O ustaškom logoru na otoku Pagu

ritn by: J.B. | 29.06.2021.

Ovoga mjeseca u zagrebačkoj Galeriji Nova gostovala je izvanredna izložba pod nazivom „Slana – radikalni krajobraz“. Autorstvo ove interdisciplinarne postave, koja se sastoji od četiri dijela, potpisuju Davor Konjikušić, Goran Andlar i Nika Petković. Radi se o vrlo složenom umjetničkom istraživanju koje je zamišljeno u daleko jednostavnijoj formi, nego li je to konačni rezultat višegodišnjeg rada. Slana je, ukoliko možda niste znali, jedan od prvih ustaških koncentracijskih logora na području Hrvatske. U njemu su zatvarani i ubijani uglavnom Srbi i Židovi, a nalazio se na otoku Pagu. Logor je bio dio logorskog kompleksa Gospić - Jadovno - Pag i djelovao je tri mjeseca 1941. godine te je zatvoren na zahtjev talijanskih fašističkih vlasti koje su u kolovozu preuzele stvarnu vlast nad otokom Pagom. Podrobnija istraživanja o Slanoj nikada nisu provedena i danas se na tom mjestu ostaci logora jedva i naziru, a najprimjetniji su iz zraka.

Ovoga mjeseca u zagrebačkoj Galeriji Nova gostovala je izvanredna izložba pod nazivom „Slana – radikalni krajobraz“. Autorstvo ove interdisciplinarne postave, koja se sastoji od četiri dijela, potpisuju Davor Konjikušić, Goran Andlar i Nika Petković. Radi se o vrlo složenom umjetničkom istraživanju koje je zamišljeno u daleko jednostavnijoj formi, nego li je to konačni rezultat višegodišnjeg rada.

Slana je, ukoliko možda niste znali, jedan od prvih ustaških koncentracijskih logora na području Hrvatske. U njemu su zatvarani i ubijani uglavnom Srbi i Židovi, a nalazio se na otoku Pagu. Logor je bio dio logorskog kompleksa Gospić - Jadovno - Pag i djelovao je tri mjeseca 1941. godine te je zatvoren na zahtjev talijanskih fašističkih vlasti koje su u kolovozu preuzele stvarnu vlast nad otokom Pagom. Podrobnija istraživanja o Slanoj nikada nisu provedena i danas se na tom mjestu ostaci logora jedva i naziru, a najprimjetniji su, može se vidjeti na izložbi, iz zraka. U nekoliko navrata na lokaciji su postavljene spomen ploče ubijenim logorašima, ali one bi vrlo brzo bivale uništene.

Autorica i autori izložbe donose fotografije lokacija na kojoj je bio smješten logor. Pri tom istražuju specifični krajobraz uvale Slana i pokušavaju rekonstruirati raspored logorskih zgrada uz pomoć arhivskih fotografije koje je snimila talijanska fašistička vojska. Jedan od dijelova izložbe je i film „Uvala“, koji su snimili Petković i Konjikušić, a u kojem progovaraju o kulturi sjećanja i krajolika. Film se, inače, gledao s klupice u mračnoj podrumskoj atmosferi. Na rad ove trojke može se gledati i kao na ostavštinu za neke druge istraživače, možda neke nove generacije koje jednom mogu nastaviti ovo istraživanje i dodatno ga obogatiti.

Na ovom mjestu pogledajte šestominutni video prilog o izložbi koji su napravile Nina Vučemilović i Matea Božić iz Mreže antifašistkinja Zagreba.