan Brkić, čija se slika i dan danas nalazi u prostoru računarske sekcije, no najpoznatiji gitarist koji je bio na faksu je Tomislav Tenšek Snoopy, učenik slavnog flamenco-gitarista Paca Pene. 

Klubova studenata pri elektrotehničkim fakultetima ima i u drugim slijednicama bivših jugoslavenskih republika. Sarajevski Stelex, kod mosta Vrbanja, izgorio je u ratu. No, bio je dislociran od samog fakulteta koji je izgrađen izvan grada, u Lukavici. U centru Beograda, kod Vukovog spomenika nalazi se i KST, podrum za svirke i jedno od najpoznatijih mjesta srbijanske metropole. Zagrebački klub poznat je po demokratičnoj atmosferi „mjesta“ na kojem se rado druže profesori sa studentima, kao i profesorice s asistentima. Legenda kaže i kako su studenti instalirali kolegu u Gradsku skupštinu kako bi se intervencijom urbanističkog plana, spriječilo da se na mjestu gdje je trebala proći cesta – sačuva ugao kluba.

Vrijedi se prisjetiti i da je legendarni KSET-ovski pijanino ušao u klubu kroz suradnju s Tomom Gotovcem, onom slavnom prilikom kad se na Trgu Republike skinuo gol. Stotinu je KSET-ovaca došlo, kao „potpora“, fućkati na performans, a Bijenale im je poklonio instrument. Kakvo mjesto ima KSET u kolektivnoj svijesti na zagrebačkoj klupskoj i akademskoj sceni i kako se te razine isprepliću, pitali smo i profesoricu s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci, Dijanu Prester Dominis, koju domaća javnost pamti po radu na području astrofizike. Prisjeća se kako je još kao studentica vrlo rado posjećivala KSET. No, intenzivnu vezu s klubom ostvarila je tek tijekom sezone 1996/97. kada je kao asistentica radi na FER-u, čime je dobila priliku upoznati ga kroz razne vidove djelovanja.

Brucošijada FER 1983
Zagrebački klub poznat je po demokratičnoj atmosferi „mjesta“ na kojem se rado druže profesori sa studentima, kao i profesorice s asistentima (FOTO: KSET)

„U KSET-u sam imala prilike uživati u izvrsnoj glazbi i druženjima, te upoznati i nove aspekte glazbe, koji su mi proširili vidike. Primjerice, zavoljeti jazz, koji mi je u takvom ambijentu napokon 'sjeo' na pravi način. Veselilo me svjedočiti i aktivnostima svojih studenata, bez kojih KSET ne bi bio to što jest“, reći će znanstvenica kojoj „Blues o Higgsovom bozonu“ u izvedbi Nicka Cavea, zacijelo priziva slojevite impresije.

„S velikom radošću, pratila sam tijekom svih ovih godina i daljnji razvoj nekadašnjih studenata FER-a koji su svoje djelatnosti započeli u KSET-u. Mate Škugor je tada organizirao koncerte u KSET-u, da bi kasnije stasao u organizatora međunarodno renomiranih festivala poput Žednog Uha, odnosno Terranea. A prije nekoliko mjeseci, imala sam priliku posjetiti izvrstan nastup producenta elektronske glazbe Tomislava Crnčića Omnivoxa u Tokyu, prisjećajući se početka njegovog rada, i prvih nastupa u KSET-u... Dragom KSET-u želim sretan rođendan, i još puno uspješnih godina!", razjašnjava, „pritisnuta“ između dva diferencijala. 

Među prepoznatljivim licima s fotografija koje dokumentiraju legendarno ozračje KSET-ovih separea, ističe se i lutnjist Dražen Franolić, zaposlen na FER-ovom Zavodu za osnove elektrotehnike i električka mjerenja. Ovaj ljubitelj arapske kulture i civilizacije prisjeća se kako bi skoro mogao proslaviti i osobnu 30-godišnjicu, ako je riječ o intimnoj vezi s klubom. Kad bi samo mario za to.

Brucošijada FER 1983
Brucošijada 1983. godine, na plakatima u pozadini i danas dobro poznat logo (FOTO: KSET)

„U KSET-u sam počeo svirat, negdje 1986. ili 1987. godine. To je bio neki 'Kafe KSET’, nedjeljom. Ubrzo nakon toga sam svirao s kvartetom 'Tao' i samostalni koncert. Ali, sama organizacija i sve to skupa bilo je dosta amaterski. Dolaskom Mate (Škugora – op. aut.) i jos nekih ljudi ranih devedesetih, KSET je zaživio kakvim ga znamo. S tim da je odlaskom Mate, i, čini mi se Antonija, primjetan pad kvalitete programa – tako ja to vidim...“, prevući će Franolić obrve palcem ruke u kojoj drži smotku duhana. Osvrćući se na off-scenu osamdesetih, kaže kako je ona više živjela po GSK-u Jabuci i Lapidariju, oba kluba koja su pala kao žrtve demokratskih promjena, baš kao i renomirani Kulušić, uz aktivnosti Muzičke omladine koju je umjetnički predvodio pokojni Miro Križi.

„Recimo, bio je otvoren Podroom klub u Mesničkoj, a sad je tamo neka vinarija. Bio je aktivan i klub Istrana na Ilici. Lap je vodio CKAT-e. Ništa drugo mi ne pada na pamet. Osamdesetih je počeo i Omladinski radio na Savi, a samim tim je zaživio i studentski dom (Stjepan Radić – op. aut.)“, nastavlja Franolić ispuhivati svoje metodičke dimove.

„No, najvažniji je, barem po meni, bio SC! To je vodio Nikša Gligo i doveo cijeli niz bendova ECM-produkcije, kao i free-jazza. Bilo je i improvizirane glazbe, takozvanih klasičara. I čini mi se da je Matina organizacija bila na tom tragu“, aperkatira. 

KSET
KSET je i mjesto najduljeg neprekinutog koncertnog programa u Zagrebu (FOTO: Lasta Slaviček/KSET)

U klubu danas aktivno volontira gotovo 300 volontera u sekcijama „bike“, „disco“, „računarska“, „dramska“, „tehnička“, „glazbena“, „video“ i „foto“, uz legendarnu P.I.J.A.N.D.U.R.E. u čijem je opisu redovito gubljenje po šumama, upoznavanje prirode i svog unutrašnjeg mira.

Antonio Pešut, poznatiji kao Banderas, u klubu je od 1995. godine i uz spomenutog Matu Škugora, do kojeg usprkos uzastopnim dogovorima nismo uspjeli doći, najprepoznatljiviji je menadžer novije generacije koja je potekla iz glazbene sekcije. U šali će reći – „imam punoljetni staž“. U kontekstu legendarne Brucošijade FER-a, na kojoj je radio u organizaciji od 1997. godine, ima dosta toga za reći.

„Kako je KSET bio realno najmanje atraktivan prostor brucošijade, te je daleko najmanji, tako je u njemu uvijek bila nesnošljiva gužva“, kaže Pešut. Pamtit će se i 13. listopad 1997. godine kada se održao prvi jam session koji je Antonio pokrenuo i najdulji neprekinuti koncertni program u Zagrebu, koji je potrajao sve do siječanjskog, trodnevnog koncerta grupe S.A.R.S. iz 2013. godine. Mate Škugor je istovremeno pokrenuo i jazz program.

Zijah Sokolović
Nije KSET samo koncertno mjesto, odvijali su se tu razni programi, među kojima i gostovanje Zijaha Sokolovića s predstavom "Glumac je... glumac je... glumac" (FOTO: Marko Kaplan/KSET) 

„Od samih smo početaka vodili rat oko toga, a u isto vrijeme smo počeli raditi, ja sam više gurao mainstream, on underground. Iako je bilo bendova koje smo radili obojica...“, prisjeća se u 'špuri' između dvaju poslovnih sastanaka. To su bili Mad Men, pokojni Lino Dević, Bambi Molesters, da bi se od 2000. godine programski i potpuno odvojili. Usprkos imidžu 'isplativosti' svojih programa, kaže kako je svejedno bilo katastrofalnih minusa.

„Kako Mate voli jazz, tako sam ja volio blues. I, tu smo imali gadnih zarona obojica. Ali da su programi ukupno pozitivno poslovali i dobrim dijelom financirali rad kluba i drugih programa, jesu“, reći će. 

Teško je i pobrojati tko je sve svih ovih godina svirao u KSET-u, ali nabrojat ćemo samo neke: Hladno pivo, Azra, Gustafi, Let 3, Marky Ramone and The Speedkings, Drugi način, KUD Idijoti, Tamara Obrovac, Pips, Chips & Videoclips, Jimmy Stanić, Future Islands, Mars Volta, Richard Dobson, The Bambi Molesters, Jessica Lurie Ensemble, Vještice, Električni orgazam, Zabranjeno Pušenje, Partibrejkers, Vlada Divljan, Edo Maajka, TBF, Marčelo, S.A.R.S., bubnjarska radionica Iana Paicea (Deep Purple), Laka, Dälek, Stillness, Dado Topić, Mono, Russian Circles, The Real McKenzies, No Means No, Lollobrigida, The Notwist, Caribou, Mambo Kurt, Elemental, Kawasaki 3P, Majke, Zebrahead, Zoster, Letu Štuke, Brkovi, Goribor...

Repetitor Demode
Slavna svirka Repetitor - Demode (FOTO: Sandro Gržičić/KSET)

Vrijedi zabilježiti i neke izvođače na legendarnim brucošijadama - Haustor, Aerodrom, EKV, Đavoli, Jura Stublić i Film, Dino Dvornik, Leb i Sol, Daleka Obala, Six Pack, Bad Copy, Ivana Banfić, Atheist Rap, Debeli Precjednik, Dubioza Kolektiv, Belfast Food, Psihomodo Pop, Zadruga, Mašinko, Gužva u 16-ercu, Kiša Metaka, Dječaci, Postolar Tripper, Mortal Kombat, Soulfingers...

Administratora službene stranice kluba reći će kako je KSET klub studenata volontera, što znači da sve što se radi, radi se zato jer je zabavno. U svakoj sekciji može se primijeniti ili proširiti znanje stečeno na fakultetu – čak i u planinarskoj – ali i skupiti hrpu prijatelja. Ne kaže se bezveze da je rad u KSET-u jedno od najvećih i najboljih iskustava u životu. A na što se mnogobrojni posjetitelji kluba, također ne mogu požaliti.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: KSET

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  2. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

    24.10.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije