Led i snijeg okovali su gotovo cijelu Europu. Vodimo vas na kraću turneju, od Balkana do obala Ženevskog jezera. Ove izvrsne fotografije ledene Europe snimili su najbolji fotografi svjetskih novinskih agencija. Među njima se našlo mjesta i za par fotografija iz Hrvatske, točnije iz Senja. Pogledajte galeriju i uvjerite se da u Splitu i Imotskom ipak nije tako strašno kao što se priča. Srbija, Švicarska, Njemačka, Češka, Italija, Nizozemska, Austrija i Makedonija - sve ove zemlje muku muče sa niskim temperaturama i snijegom. Ipak, elementarna nepogoda da se itekako iskoristiti za životne radosti.

Po prvi put cijela je cjelcata kolumna Borisa Dežulovića za sarajevsko Oslobođenje – vic. Pravi pravcati vic. Povremeno smiješan, povremeno tužan, a cijelo vrijeme zbunjujući, jer ako čak i uspijete shvatiti koliko je to predsjednika među petoricom predsjednika, koje je valjalo izvući sa snijegom zametene Jahorine, onda ćete imati teških problema da shvatite kakve sve to ima veze s Coca Colom. Ali bez brige, sve će to na kraju vica ipak sjesti na svoje mjesto

Po Splitu se počelo šuškat da gradcke ulice nisu čišćene jerbo da je to bija najelegantniji način da se grad riješi urbanih Jugoslavena. Naime, ako su oni urbani, narafski da ne znaju odat po ulicaman u sniježnin ruralnin uvjetiman. Stariji judi koji nemaju dicu - a lipi moji, prvo ste bili neoprezni i ostarili, a to van nije bilo dovojno nego potomke niste izrodili. Ako već imate obraza takvi stari i sramotno sami živit u našomu gradu, onda bar imajte malo obraza i, ka i homoseksualci, budite stari i sami doma između svoja četri zida i nemojte nam paradirat po ulicama

Iz ove žabokrečine vodimo vas u New York, u Muzej moderne umjetnosti MoMA. Idemo u centar Manhattana, između 5. i 6. avenije - u 53. ulicu, gdje ćemo pogledat nekoliko izložaka koji će vas, uvjereni smo, motivirati da sami malo skočite na www.moma.org. Tamo je, rekosmo, sve moguće, jer umjetnost ne poznaje granice. Muzejska kolekcija nenadmašan je presjek moderne i suvremene svjetske umjetnosti: arhitekture, dizajna, crteža, slika, skulptura, fotografija, ma svega

Uz Ježevu kućicu Branka Ćopića odrasle su generacije djece rođene na prostoru zajedničkog nam jezika. O autoru recimo da se rodio u selu Hašani kod Bosanske Krupe, 1. siječnja 1915 godine. Umro je u Beogradu 26. ožujka 1984. godine. Između ova dva datuma stao je bogat književni život jednog od najvećih južnoslavenskih pisaca. Pisao je za djecu i odrasle, ali najduže će, vjerujemo, ostati zapamćen upravo po ovoj pjesmi. Nije nam niti u primisli umanjiti značaj drugih njegovih djela, ali sigurno je da će se većina o književnosti prosječno informiranih ljudi na spomen Ćopića najprije sjetiti njegovog Ježurke.

Nakon što smo vas podsjetili, a neke mlađe generacije i upoznali, kako je to izgledalo Sarajevo tog povijesnog dana kada su otvorene Olimpijske igre, kada je stadion Koševo bio jednostavno pretijesan da primi sve one koji su željeli vidjeti spektakl, red je da vam pokažemo i danas izblijedjele tragove Olimpijade u gradu kojeg je osim Igara i ubojstva prijestolonasljednika , najviše obilježio posljednji rat. Na ovom mjestu pogledajte fotogaleriju ostatke ponosa i slave