Novice

MAKE HISTORY GREAT AGAIN: Trump doslovno ispisuje novu historiju

MAKE HISTORY GREAT AGAIN: Trump doslovno ispisuje novu historiju

Rukavice su skinute, sve maske su odbačene, nema skrupula. U prvom mandatu Trump je čak posjetio Muzej afroameričke historije i kulture uz molbu svom domaćinu i jednom od osnivača Lonnieu G. Bunchu III da ipak ne vidi isuviše teške stvari. U drugom mandatu, Trump koristi svoju moć da bi onemogućio i sve druge da vide isuviše teške stvari iz američke historije. Trump želi urediti povijest kao Bijelu kuću: Puno blještavila, sve da sija; nema veze što je kičasto, bitno je da izgleda lijepo na televiziji. Ni ostavka direktora Muzeja afroameričke historije i kulture Trumpa nije zadovoljila. U augustu je bjesnio kako je muzej potpuno van kontrole i kako se previše fokusira na to koliko je ropstvo bilo loše, a premalo na američke uspjehe i svijetle momente. Trumpu i njegovoj administraciji smeta toliko toga da je teško i pobrojati sve. Nikako ne žele da ih se podsjeća kako su milioni nastavili živjeti kao robovi uprkos obećanju.
15 IZJAVA UBIJENOG INFLUENCERA: Ovako je govorio Charlie Kirk

15 IZJAVA UBIJENOG INFLUENCERA: Ovako je govorio Charlie Kirk

Atentat na desničarskog influencera Charlieja Kirka, koji je bio utjecajna figura MAGA pokreta i agitator za Donalda Trumpa, okupirao je američku javnost, a s obzirom na to da hrvatski mainstream mediji funkcioniraju kao ideološki i uređivački vazali angloameričkih, postao je bitna tema i kod nas. O tome koliko je Hrvatima bio važan Charlie Kirk prije nego je ubijen najbolje svjedoči činjenica da je na portalu Index spomenut samo jednom, dok je na „portalu“ Narod Željke Markić pak spomenut točno nula puta. No, sada i Index i Narod štancaju članke o Kirku i lovu na njegovog ubojicu kao na pokretnoj traci, prepisujući iz američkih medija i objašnjavajući tko je bio Kirk. Ipak, čini se da je najbolje dopustiti Kirku da se sam predstavi svojim riječima, pa stoga donosimo 15 njegovih reprezentativnih izjava koje savršeno ilustriraju njegov politički profil i ljudski format.
DRAGO BOJIĆ: Katolička crkva u hrvatskom narodu nije ništa naučila i ponavlja pogreške iz prošlosti

DRAGO BOJIĆ: Katolička crkva u hrvatskom narodu nije ništa naučila i ponavlja pogreške iz prošlosti

Nacionalističko ludilo koje se rasplamsalo ovog ljeta velikim dijelom ide upravo na dušu Crkve koja je desetljećima pod krinkom domoljublja njegovala nacionalizam i njime trovala mlade ljude. To što današnji katolici i Hrvati uzvikuju pozdrav Za dom spremni i nose simbole i obilježja zločinačkog ustaškog režima, nije tek partijanersko ludovanje ili pobuna protiv zakonskih zabrana, ako je i uopće to, nego je posljedica dugogodišnje političke indoktrinacije u kojoj je sudjelovala i Crkva. Da se o davnoj i bližoj prošlosti mladim ljudima govorila istina, u sklopu vjeronauka i općenito pastoralnog rada s vjernicima, broj militantnih i isključivih katolika bio bi zasigurno manji što bi u većinskoj katoličkoj zemlji utjecalo i na društveno i političko stanje. No, to se nije dogodilo, i ne događa se ni danas. Katolička crkva se grozničavo drži uz naciju i nacionalne svetinje u strahu da ne izgubi društveni monopol.
NIŠTA OD CENZURE I ZABRANE: Factum omogućio online gledanje „Mirotvorca“

NIŠTA OD CENZURE I ZABRANE: Factum omogućio online gledanje „Mirotvorca“

„Jedno je sigurno: cenzura prije ili kasnije pada u vodu“, riječi su s kojima je danas reagirao Factum, nezavisna produkcijska kuća kojoj u zadnjih gotovo pa 30 godina možemo zahvaliti na nizu značajnih dokumentaraca koji su imali snagu mijenjati hrvatsko društvo. Jedan od posljednjih dokumentaraca koji je „izbacio“ Factum – „Mirotvorac“ – već dva tjedna u fokusu je javnosti. Tamo je, prvotno, dospio zaslugom benkovačkih branitelja koji su prije dva tjedna prosvjedovali protiv festivala „Nosi se“, a tijekom kojih je napadnuta novinarka Melita Vrsaljko. Na festivalu je trebao biti prikazan i „Mirotvorac“, no do projekcije nije došlo s obzirom da je program cijelog festivala odgođen za „neka bolja vremena“. Odmah ubrzo pritisak zabranitelja je urodio plodom pa je otkazano i planirano gostovanje filma u Zadru. Stoga su u Factumu donijeli odluku da se odupru cenzuri i omoguće svim zainteresiranima da pogledaju film.

Arhiva

D&K

MUZEJ BIJELE TEHNIKE SELVEDINA AVDIĆA: Ventilator

MUZEJ BIJELE TEHNIKE SELVEDINA AVDIĆA: Ventilator

Ventilator je otac, na početku svoje posljednje jeseni, rastavio i složio u crnu vreću za smeće. Mama me pozvala da ga sastavim. Nije išlo, kao da nedostaje jedan dio. Ili dva. Rekla mi je da je otac u ladici čuvao uputstva za kućanske aparate. Nisam znao za to. Otvorio sam ladicu i zaista, bila je puna starih instrukcija i garantnih listova za miksere, sušila, veš mašine, televizore, zamrzivače, šporete, pegle, radio aparate, kasetofone, usisivače, frižidere ... za sve kućanske aparate koje smo decenijama koristili u kući. Mnogi od njih odavno nisu s nama, proizvodile su ih fabrike koje su zatvorene – Obodin, Iskra, Čajavec, Končar, Cer, Grundig, Ei Niš, Insa, Iskra, Sonata ... neki su dolazili iz zemalja koje više ne postoje – Jugoslavija, Čehoslovačka, SSSR ... U ladici moga oca smješten je muzej kućanskih aparata koji su zujali kroz dva vijeka. Ali, u njoj nisam našao uputstvo za ventilator. Vjerovatno je smatrao da je naprava suviše jednostavna.
INTERVJU – ŠIMUN CIMERMAN: „Ne smijemo šutjeti“

INTERVJU – ŠIMUN CIMERMAN: „Ne smijemo šutjeti“

"Za sada neću ništa istraživati i pisati. Moram priznati da sam se ispucao, ispraznilo me, pogotovo medijska hajka sa svakakvih pročetničkih i proustaških strana, od onih koji knjigu nisu ni pročitali, ali ih iritira već sam naslov. Dobivam vrlo neukusne poruke u inbox, a neke prijetnje sam morao prijaviti i policiji", kaže u razgovoru za Lupigu Šimun Cimerman, politolog, planinar i „tracker“, autor ilustrirane monografske studije „Bitka na Sutjesci – pakao u raju“ koja je, u izdanju zagrebačkog Jesenskog&Turka, proteklog proljeća i ljeta prerasla u pravi izdavački hit. Knjiga je napisana nesvakidašnjom metodom kombinacije povijesnog i planinarskog istraživanja jer Cimerman je osobno prohodao planinske staze bitke na Sutjesci. Svoju knjigu Cimerman je predstavio i na ovogodišnjem Fališu u Šibeniku, a tu je promociju posjetio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
KaP: Mjesto koje otvara prostor slobode, solidarnosti i otpora

KaP: Mjesto koje otvara prostor slobode, solidarnosti i otpora

„Ovogodišnji, sedmi Korčula After Party dočekujemo u tmurnoj atmosferi svijeta koji se ubrzano raspada: svjedočimo potpunom slomu međunarodnih odnosa, neometanom nasilju jačih nad slabijima, novom revivalu ustaštva, legitimizaciji ideja etničkog čišćenja te istovremenoj defanzivi ljevice u Europi i regiji. U isto vrijeme, mlade generacije suočavaju se s krizom stanovanja, nesigurnošću i manjkom perspektive. Ipak, buđenje društvenih pokreta i val prosvjeda u regiji i šire budi nadu da promjena nije samo moguća nego i – nužna. Da stvar bude gora, sve se to odvija upravo na 80. godišnjicu pobjede nad fašizmom – koji se, čini se, ponovno vraća u modu. Ukratko: svijet se nalazi na prekretnici, društva se posvuda bude, ali politike otpora još uvijek nisu dovoljno definirane“, stoji u ovogodišnjem pozivu organizatora KaP-a, festivala koji otvara pitanja za raspravu o izazovima i nasljeđu ljevice, a izazova, kao što nažalost vidite, nimalo ne nedostaje.
KAD STRIPOVI OSVOJE GRAD: Ljubav koja ne prestaje ni u odrasloj dobi

KAD STRIPOVI OSVOJE GRAD: Ljubav koja ne prestaje ni u odrasloj dobi

Stripovi su možda najpristupačniji kulturni žanr u posljednjih nekoliko desetljeća. Koliko je samo milijuna djece naučilo čitati kroz stripove – uključujući i autora ovih redaka – a koliko ih je savladalo strane jezike kroz stripove – poput filmske i kulturne kritičarke Pie Nikolič iz Ljubljane koja je naučila „jezik bez imena“ ili strip-crtača Štefa Bartolića iz Zagreba koji je zbog stripova progovorio engleski? Koliko je milijuna ljudi pročitalo grafički roman poput, primjerice, „Robinsona Crusoea“, a kasnije pročitalo i original? A koliko se ljudi zainteresiralo za povijest starog Rima ili Gala nakon svog prvog „Asterixa“? To ne prestaje ni u odrasloj dobi. Drugdje biste za nešto ovakvo morali izdvojiti dosta novca, dok ovdje u Herceg Novom, na crnogorskoj obali, vrhunske zvijezde međunarodne strip industrije za vas crtaju besplatno. U javnim prostorima, bez ulaznice i bez ikakvih prepreka.
IZMEĐU STVARNOSTI I BAJKE: Od „Avatar planine“, preko prženih skakakavaca, do hanfu djevojaka

IZMEĐU STVARNOSTI I BAJKE: Od „Avatar planine“, preko prženih skakakavaca, do hanfu djevojaka

Grad nas zadivljuje, svaki kutak u koji zavirimo je šarmantan na svoj način. U šetnji Toni odlučuje isprobati domaću ponudu prženih skakavaca i larvi, na što se meni okreće želudac. Onda primijetim nekog lokalnog klinca koji s istim gađenjem gleda pržene škorpione pa zaključim da ni Kinezi to baš ne jedu pod normalno. Pri lutanju stižemo i do nekog parkirališta na kraju slijepe ulice. Dok tražim postoji li neki tajni izlaz primjećujem kako su svi auti luksuzni. Ne kužim se u automobile, pogotovo u kineske brendove, no za Tesle i Audije znam da nisu jeftini. Pretpostavljam da vozni park između ostalog izgleda ovako dobro jer su svi auti električni, znači da su svi relativno novi. Inače, smještaj, prijevoz i hrana su jeftini u Kini, a ulaznice za znamenitosti su nešto skuplje. Ručamo za par eura, no ulaznice za nacionalni park smo platili oko 300.

Arhiva

Lupiga TV

TUNEL: Borba za život i kritika društva ispod ruševina

TUNEL: Borba za život i kritika društva ispod ruševina

Režiser ne gubi vreme, već nam odmah, posle samo nekoliko minuta, daje napet i zanimljiv film kome čak ni njegovo trajanje od 127 minuta neće biti nikakva mana. Kada film krene, vidimo čoveka u automobilu, a on se ispostavlja kao posvećeni muž i otac koji će se uskoro naći u veoma teškoj situaciji. On je i glavni lik ove priče, potpuno običan čovek, Lee Jung-soo, koji se vozi kući svojim automobilom i ima mnogo razloga za sreću. Naime, vraća se sa rođendanskom tortom za svoju ćerku. Dok putem ulazi u tunel, dešava se neverovatna stvar: tunel se urušava. Nekoliko minuta kasnije, Lee Jung-soo shvata da je potpuno zarobljen – zatrpan je i nalazi se u ozbiljnoj situaciji. Napolju, udarna vest o urušavanju tunela izaziva totalnu medijsku pomamu, i odmah se organizuje tim za hitne intervencije da ga spase, ali će se to ispostaviti kao vrlo teško ostvariv cilj.
NOVI VAL: „Štreberski” film koji će u potpunosti „servisirati” potrebe zaljubljenika u filmsku povijest

NOVI VAL: „Štreberski” film koji će u potpunosti „servisirati” potrebe zaljubljenika u filmsku povijest

Svaku kritiku njegovog filma treba započeti sljedećom rečenicom: „Richard Linklater u svojoj karijeri nije imao loš film, a napravio ih je toliko!” Istina, bilo je tu za standarde samog autora ponešto slabijih filmova, ali oni su u najgorem slučaju bili prosječni. A s druge strane, bilo je i po nekoliko ozbiljnih remek djela – filmova koji su potaknuli revolucionarne promjene – kao i monumentalnih uradaka. I nakon gledanja „Novog vala“, uvod iz prethodnog paragrafa stoji postojano. Ne radi se tu o najboljem, najrevolucionarnijem i najmonumentalnijem uratku Linklaterove karijere, nego o filmu koji je makar pogodio „mjesto” kada već govori o jednom prošlom vremenu u kojem su „čuda” i preokreti te vrste bili mogući. Film je premijerno prikazan u glavnoj konkurenciji Cannesa, gdje je, temi i stilu obrade unatoč, ostao bez nagrada, a kod nas u regiju je zakoračio preko Sarajevo Film Festivala, gdje je prikazan u Summer Screen sekciji.
„DOM“: Dirljiva priča domske djece evakuirane iz ratnog Sarajeva u Italiju otvorila Venecijanske noći

„DOM“: Dirljiva priča domske djece evakuirane iz ratnog Sarajeva u Italiju otvorila Venecijanske noći

Dokumentarni film „DOM“, intimna priča o sudbini djece iz Doma Bjelave koja su tokom opsade Sarajeva 1992. godine evakuisana u Italiju, svečano je otvorio ovogodišnje Venecijanske noći u okviru prestižnog programa „Dani autora“ („Giornate degli Autori“) na 82. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji. Debitantski dokumentarni rad reditelja Massimiliana Battistelle kombinuje arhivske snimke i dokumentarne kadrove iz stvarnog života Mirele Hodo, jedne od 66 djece koja su iz Doma za djecu bez roditeljskog staranja na Bjelavama evakuisana u Italiju. Ono što je trebalo biti privremeni boravak pretvorilo se u više od tri decenije života u Italiji, gdje četrdesetogodišnja Mirela danas živi sa svojim partnerom i dvoje djece. Film oživljava Mirelin unutrašnji dijalog tokom njenog emotivnog putovanja u prošlost i potrage za svojim stvarnim identitetom.
YUGO FLORIDA: Svaki smijeh i svaka suza u ovom autentičnom filmu – zasluženi su

YUGO FLORIDA: Svaki smijeh i svaka suza u ovom autentičnom filmu – zasluženi su

Posljednji i zapravo jedini od početka originalno dizajnirani model automobila kompanije Zastava, Yugo Florida, proizvodio se od 1988. do 2008. godine, a s proizvodne trake je ukupno sišlo ispod 30.000 primjeraka, što i nije neka impresivna brojka, ali treba imati u vidu uvjete međunarodnog embarga pod kojim je Srbija bila devedesetih godina prošlog stoljeća. Te su okolnosti zapravo bile presudne kako za karakteristike tako i za sudbinu dotičnog modela automobila. Dizajniran je napredno, prateći postojeće i anticipirajući nove trendove, ali se u proizvodnji Florida suočavala s manjkom dijelova iz uvoza, zastarjelom tehnologijom motora i slabom motivacijom radnika. Rezultat je bio notorno nepouzdano vozilo koje se često kvarilo, ali rijetko kada kardinalno, zbog čega je potreba za majstorskom „pozornošću i njegom” bila konstantna i uvijek na rubu isplativosti.
KRONIČAR NAŠIH STRAHOVA: Kinematografska revolucija Davida Cronenberga

KRONIČAR NAŠIH STRAHOVA: Kinematografska revolucija Davida Cronenberga

Kada je čuveni Marshall McLuhan, teoretičar masovnih medija, uobličio svoju nadaleko poznatu tezu „medij je poruka“, nije ni mogao naslutiti do kojih će razmera inspirisati filmsko i životno delo Davida Cronenberga. Realizujući do kraja prostetičku metaforu impliciranu u pretpostavci da su mediji po nečemu inicijatori novih stvarnosti i da, stoga, mogu postati taktilni produžeci i suplementi nove utopije telesnosti, David Cronenberg je kreirao svoje svetove post-humanih, hibridnih zajednica, subkultura nastalih iz ovih potentnih ukrštaja. Često zato, parole koje pojedini likovi izgovaraju u njegovim filmovima, zvuče kao politička propaganda, utopijska mantra, poziv na tehno-revoluciju telesnih hibrida: „Long live the new flesh!“ („Videodrome“, 1983.) ili „Surgery is the new sex!“ („Crimes of the Future“, 2022.). Kako se sama tehnologija transformisala kroz decenije, tako su se prilagođavali i Cronenbergovi načini njenog prisvajanja.

Arhiva

Misao dana

“Učeni glupan gluplji je od glupana neznalice”

Jan-Baptiste Poquelin Moliere (1622 - 1673)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZEJ BIJELE TEHNIKE SELVEDINA AVDIĆA: Ventilator

    16.09.2025.

    Selvedin Avdić

    MUZEJ BIJELE TEHNIKE SELVEDINA AVDIĆA: Ventilator

  2. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

    04.09.2025.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

    26.08.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije