Kao da je ta cijela vojska novonezaposlenih s obiteljima koje surfaju po granici siromaštva tek ne previše bitan dodatak redovnim mjesečnim izvještajima Državnog zavoda za statistiku ... Ivo Sanader je, tako, u neku ruku, bio u pravu, kad je na jesen 2007. godine izjavljivao kako Hrvatska neće osjetiti posljedice svjetske financijske krize. Sveopća kriza koja mori svjetska gospodarstva još od tad, a evo, kataklizmično drma i ovom zemljom, posve je u drugom planu hrvatske politike i javnosti. Doista, Hrvatska kao da posljedice krize ni ne osjeća. Jer u zemlji je izvanredno stanje. Premijerka je digla ustave koji su branili krim-obradu korupcije na višim razinama, pa se pritvor u zagrebačkom Remetincu već ironično naziva Hotel Remetinec. HAC, HEP, HPB, Podravka, HŽ - ono zajedničko svim ovim firmama koje su u većinskom ili djelomičnom vlasništvu države je da su im ljudi iz donedavne uprave u - pritvoru. Osumnjičene su, eto, i velike ribe, poput bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca i bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića. Kako je državni odvjetnik Mladen Bajić nakon šest godina nirvane ipak odlučio raditi posao za koji je plaćen, glavna zabava po kafićima Lijepe naše je opklada o tome hoće li i kad u lisicama osvanuti i sam Ivo Sanader (hint: na to "hoće li" Sanader završiti u lisicama dosta je mali koeficijent).

Obračun s korupcijom, koja je pod HDZ-ovom vlašću u šest godina zaživjela u kapilarnoj simbiozi sa javnim tokovima novca, ovoj zemlji je, jasno, bio nužno potreban. I nek' se pune zatvori i nek' Jaca nosi broševe s metlom i nek' mečka, ako treba, zaigra i u Kozarčevoj, pred vilom bivšeg premijera. Ali, drama u Hotelu Remetinec je samo slabašan odjek drame koju svaki dan preživljavaju "mali" Hrvati. Svaki sat, svakih 12 minuta, zapravo. A nevjerojatna ignorancija koju je Vlada Ive Sanadera pokazivala prema krizi izgleda da je preživjela i njegovo lansiranje iz politike prema dijelu svemira u kojem ordiniraju istražitelji. Naime, Jadranka Kosor vodi Vladu, evo već sedam punih mjeseci. Kad je naslijedila "dragog Ivu", kriza je već gazila punom parom i najjače lupala po najslabijim točkama hrvatskog gospodarskog sustava - malom izvozu, niskoj zaposlenosti, prevelikoj državnoj potrošnji. Uvođenje harača i dizanje PDV-a bio je u najmanju ruku kontroverzan potez - njime se državna blagajna kratkoročno spasila od bankrota, ali se dodatno smanjila kupovna moć građana. Posljedica - daljnje smanjenje potrošnje, stiskanje gospodarstva - produbljivanje krize. Proračun za 2010. godinu bio je još gori - osim "ušteda na spajalicama", dakle smanjenja sredstava za reprezentaciju i zamrzavanja plaća i zapošljavanja u državnoj službi, pravih rezova koji bi ekonomiju vodili ka održivosti nije bilo.

Kosoričin HDZ i dalje obilato financira sve društvene skupine koje je Sanaderov HDZ, zapravo, javnim novcem držao blizu vlasti. Ali, država novca ima sve manje i valja se opet uzdati u bogove lijepog vremena koji će nam, kao i 2009. godine osigurati kvalitetan priljev turista. Ili, možda u Vladine nove antirecesijske mjere? Koliko su uspješne one prošlogodišnje dovoljno pokazuju kataklizmični gospodarski podaci za 2009. godinu. Ipak, jedna lanjska mjera zaslužuje poseban spomen - subvencioniranje neradnog petka. Naime, Vlada je firmama u krizi rezervirala fond od preko 200 milijuna kuna za isplatu radnika petkom, kako bi ih malo rasteretila. Kako je mjera bila pripremljena pokazuje broj firmi koji su ovakvu pomoć iskoristili - jedna. 1. Jedna.

Šećer za kraj - 120 millijuna kuna za "neradni petak" uzeto je iz proračuna za pomoć nezaposlenima, što je najvišu moguću pomoć za prve tri mjeseca nezaposlenosti srozalo za skoro 1.700 kuna. No, Vlada ima nove mjere. Tešku artiljeriju - uz pomoć HNB-a i poslovnih banaka formirat će se fondovi i kreditne linije koje bi firmama u krizi mogli staviti na raspolaganje 16 milijardi kuna. Uz obaveznu pohvalu Vladi što se konačno aktivnije uključuje u borbu protiv krize, međutim, gospodarstvenici se boje da će uvjeti koji se postavljaju za povlačenje tog novca biti - prestrogi. I boje se da i te milijarde ne dožive sudbinu onih stotina milijuna rezerviranih za neradni petak ...

U međuvremenu, u svijetu se bilježe stidljive naznake početka oporavka. Za 2010. godinu, nakon dvije godine zabrinjavajućih gubitaka, planiraju se i poneki plusevi. A u Hrvatskoj? Posve nezapaženo (jer je najcool medijska priča tih dana bila ona da Hrvoje Vojković gradi vikendicu na Žumberku bez potrebnih dozvola), prošli su alarmantni podaci Ekonomskog instituta. Ovo cijenjeno tijelo je objavilo svoju novu tromjesečnu prognozu gospodarskih kretanja u kojima je revidiralo svoju raniju procjenu - BDP ove godine neće lagano rasti (0,4 posto), već će opet padati (- 0,7 posto). A nezaposlenost? Sa sadašnjih 14,9 posto, otići će na 16,7. Novi deseci tisuća Hrvata opet će ostati bez posla. I neće pronaći novi.

Je li vam za čitanje ovog teksta trebalo možda 12 minuta?