ZBOGOM NOĆI
Kino
REDATELJ: ANDRÉ TECHINÉ

Po svakoj "tački optužnice" Techinéov film je vrlo problematičan

ocjena: Zvjezdica_vatrena Zvjezdica_vatrena | godina: 2019. | trajanje: 104 minute
uloge: Catherine Deneuve, Kacey Mottet Klein, Oulaya Amamra, Stéphane Bak, Mohamed Djouhri, Kamel Labroudi
žanr: drama
scenario: André Techiné, Léa Mysius
redatelj: André Techiné
ritn by: Marko Stojiljković | 08.05.2019.
ZBOGOM NOĆI: Po svakoj "tački optužnice" Techinéov film je vrlo problematičan
ZBOGOM NOĆI: Po svakoj "tački optužnice" Techinéov film je vrlo problematičan
„Zbogom noći“ je po svakoj tački optužnice vrlo problematičan film. Prvo, scenario zahvata samo površinski i društveni fenomen i dinamiku odnosa među likovima, jednostran je (što je i razumljivo pre svega zbog Techinéovih godina što ga čini limitirano sposobnim da sagleda perspektivu mladalačke anksioznosti) i jednodimenzionalan, fokusiran više na to da primerom objasni koliko je Islamska Država jedan pogrešan put i u logičkom raskoraku sa Islamom kao takvim. Scenario sa tako kartonskim likovima glumcima onemogućava uverljivu interakciju, pa čak ni trud Catherine Deneuve sa ulogom koja joj ne stoji najbolje tu ne pomaže mnogo. Umesto toga je prepun prvoloptaških metafora dodatno pocrtanih tromom režijom. Stvari se tek donekle popravljaju u drugoj polovini filma.

Islamska Država nije samo nacionalni ili etnički fenomen, što će reći da njeni borci ne dolaze samo iz jedne arapske države niti su nužno pripadnici arapskog naroda. Teško je reći čak i da je u pitanju religijska stvar, iako su svi njeni borci muslimani, suniti, vahabiti, makar nominalno, ali njihova motivacija za borbu nije nužno verska. Iako je sada u povlačenju, pritisnuta ekonomskim i ratnim neuspesima, ona je potencijalno jednako opasna jer može buknuti bilo gde i bilo kada, makar na blic, u eksploziji bombe, napadu na novinarsku redakciju, slučaju otmice aviona ...

Reč je, dakle, o globalnom i u velikoj meri generacijskom fenomenu, a smisao u njoj mogu naći mladi ljudi (uglavnom muškarci kao borci, ali i žene na "pomoćnim" funkcijama od regrutacije do logistike za terorističke napade). Takva kakva je, svojom brutalnošću, ali i distinktivnim stilom obraćanja, ona privlači očajnike iz celog sveta razočarane smerom u kojem se isti kreće i svojom pozicijom u njemu. Stoga ne treba da čudi da brojni državljani evropskih država ostavljaju svoj život za sobom i odlaze da se pod oružjem bore u pustinji za nekakve imaginarne verske i ideološke ciljeve, a zapravo kako bi iživeli svoje, ponekad opravdane, frustracije na jedan krvav način. 

U toj "podeli karata" visoka zastupljenost francuskih državljana ne treba da čudi barem po dva osnova. S jedne strane, tamo postoji brojna arapska dijaspora iz zemalja Magreba, ali i sa Bliskog Istoka, kao i određeni broj ljudi afričkog porekla i muslimanske veroispovesti. S druge strane, ekonomske prilike u zemlji daleko su od idealnih, posebno za mlade i one iz nižih socijalnih slojeva, pa tinja nezadovoljstvo koje se zna preliti po zemlji i van njenih granica. Također, usled zajamčene slobode veroispovesti, džamije i njihovi imami imaju punu slobodu da veru interpretiraju kako im paše, pa su pod uticajem netransparentnih novčanih donacija mnogi zabrazdili u radikalizam koji prenose dalje svojim vernicima, a oni dalje po zajednici. A kad u priču kao varijablu uvedemo i faktor ličnih frustracija, onda shvatamo koliko je fenomen radikalizacije opasan kako za arapske useljenike i njihove bliže i dalje potomke (delimično se to može racionalizirati stepenom integracije i spremnosti društva da to u punoj meri učini), tako i za one koji to ni u kojem slučaju nisu, ali im takva ideološka potka omogućava da se na izvitoperen način svete društvu koje ih je potisnulo na marginu.

Zbogom noći
Na pitanje zašto baš ISIS ne dobijamo odgovor (SCREENSHOT: YouTube)

Imajući u vidu reputaciju Andréa Techinéa kao reditelja sklonog tome da ne priča priče samo o "pravim" Francuzima, već da u njih uključi i manjine kao integralni deo socijalnog pejzaža, glumačku postavu koju je okupio, intrigantnost teme i njegovu sklonost ka propitivanju porodičnih veza i potisnute seksualnosti, „Zbogom noći“ deluje kao film sa potencijalom da bude od izuzetnog značaja i uspešan kao drama nabijena iskrenim, sirovim emocijama. Ništa od toga, međutim, ovde nije slučaj iz više razloga (od kojih je tajming u vreme zalaska Islamske Države još i najmanje bitan), pre svega usled nedovoljno profiliranih i živih likova i pešačke režije, kao i odsustva momentuma negde do iza polovine filma.

Naš anti-junak Alex (Mottet Klein, sarađivao sa rediteljem na njegovom prethodnom filmu „Imati 17 godina“) tipičan je predstavnik izgubljene generacije. Dolazi iz nekompletnog doma (majka poginula u ronilačkoj nesreći, otac započeo novi život negde daleko što je i jedan od izvora frustracije), ali je odrastao sa dovoljno ljubavi koju mu je pružala baka Muriel (Deneuve, česta rediteljeva muza), vlasnica farme konja na jugozapadu Francuske. On od kuće često odsustvuje, na medicinskom fakultetu mu ne ide i zapravo je stalno pun nekanaliziranog gneva koji se stiša jedino kada je u blizini svoje celoživotne prijateljice, a sada devojke Lile (Amamra).

Najnovija priča je da će provesti nekoliko dana kod kuće pre odlaska na novi studij u Kanadu, ali njegovo ponašanje je anksioznije nego ranije. Razlog tome je što su i on i Lila (inače arapskog porekla) sada već radikalizirani i planiraju da se venčaju i odsele u Islamsku Državu, što će Muriel otkriti u poslednji čas ili možda prekasno, kada primeti da su joj njih dvoje ukrali novac koji im je bio potreban za finansiranje puta, vojne obuke i nabavke oružja. Ništa u Alexovom ponašanju, naravno, nije ukazivalo na takav razvoj događaja niti je ona učinila išta što bi se moglo smatrati kao znak bilo kakve opresije. Naprotiv, suvlasnik farme je i sam iz Magreba, a na farmi su radili radnici različitih rasa i nacija. Njoj ostaje samo očajnički pokušaj da svog unuka ubedi da od plana odustane uz pomoć Fouada (Labroudi), čoveka koji je bio borac ISIS-a, dezertirao i zbog svoje pogreške robijao.

„Zbogom noći“ je po svakoj "tački optužnice" vrlo problematičan film. Prvo, scenario zahvata samo površinski i društveni fenomen i dinamiku odnosa među likovima, jednostran je (što je i razumljivo pre svega zbog Techinéovih godina što ga čini limitirano sposobnim da sagleda perspektivu mladalačke anksioznosti) i jednodimenzionalan, fokusiran više na to da primerom objasni koliko je Islamska Država jedan pogrešan put i u logičkom raskoraku sa Islamom kao takvim. Na primer, "vođa puta" za svoju ovisnost o cigaretama krivi zapadnjačku dekadenciju, a Lila krađu opravdava time da krade od nevernika, pa to nije greh. O njihovoj pravoj motivaciji nema ni slova dalje od uobičajenih klišea, a Alexovu je još lakše otpisati kao mladalačku frustraciju.

Na pitanje zašto baš ISIS, dakle, ne dobijamo odgovor. Pored toga scenario sa tako kartonskim likovima glumcima onemogućava uverljivu interakciju, pa čak ni trud Catherine Deneuve sa ulogom koja joj ne stoji najbolje tu ne pomaže mnogo. Umesto toga je prepun prvoloptaških metafora (recimo ona sa pomračenjem Sunca i svetlom dana) dodatno pocrtanih tromom režijom. Stvari se donekle popravljaju u drugoj polovini u kojoj i možemo osetiti nekakvu urgentnost, pre svega zahvaljujući liku Fouada i obruču koji se steže, fizički i metaforički, oko Alexa (Mottet Klein je solidan sam za sebe, ali on u pravilu igra takve, angstom nabijene likove), ali ni to nije dovoljno da film izdigne iznad nivoa jedva prosečnog i zaboravljivog iskustva posle kojeg nećemo biti niti pametniji niti senzibiliraniji.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Zbogom noći

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAKAŠNJELA UZBUNA: Kako je država pucala u sustav socijalnog rada?

    12.07.2019.

    Nataša Škaričić

    ZAKAŠNJELA UZBUNA: Kako je država pucala u sustav socijalnog rada?

  2. U POSJETI KARLU MARXU: Živo je čak i na njegovom grobu

    08.07.2019.

    Predrag Finci

    U POSJETI KARLU MARXU: Živo je čak i na njegovom grobu

  3. PRŽENJE MOZGA: Ratko Mladić - pop ikona tinejdžera u Srbiji

    28.06.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Ratko Mladić - pop ikona tinejdžera u Srbiji

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije