MARKO TOMAŠ O ODLASKU PREDRAGA MATVEJEVIĆA

Nadam se da se barem nebo crvenilo umjesto ljudi

ritn by: I.F. | 04.02.2017.
MARKO TOMAŠ O ODLASKU PREDRAGA MATVEJEVIĆA: Nadam se da se barem nebo crvenilo umjesto ljudi
„Nadam se da se barem nebo crvenilo umjesto ljudi“, zaključuje Tomaš u kolumni za Žurnal, potaknut odlaskom velikog Predraga Matvejevića.

„Smrt je prirodna stvar. Dio života. Sastavni. Život je priča. Klasična. Ima svoj početak, zaplet i kraj. Katkad značaj nečije osobne priče shvatimo tek kada taj netko umre. Broj nekrologa, broj ljudi koji oplakuju određenog čovjeka počesto vidimo kao mjeru onoga što je ta osoba značila za života. Ako je suditi po broju nekrologa i onih koji za njim žale, život Predraga Matvejevića bio je velika priča. Netko će reći jugoslavenska, netko mediteranska, a ja bih rekao da je život Predraga Matvejevića bio velika europska pa i svjetska priča“, započinje Marko Tomaš svoju kolumnu za Žurnal, potaknut odlaskom velikog Predraga Matvejevića.

„Predrag Matvejević je bio korektor u društvima u kojima je živio. Prvo u jugoslavenskom a napose u hrvatskom društvu. Uvijek je ispravno skenirao neuralgične točke i probleme i o njima otvoreno govorio. Taj njegov intelektualni angažman bio je od velikog značaja svakome tko pokušava sačuvati zdrav razum u vremenima kojima najviše nedostaje upravo zdravog razuma, u vremenima ludim i bijesnim, punim mržnje, beznađa, vremenima koja kao da nemaju svoje sutra“, nastavlja Tomaš, pišući kako voli Matvejevićev „Mediteranski brevijar“ te kako se i sam osjeća Mediterancem.

Mostar
Ovaj put su mostarske crkve i džamije ostale nijeme (FOTO: Lupiga.Com)

„Pred malo sam ljudi bio tako postiđen i zbunjen kao pred Predragom Matvejevićem. Upoznali smo se nakon jednog nastupa u Zagrebu, kojim je otvoreno Goranovo proljeće. Profesor je za sve nas mostarske klince imao jedan isti kompliment. Uvijek bi prišao i rekao kako odavno nije čuo tako lijep mostarski, gradski govor“, prisjeća se Tomaš, primjećujući kako je na isti datum, 2. veljače, preminuo i još jedan veliki Mostarac, Aleksa Šantić.

„Njegov je sprovod bio do tada a i zauvijek neviđen u Mostaru. Sa džamije se učila molitva za pokojnika, zvonila su zvona svih gradskih crkava i ljudi su ispraćajući Šantića zapravo odlučno počeli sanjati novi, bolji, sretniji Mostar u kojem će to jedinstvo biti pravilo, a ne incident. U tom snu, nikada do kraja dosanjanom, rodio se i odrastao Predrag Matvejević“, piše Tomaš, navodeći kako je za Matvejevića napisano puno nekrologa, ali su mostarske crkve i džamije šutjele.

„Nadam se da se barem nebo crvenilo umjesto ljudi“, zaključuje Tomaš u kolumni koju možete pročitati na ovom linku.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Učeničke ekskurzije - tragovima masovnih grobnica

    11.06.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Učeničke ekskurzije - tragovima masovnih grobnica

  2. PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

    22.05.2019.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

  3. MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

    06.05.2019.

    Boba Đuderija

    MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije