Tek nas četiri dana dijele od dana održavanja novog beogradskog Gay Pridea, koji je na svjetskoj karti ovakvih parada ucrtan kao jedna od najrizičnijih povorki ovog tipa, za što je očito saznala i nekada iznimno popularna pjevačica i glumica Cyndi Lauper te je otvorenim pismom odlučila podržati paradu. Kako će proći ovogodišnje izdanje možemo samo nagađati, ali prema dosadašnjim „najavama“, sve miriše na to da će i ovaj beogradski „prajd“ biti takav da tko preživi, pričat će. „Čuvari tradicionalnih vrijednosti i srpstva“, naime, već su se javili

Kol'ko para, tol'ko i muzike, prožvakana je floskula koja u pravilu ne mora govoriti ni o čemu. Navedenu frazu dobro će demantirati i ovotjedni dubrovački festival 'Čovjek na zemlji', na kojem ćete za nimalo para, dobiti puno „muzike“. Naime, organizatori ovog festivala osigurali su pravi koloplet zanimljivih događanja, a ulaz na sve festivalske programe potpuno je besplatan. Podržati nešto što se vrlo ciljano bavi nekim gorućim pitanjima, koja u ovim krajevima uopće nisu prepoznata kao takva, potpuno je zadovoljstvo

Prije točno pola stoljeća svjetlost dana ugledao je prvi broj pustolovnog romana, ili stripa, ako vam je tako draže, o Duhu sa sjekirom – Zagoru-te-neju – koji obitava usred šume Darkwood, u društvu svog proždrljivog pratioca poznatog kao Don Chico Felipe Cayetano Lopez Martinez y Gonzales ili, jednostavnije Chico. Sergio Bonelli, tvorac priče o Patricku Wildingu, što je pravo Zagorovo ime, danas je, objavili su talijanski mediji, napustio ovaj svijet, u 78. godini života, a u počast ovom velikanu, koji je osmislio i genijalnog Mister Noa, na Lupigi vam dajemo priliku da se prisjetite djetinjstva i pročitate cijelu jednu epizodu Zagora

Neke stvari jednostavno su smiješne iako su tragične. Upravo takav je i proglas nečega što se zove Hrvatsko iseljeništvo Sjedinjenih Država Amerike, Kanade, Južne Amerike, Australije i Europe. Dajući si nevjerojatnu važnost, emigracija u siromašnoj Kanadi, bijednom SAD-u, čemernoj Australiji i ostalim svjetskim vukojebinama poznatim po tome što tamošnji narodi jedva sklapaju kraj s krajem, objasnit će nam koje su to goruće stvari i ključna pitanja koja u Hrvatskoj, u ovom prijelomnom trenutku, smjesta moramo riješiti. Urnebesno štivo pročitajte pod

Još u vrijeme nazadnog srednjeg vijeka u statut grada Splita zapisano je kako se zabranjuje sječa drva na Marjanu, istom onom borovima gusto obraslom poluotoku na kojem se i danas nalazi fascinantna park šuma. Kako će Marjan izgledati nakon istog tog vremenskog odmaka, veliko je pitanje, baš kao što je neizvjesno i na što će ličiti već za nekoliko godina suočen s privatnim interesima i na meti krupnog kapitala. Na ovom mjestu kao „podsjetnik na lipotu“, kako to rekoše u Društvu Marjan, pogledajte što se to u Splitu mora obraniti

Nedavno sam bila sudionik jedne žešće rasprave baš na ovim šizoidnim stranicama. Imali smo sve što treba za kvalitetnu diskusiju: provokativnu temu i dva tabora suprotnomislećih osoba. Riječ po riječ, na kraju smo se razišli svi skupa izvrijeđani. U jednom trenutku rasprave, naime, ja sam u stvari uvrijedila one koji su drugačije mislili. Točno od tog momenta i sugovornici su postali grubi. Zaredaše niski udarci s obje strane, kao rafalna paljba. Tema više nije bila ni bitna