Novice

SLAVOJ ŽIŽEK: Budućnost Zohrana Mamdanija su razočarani trumpovci, a ne dosadni inertni centar

SLAVOJ ŽIŽEK: Budućnost Zohrana Mamdanija su razočarani trumpovci, a ne dosadni inertni centar

Mamdani je pobijedio jer je učinio za ljevicu ono što je Trump učinio za desnicu: nije se brinuo o gubljenju centra, nego je jasno iznio svoju radikalnu poziciju. Smatram da je, za sada, Mamdani učinio ispravno ostajući unutar Demokratske partije, mobilizirajući njenu popularnu bazu protiv demokratskog establišmenta – da je ušao u takmičenje protiv sve tri ostale sile (stari republikanci, Trumpovi populisti i demokratski establišment), sigurno bi izgubio. Sada bi trebao djelovati oprezno kako bi jasno preuzeo kontrolu nad njujorškim ogrankom Demokratske partije i uspostavio gustu mrežu veza ne samo s demokratskim socijalistima širom SAD-a, već i, slijedeći savjet Bernieja Sandersa, suptilno se obratio razočaranim siromašnim radnicima i farmerima koji obično glasaju za Trumpa. Budućnost Mamdanija su razočarani trumpovci.
SPLIT DANAS: Moje mjesto nije bilo na rivi

SPLIT DANAS: Moje mjesto nije bilo na rivi

U trenutku dok pišem ovaj tekst nalazim se točno nasred rive, u splitskom kultnom kafiću. Moj dnevni boravak s pogledom na Šoltu i trajektnu luku, moj je odmor, punjač svih mojih baterija i nepresušan izvor informacija. U ovo južno jutro u Splitu okupano sivom koprenom oblaka i vriskom galebova sa peškarije moji na štekatu su neobično tihi. Nema one standardne kakofonije, onog „fellinijevskog Splita“ koji kao živi organizam diše i komentira mediteranski svijet oko sebe. U taj naš svijet laganog jutra neobično su kao strano tijelo upali adolescenti u crnim hudicama i kapuljačama. Okupirali su štekate do nas i gledamo se kao iz dva rova. Gledamo se, i obaraju pogled. Mulci iz mog kvarta od kojih petnaestak godina, kapuljače i sunčane naočale. Neki su možda još uvijek i osmoškolci. Djeca.
AP I SJENE FAŠIZMA: Anatomija jednog zaborava

AP I SJENE FAŠIZMA: Anatomija jednog zaborava

Dok su izvan domaje AP i njegovi apeovci se udarnički busaju u „svoja antifašistička hrvatska prsa“ ističući kako je Lijepa naša u Drugom svjetskom ratu bila dio velike pobjedničke svjetske antifašističke koalicije. A doma? E to je jedna sasvim druga priča. Ovdje se dešava nešto što je bilo nezamislivo za vakta bilo kojeg od dosadašnjih HDZ-ovih vladara počevši od Tuđmana pa do (čak) Karamarka. Danas se tolerira sramotna revizija hrvatske prošlosti, relativiziraju se antifašistički temelji Hrvatske, a partizanski pokret se prekriva tamnim tonovima dok sve što je vezano za kvislinšku fašističku NDH poprima sve svjetlije i svjetlije boje. Tako se nekidan usred Sabora održao mračni kvaziznanstverni „okrugli stol“ na koje su uvodničari bili ljudi čija je jedina „stručnost“ u „falsificiranju broja i bezočnom negiranju ustaških zločina u logoru Jasenovac“.
GOVOR MORANE MILJANOVIĆ: „Naš pokret je svjetlucav i nezaustavljiv“

GOVOR MORANE MILJANOVIĆ: „Naš pokret je svjetlucav i nezaustavljiv“

Proteklog vikenda u Zagrebu je, u organizaciji Inicijative za slobodnu Palestinu, održan prosvjed „Ko je zasp’o, neka se probudi“. Među nekoliko govornika i govornica, na pozornicu se popela i Morana Miljanović, kapetanica broda „Sheeren“ koji je plovio u „Global Sumud Flotili“ s ciljem prekida izraelske blokade. "Revolucija nije događaj nego proces. I često je sasvim neglamurozni rad njege, pažnje, popravaka, pokušaja i pogrešaka. Flotila nije herojska akcija već poziv da vidimo plankton kako svjetluca, da budemo kao plankton koji svjetluca. (...) Hrvatska, zemlja s jakom antifašističkom i antikolonijalnom tradicijom, ima veliku moć da pruži sličan primjer, zajedno s drugim malim državama na periferiji globalnog kapitalizma. Hoće li, ovisi o nama. Mi, takozvani obični ljudi, budni smo i naš pokret je svjetlucav i nezaustavljiv", govori Miljanović.
INTERVJU IZ EGZILA – MILA PAJIĆ: „Uradila bih sve isto jer je to jedino ispravno“

INTERVJU IZ EGZILA – MILA PAJIĆ: „Uradila bih sve isto jer je to jedino ispravno“

"Nije žrtva govoriti istinu, već potreba, jedina ispravna stvar koju građanin-ka može da uradi kada drugi ćute. Uradila bih sve isto. I da sam znala da će epilog svega što sam govorila, radila, svega za šta sam se borila, biti ovaj, ništa ne bih drugačije postupila. Ne bih, jer znam da sam govorila istinu i radila isključivo prema onome što znam da je jedino ispravno", kaže Mila Pajić, studentica Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, djevojka koja je zbog svog aktivizma već godinama na meti brutalnih napada režimskih „medija“, pogotovo otkako su pokrenuti studentski prosvjedi. U ožujku ove godine, zajedno s više svojih kolega, optužena je za rušenje ustavnog poretka te se trenutno nalazi izvan Srbije, u egzilu. Ovo je prvi puta da se javno oglasila u posljednjih sedam mjeseci, nakon što je dio njenih kolega pušten iz pritvora.

Arhiva

D&K

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Moj Grad

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Moj Grad

Kane je rekao: „Evo baš gledan kako četri mrgaša šaraju grafite po zidu od škole!“ Uča je pitala: „Kakve grafite?“ Kane Šteta je rekao: „Ima par kukastih križova, par ušatih U, pa Ubij Srbina, pa Srbe na vrbe…“ Mi rulja smo svi skočili iz klupa i pojurili smo prema ponistrama. Samo učiteljica Smilja je dreknila: „Mičite se od ponistri! Ajmo svi na svoja mista! Brzo!“ Mi smo u roku dz vratili se u klupe. Uča je rekla: „Da ste odma otvorili bilježnice i krenili pisat zadaće! Naslov je Moj grad!“ Svi u razredu su otvorili bilježnice. Onda sam ja pitao: „A šta ćemo sa mrgama šta crtaju ustaške grafite po školi?“ Uča je rekla: „Šta se to nas tiče? Mi imamo svog posla!“ Ona pederica Sandra je rekla: „Pa tribalo bi nešto napravit…“ Učiteljica Smilja se napečila: „A šta napravit, molinte lipo?“ Ja sam rekao: „Zvat panduriju!“ Uča je podviknila: „Ja da zoven panduriju?! Ja?!“
HENI ERCEG: Iz Bosne smo saznali kakva komunjarska banda vodi glavni grad Hrvata

HENI ERCEG: Iz Bosne smo saznali kakva komunjarska banda vodi glavni grad Hrvata

Nije to lako – živiš u jednoj državi, a uvjeravaju te, i to autoriteti vlasti i Crkve, da zapravo živiš u drugoj. Zato su Hrvati sluđeni, pa boga mu, državu su dobili ima već 35 godina, a sad mic po mic ispada da je Jugoslavija živa, zdrava i, naravno, opasna. I kad smo već mislili da su detektirani svi Jugoslaveni i komunisti koji bi da ruše demokratski poredak, mahom među novinarima, piscima i kulturnim radnicima, odjednom se pokazalo da među takve, koje valjda treba pred zid, spada i stranka Možemo! koja je na vlasti u Zagrebu. Omanja nakana da preimenuju samo četiri ulice na periferiji Zagreba koje nose imena raznih NDH protuha, nije međutim prošla lišo, užasno se naljutila i desničarska vlast i Crkva, pogotovo ona u Bosni otkuda je stigla politička depeša pretencioznog penzionera, kardinala Vinka Puljića.
HISTERIJA U PODGORICI: Goli strah prethodnih dana u Crnoj Gori nisu osjetili samo Turci

HISTERIJA U PODGORICI: Goli strah prethodnih dana u Crnoj Gori nisu osjetili samo Turci

Crna Gora je toliko mala da kad okupiš nekoliko stotina, već si politička sila, što će reći – sa nekoliko hiljada postaješ „volja naroda“. Bilo je te večeri dovoljno kapuljača i fantomki da mnogi pomisle kako je upravo to narod, i da je „narod“ ustao protiv Turaka kao u kakvoj epskoj pjesmi. Sve što je naš junak iz Balijača, mladi David, mogao čuti u medijima i vidjeti na društvenim mrežama jeste to da su divlji Turci hodali gradom i napali mirne momke – mačetama, lovačkim noževima – i da su to uradili u pauzi od silovanja domicilnih žena. Divno se taj zaplet uklopio sa morbidnim glasinama kako Turci kradu djecu i kidnapuju po tradicionalno mirnoj crnogorskoj pitomini – i osvetnička noć je mogla da počne. Momci sa kapuljačama mogli su osjetiti kakvu moć posjeduju – država ih je slušala u realnom vremenu.
SNAGA DUHA: Slikati lijevim stopalom

SNAGA DUHA: Slikati lijevim stopalom

Razmijenio sam nekoliko poruka sa Stjepanom, pohvalio mu njegov rad, a on mi piše da želi drugima, naročito mladima, skrenuti pažnju na probleme s kojima se sam suočavao, naučiti ih da usvoje i kao normalne prihvate ljude koji imaju određene fizičke probleme i oboljenja, a i da shvate i prihvate rad ljudi koji imaju slična ili ista oboljenja kakva i on ima. Mnoge je na ljude oboljele od cerebralne paralize upozorio svojevremeno vrlo uspješni, gledani film „Moje lijevo stopalo“ (1989.), film o irskom piscu i slikaru Christyju Brownu (1932.–1981.), čija je autobiografija, posebno u njegovoj domovini, bila književna senzacija. U filmu je Browna maestralno igrao Daniel Day-Lewis, koji je za glumački trud nagrađen Oscarom. Brownovom životu i djelu odala je počast i popularna irska grupa The Pogues pjesmom "Down All the Days".
SUSRETI JEZIKA: Mostovi Mediterana u srcu Milana

SUSRETI JEZIKA: Mostovi Mediterana u srcu Milana

U Milano sam pozvana na Muta festival, događaj koji će okupiti umjetnike iz svih mediteranskih zemalja. Pozvao me Wael Farouq, Egipćanin i sveučilišni profesor arapskog jezika i kulture koji predaje na milanskom sveučilištu. Festival organizira njegov izdavač Almutawassit books, specijaliziran za arapske autore i prijevode na arapski. Dolazim kao pjesnikinja iz Hrvatske. U mailovima im predlažem da govorim o svojim pričama o putnicima jer njih doslovnije mogu povezati s Mediteranom, no na kraju me ipak traže da im pošaljem pjesme iz zadnje zbirke „Zootrop“ koje će prevesti na talijanski. Mnogo nas je, iz gotovo svake mediteranske zemlje došao je bar jedan gost. Nikad nisam razmišljala da je zapravo arapski glavni jezik Mediterana. Dok smo mi u Europi rascjepkani na desetak jezika čitav se Magreb razumije na arapskom.

Arhiva

Lupiga TV

VUKIĆ VS RADANOVIĆ (VIDEO): Kako je metodološki pobijena revizija povijesti logora Jasenovac

VUKIĆ VS RADANOVIĆ (VIDEO): Kako je metodološki pobijena revizija povijesti logora Jasenovac

Uz brojne osude, kritike i zgražanja, u Saboru je prošlog tjedna održan okrugli stol „Znanstveni pristup istraživanju žrtava Jasenovca“. Na rečenom skupu sudjelovao je i publicist i bivši novinar Igor Vukić, koji je na konferenciji za medije tvrdio da nije riječ o logoru smrti, nego djelu represivnog sustava kojim se država branila od onih koji su je rušili. Ovih je dana gostovao i u emisiji Bujica koja je najavljena ovako - „VUKIĆ ODGOVORIO PENAVI: “Jasenovac možda i nije bio ‘hotel’ s pet zvijezdica, al' je mogao dobiti barem tri!“. No, manje je poznato kako je Vukić prije nekoliko godina svoje revizionističke stavove kojima se negiraju ustaški zločini predstavio i na znanstvenom kolokviju. A tu je imao je "nesreću" da je na istom kolokviju sudjelovao i povjesničar Milan Radanović koji je argumentirano secirao njegove teze.
„LICA S POTJERNICA“ (VIDEO): Studenti u egzilu godinu dana nakon tragedije govore za Lupigu

„LICA S POTJERNICA“ (VIDEO): Studenti u egzilu godinu dana nakon tragedije govore za Lupigu

Među onima koji su platili ponajveći ceh studentskih protesta u Srbiji je i šestero mladih članova neformalne grupe STAV koja je pokrenula novosadske proteste. Dok su sinoć u Novom Sadu desetine tisuća građana, uz rijetko viđene emocije, dočekivali studente koji su pješačili iz raznih krajeva Srbije, Anja Pitulić, Doroteja Antić, Jovan Dražić, Branislav Đorđević, Mila Pajić i Dejan Bagarić ove su prizore mogli gledati samo s udaljenosti od nekoliko stotina kilometara prateći Instagram i Facebook. Kakav je to osjećaj znaju samo oni. Naime, oni već više od sedam mjeseci žive u egzilu. To su danas lica s potjernica. Lupiga je razgovarala s četvorkom koja govori što misle o optužbi, kako gledaju na povratak u Srbiju, tko je na sastanku spominjao molotovljeve koktele i u kojem kontekstu, te kako se nose sa životom u egzilu.
ODISEJE IZGUBLJENIH: Životni outsideri braće Coen

ODISEJE IZGUBLJENIH: Životni outsideri braće Coen

Dobar deo kinematografije braće Coen, Joela i Ethana, počiva na „junacima našeg doba“. Oni su poput čuvenog glavnog lika filma „Big Lebowski“, jednostavno „tipovi“, rečeno u žargonu. Kao što je to tip, „dude“, narodski i jednostavno „batica“, koji biva upleten u život multimilionera, ne svojom krivicom već krivicom i zabunom samih otimača. Stabilno odsutni, oni nisu sasvim prisutni ni u sopstvenim bračnim i roditeljskim dužnostima i obavezama, te time podsećaju na kafkijanski izgubljene, otuđene likove, koji znaju da funkcionišu jedino dok se nalaze u dodiru sa svojom profesijom i pasijom. Poput profesora matematike, u „Ozbiljnom čoveku“, koji čitav svoj životni vek posvećuje nauci, mada mu ona ne može ni približno objasniti kako se u njegovom životu, uvek iznova, ponavljaju samo najgori scenariji.
A HIJACKING: Preporuka velika kao kuća

A HIJACKING: Preporuka velika kao kuća

„A Hijacking“ može da se pohvali svojom jednostavnošću, nudeći priču koja je i značajna i istinita. Film je snimljen na lokacijama u Indijskom okeanu i na pravom teretnom brodu koji je prethodno bio otet, a uloge su dobili bivši članovi posade koji su doživeli otmice, pravi pregovarač, kao i pravi pirati. Neobičan je to podvig koji je svakako vredan pohvale. RežiserTobias Lindholm odabrao je ove elemente kako bi pojačao autentičnost i realizam svog filma. Nagrade su se gomilale, i to zasluženo, a spomenimo i to da je „A Hijacking“ premijerno prikazan 2012. godine na 69. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji. Ova triler-drama, za koju spomenuti Tobias Lindholm uz režiju potpisuje i scenario prikazuje mučnu sudbinu posade i napete pregovore koji slede između pirata i kompanije u čijem je vlasništvu brod.
U RALJAMA SEKSUALNE NEZRELOSTI: Antiholivudska melodrama Mikea Nicholsa

U RALJAMA SEKSUALNE NEZRELOSTI: Antiholivudska melodrama Mikea Nicholsa

Umesto klasičnog holivudskog happy-enda, svedoci smo, dakle, „topljenju osmeha“. Time se implicitno kritikuje melodramska opsednutost potrage za ljubavnom, malograđanskom srećom. Život se tek otvara prema neizvesnosti, kao da nam poručuje kraj filma „Diplomac“ („The Graduate“, 1967) Mikea Nicholsa. Sve društveno prihvatljive maske, koje su do tog trenutka štitile Nicholsove likove od prevelike ranjivosti, lomljivosti i izloženosti Drugom, bivaju strgnute. Kao što biva osporena kratka ljubavna afera sa gospođom Robinson, čiji je lik takođe doveden u nezavidnu poziciju žene koja će biti trajno obeležena žigom nevoljene i ostarele preljubnice. Ljubav ne trijumfuje. Umesto nje, sluti se, trijumfovaće banalnost i iscrpljivost ordinarnih životnih odluka, izmeštenih u publici nedosežnu budućnost.

Arhiva

Misao dana

“Prestani govoriti onoga časa kada primjetiš da se sam uznemiruješ ili pak onaj sa kojim govoriš. Neizrečena riječ je zlato”

Lav Nikolajevič Tolstoj (1828 - 1910)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. HISTERIJA U PODGORICI: Goli strah prethodnih dana u Crnoj Gori nisu osjetili samo Turci

    31.10.2025.

    Brano Mandić

    HISTERIJA U PODGORICI: Goli strah prethodnih dana u Crnoj Gori nisu osjetili samo Turci

  2. SNAGA DUHA: Slikati lijevim stopalom

    30.10.2025.

    Predrag Finci

    SNAGA DUHA: Slikati lijevim stopalom

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Kafka u Srbiji

    22.10.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Kafka u Srbiji

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije