„Zabranama se pokušava popraviti njemačka povijest, ali veći je rizik od njenog ponavljanja“
Više od stotinu židovskih umjetnica i umjetnika, spisateljica i spisatelja, znanstvenica i znanstvenika koji žive i rade u Njemačkoj, javnosti su uputili otvoreno pismo u kojem kritiziraju njemačke vlasti zbog gušenja bilo kakvih propalestinskih skupova. Naime, posljednjih tjedana u Njemačkoj se zabranjuju ili ograničavaju bilo kakva javna okupljanja za koja se sumnja da će iskazati podršku Palestincima, često i nasilnom reakcijom policije, pa čak i u slučajevima kada takve skupove organiziraju sami Židovi, a ističu i primjer Izraelke koja je uhićena samo zato što je držala transparent koji osuđuje rat.
Potpisnici ovog apela za mir i slobodu izražavanja, napominju kako se sve to radi pod izlikom zaštite Židova, a da oni kao Židovi odbacuju takav izgovor za rasističko nasilje i izražavaju punu solidarnost sa svojim „arapskim, muslimanskim i posebno palestinskim susjedima“. Također upozoravaju da ih plaši „prevladavajuća atmosfera rasizma i ksenofobije u Njemačkoj, koja ide ruku pod ruku s kompulzivnim i paternalističkim filosemitizmom“. Pri tom ističu podatak kako je u velika većina zločina s antisemitskom pozadinom u Njemačkoj počinjena od strane njemačke ekstremističke desnice.
IZRAELSKI NOVINAR GIDEON LEVY: „Ima li nade u ovome? Ne. Hoće li Izrael naučiti lekciju? Ne.“
KNJIŽEVNI SKANDAL: Otkazana dodjela nagrade palestinskoj književnici na Frankfurtskom sajmu knjiga
„PRIČEKAJTE S APLAUZOM“: Evo što je sve Slavoj Žižek rekao u Frankfurtu
MORALNA KONFUZIJA: Kako u Hrvatskoj govoriti o ratu Izraela i Hamasa?
U pismu se, uz „snažnu osudu“ Hamasovih napada na Izrael i izraelskog ubijanja civila u Gazi, navodi kako Njemačka trenutnim zabranama okupljanja želi popraviti njemačku povijest, ali da postoji veći rizik da će to rezultirati njenim ponavljanjem. Napominju kako su njemačke kulturne elite ujedinjene u šutnji o ovom problemu, a potpisnici posebno odbacuju izjednačavanje antisemitizma i svake kritike države Izrael.
Pismo židovskih intelektualaca u hrvatskom prijevodu s njemačkog u nastavku donosimo u cijelosti …
"Pokušaj civila da se odupru ovim proizvoljnim ograničenjima nailaze na neselektivnu brutalnost" - stoji, među ostalim, u pismu (FOTO: HINA/EPA/Clemens Bilan)
"Mi, dolje potpisani židovski umjetnici, pisci i znanstvenici koji živimo u Njemačkoj, ovim pismom osuđujemo uznemirujuće akcije usmjerene protiv demokratske javnosti nakon užasnih činova nasilja u Izraelu i Palestini ovog mjeseca.
Nema opravdanja za namjerne napade Hamasa na civile. Bezrezervno osuđujemo terorističke napade na civile u Izraelu. Mnogi od nas imaju obitelj i prijatelje u Izraelu koji su izravno pogođeni ovim nasiljem. Jednakom snagom osuđujemo i ubijanje civila u Gazi.
Posljednjih tjedana državne i gradske vlasti diljem Njemačke zabranile su javna okupljanja za koja se sumnja da će iskazati simpatije prema Palestincima. Ove represije zahvaćaju i demonstracije kao što su “Mladi protiv rasizma” i “Židovi u Berlinu protiv nasilja na Bliskom istoku”. U jednom posebno apsurdnom slučaju, Izraelka Židovka uhićena je jer je držala natpis koji osuđuje rat što ga njezina zemlja vodi.
Policija nije pružila nikakvo vjerodostojno obrazloženje ovih odluka. Gotovo sva otkazivanja, uključujući i zabrane okupljanja organiziranih od strane židovskih skupina, policija je djelomično pokušala opravdati "neposrednim rizikom" od "huškačkih, antisemitskih uzvika". Ove tvrdnje, vjerujemo, služe za suzbijanje legitimnog nenasilnog političkog izražavanja koje može uključivati kritike Izraela.
Pokušaj civila da se odupru ovim proizvoljnim ograničenjima nailaze na neselektivnu brutalnost. Vlasti su ciljale ljude koji su migranti diljem Njemačke, uznemiravajući, uhićujući i premlaćujući civile, često sa vrlo slabim izlikama.
U Berlinu, četvrt Neukölln, koja je dom za brojnu tursku i arapsku zajednicu, sada je područje pod okupacijom policije. Blindirani kombiji i naoružana interventna policija patroliraju ulicama tražeći spontane iskaze podrške Palestincima ili simbole palestinskog identiteta. Pješake guraju po pločnicima i napadaju suzavcem. Djecu se nemilosrdno napada i hapsi. Među uhićenima su i poznati sirijski i palestinski aktivisti.
Poruka s jednog od održanih skupova podrške Palestincima (FOTO: HINA/EPA/Clemens Bilan)
Škole su zabranile palestinske zastave i tradicionalne palestinske marame, a iako su ti predmeti zakonski dopušteni u javnosti, njihovo posjedovanje izaziva policijsko nasilje i uhićenja. Ranije ove godine, berlinski policajci priznali su na sudu da su u suzbijanju prosvjeda ciljali na civile koji su se "isticali" po tome što su nosili boje palestinske zastave ili šalove povezane s palestinskom solidarnosti. Snimljeni dokazi sugeriraju da je to i dalje slučaj i da rasna pristranost igra značajnu ulogu u ciljanju osumnjičenika.
Ova kršenja građanskih prava teško da izazivaju negodovanje među njemačkim kulturnim elitama. Glavne kulturne institucije skoro da su se sinkronizirale u šutnji jer su otkazale predstave koje se bave ovim sukobom i oduzele pravo slobode govora osobama koje bi mogle kritizirati postupke Izraela - ili koje su jednostavno Palestinke i Palestinci. Ova dobrovoljna autocenzura stvorila je klimu straha, ljutnje i šutnje. Sve se to radi pod izlikom zaštite Židova i podrške državi Izrael.
Kao Židovi, odbacujemo ovaj izgovor za rasističko nasilje i izražavamo punu solidarnost s našim arapskim, muslimanskim i posebno palestinskim susjedima. Odbijamo živjeti u strahu od predrasuda. Ono što nas plaši je prevladavajuća atmosfera rasizma i ksenofobije u Njemačkoj, koja ide ruku pod ruku s kompulzivnim i paternalističkim filosemitizmom.
Osobito odbacujemo izjednačavanje antisemitizma i svake kritike države Izrael. U isto vrijeme kada se suzbija većina oblika nenasilnog otpora za Gazu, događaju se i antisemitski činovi nasilja i zastrašivanja: Molotovljev koktel bačen na sinagogu; Davidove zvijezde iscrtane na vratima židovskih domova. Motivi ovih neopravdanih antisemitskih zločina i njihovi počinitelji ostaju nepoznati.
Međutim, jedno je jasno: Židove ne čini sigurnijima ako Njemačka uskrati pravo na javno izražavanje žalosti za životima izgubljenim u Gazi. Židovi su već ranjiva manjina; neki Izraelci navode da se boje govoriti hebrejski na ulici. Zabrane prosvjeda i njihovo nasilno provođenje samo izazivaju i mogu prouzrokovati nasilje.
Osuđujemo da opažena prijetnja koju navodno predstavljaju takva okupljanja izokreću stvarnu prijetnju životu Židova u Njemačkoj, gdje je, prema Saveznoj policiji, "velika većina" antisemitskih zločina - oko 84 posto - počinjena od strane njemačke ekstremističke desnice.
Zabranama okupljanja želi se pokušati popraviti njemačku povijest, no postoji veći rizik da će to rezultirati njenim ponavljanjem.
Neslaganje je preduvjet za svako slobodno i demokratsko društvo. Sloboda je, napisala je Rosa Luxemburg, "uvijek sloboda neistomišljenika". Bojimo se da je s trenutnim gušenjem slobode izražavanja, atmosfera u Njemačkoj postala opasnija – i za Židove i za muslimane podjednako – nego u bilo kojem trenutku u novijoj povijesti zemlje. Osuđujemo ova djela koja su počinjena u naše ime.
Pozivamo Njemačku da poštuje vlastite obveze u pitanjima slobode izražavanja i prava na okupljanje, kao što je sadržano u Ustavu, koji počinje na sljedeći način: “Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo. Njihovo poštivanje i zaštita obveza je svih državnih tijela.”
Potpisali su:
Yoav Admoni, umjetnik
Abigail Akavia
Hila Amit, književnica i učiteljica
Maja Avnat, znanstvenica
Lyu Azbel, profesor
Gilad Baram, producent i fotograf
Yossi Bartal
Alice Bayandin, fotografkinja i producentica
Eliana Ben-David
Anna Berlin, umjetnica
Sanders Isaac Bernstein, književnik
Adam Berry, fotoreporter i televizijski producent
Jackson Beyda, umjetnik
Julia Bosson, književnica
Ethan Braun, skladatelj
Candice Breitz, umjetnica
Adam Broomberg, umjetnik
Jeffrey Arlo Braun
Noam Brusilovsky, kazališni radnik i radio novinar
Cristina Burack
Dalia Castel, producentica
Alexander Theodore Moshe Cocotas, književnik i fotograf
Eli Cohen, plesač
Zoe Cooper, književnik
Miriam Maimouni Dayan, književnica i umjetnica
Dana Dimant, producentica
Emily Dische-Becker
Esther Dischereit, književnica
Tomer Dotan-Dreyfus, književnik
Shelley Etkin, umjetnica
Emet Ezell
Deborah Feldman, književnica
Sylvia Finzi
Erica Fischer, književnica
Nimrod Flaschenberg
Ruth Fruchtman, književnica
Olivia Giovetti, književnica i kulturni kritičar
Harry Glass, kustos
William Noah Glucroft
A.J. Goldmann, književnik i fotograf
Jason Goldmann
Noam Gorbat, producent
Avery Gosfield
Max Haiven, profesor
Yara Haskiel, umjetnica
Iris Hefets, psihoanalitičarka i autorica
Marc Herbst
Wieland Hoban, skladatelj i prevoditelj
Sam Hunter, scenarist/redatelj
Alma Itzhaky, umjetnica i književnica
Eliana Pliskin Jacobs
Eugene Jarecki
Roni Katz, koreograf i plesač
Marett Katalin Klahn
Michaela Kobsa-Mark, producentica dokumentarnih filmova
David Krippendorff, umjetnik
Quill R. Kukla, filozof
Sara Krumminga
Jenna Krumminga, književnica i povjesničarka
Matt Lambert, umjetnik
Na'ama Landau, producentica
Elad Lapidot, profesor
Danny Lash, glazbenik
Shai Levy, producent i fotograf
Eliza Levinson, novinarka i književnica
Rapha Linden, književnik
Adi Liraz, umjetnik
Anna Lublina
Sasha Lurje
Roni Mann, profesor
Ben Mauk, književnik
Lee Méir, koreograf
Dovrat Meron
Aaron Miller, znanstvenik i umjetnik
Ben Miller
Carolyn Mimran
Shana Minkin, znanstvenica
Susan Neiman, filozofkinja
Gilad Nir, filozof
Ben Osborn, glazbenik i pisac
Rachel Pafe, spisateljica i istraživačica
Peaches, glazbenik*ica
Siena Powers, umjetnica i književnica
Udi Raz
Aurelie Richards, likovni pedagog
Kari Leigh Rosenfeld
Liz Rosenfeld
Ryan Ruby, književnik
Rebecca Rukeyser, književnica
Alon Sahar
Tamara Saphir
Eran Schaerf
Anne Schechner
Oded Schechter, znanstvenik
Jake Schneider
Ali Schwartz
Cari Sekendur, dizajnerica
Yael Sela (Teichler), povjesničarka
Mati Shemoelof, pjesnik i književnik
Maya Steinberg, producentica
Robert Yerachmiel Sniderman, pjesnik i umjetnik
Avinoam J. Stillman
Virgil B/G Taylor
Tanya Ury, umjetnica i spisateljica
Ian Waelder, umjetnik i nakladnik
Rachel Wells, izvođač i producentica
Sarah Woolf
Yehudit Yinhar
Sivan Ben Yishai, književnik
Dafna Zalonis, umjetnica
Za Lupiga.Com s njemačkog preveo Matija Krivošić
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: HINA/EPA/Filip Singer
Hrvatski ministar vanjskih poslova Grlić Radman ukazao se u Izralu kako bi "izrazio svoju podršku i potvrdio stav hrvatske vlade da Izrael ima pravo na samoobranu". Grlić Radman nije odgovoran za svoje postupke jer je intelektualno podkapacitiran da bi razumio što se događa stoga sve kritike treba uputiti premjeru Plenkoviću koji ga je sjeo u avion, na jaketu pribadačom zakačio cedulju s imenom i predao na brigu stjuardesama. Zar premjer u potrazi za briselskim uhljebljenjem nema nimalo obzira prema interesima onih iz čijih poreza prima plaću? Nije li bilo pametnije da je svoga debila negdje zaključao nego ga poslao na put? Naša podrške Izraelu neće mu olakšati ni otežati genocid nad palestincima, oni će svakako uraditi što su naumili ma što o tome mi mislili ili rekli. Ali bez obzira da li će se Plenki uspjeti ili ne uguziti u neku briselsku fotelju u budućnosti ostaje goraka spoznaja da nam je vanjska politika svedena na čisti vazalni odnos. Mi nismo Turska niti je Plenković Erdogan pa da Hamas nazove oslobodilačkom organizacijom i hamasovce borcima za slobodu, što oni u suštini jesu čak i kad u toj borbi čine ratni zločin što je za svaku osudu. Male i beznačajne kakvi jesmo Plenković je trebao zaštititi povlačenjem u pozadinu ako već nije mogao istrčati i pozvati na hitnu uspostavu koridora za dopremu hrane, goriva i vode u Gazu te trenutni prekid bombardiranja. Ne treba nam mržnja i prezir više od dvi milijarde arapa i muslimana. Čak i kad bi to bilo plaćeno postavljanjem Plenkovića u fotelju Ursule bila bi to za nas loša trgovina....