Bosanskohercegovački pisac Darko Cvijetić, čiji je roman "Schindlerov lift" u Hrvatskoj dobio nagradu "Fritz", kao i nagradu "Kočićevo pero" srbijanske i bosanskohercegovačke Zadužbine Petar Kočić, našao se usred neobičnog, može se reći i bizarnog slučaja, upravo zbog naslova svog nagrađenog romana. Odvjetnici švicarske korporacije Schindler Group poslali su najavu tužbe, jer smatraju da bi ime romana korporaciji moglo naštetiti.

INTERVJU – DARKO CVIJETIĆ: „Ravnodušnost većine ljudi na zlo ista je – od pećine do Twinsa“

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Darka Cvijetića

Inače, korporacija Schindler začeta je 1874. godine u Luzernu i u svjetskim okvirima spada među vodeće kad je u pitanju proizvodnja liftova, stepenica, pokretnih traka... Najava tužbe, kaže Cvijetić, najprije je stigla njemačkom izdavaču njegovog romana, a potom i samom piscu.

"Izdavač mi se odmah javio i stao u moju zaštitu na čemu sam im neizmjerno zahvalan. Također, odmah su angažirali odvjetnike, koji su odgovorili švicarskoj firmi. I sam sam morao priložiti nekoliko stranica svojeg objašnjenja upotrebe metafore u romanu", objašnjava Cvijetić za Lupigu.

Zanimalo nas je što zapravo smeta švicarskom proizvođaču liftova i pokretnih stepenica, odnosno što korporacija želi da pisac i izdavač romana sad naprave.

"Vrlo je to zbunjujuće. Oni misle da im je povrijeđen ugled povezivanjem njihovog imena s ratom u Bosni, smrću djevojčice u liftu koju opisujem u romanu. Oni žele da se njihovo ime ne pominje u tim kontekstima, pa čak niti u intervjuima ili na YouTube kanalu, eventualnoj ekranizaciji romana i slično", kaže Cvijetić.

Autor Darko Cvijetić i njegov roman "Schindlerov lift" (FOTO: Kruno Lokotar)

Pisac nije siguran jesu li odvjetnici koji su pisali i poslali najavu tužbe uopće čitali njegov roman. Zapravo, prije će biti da ga nisu čitali i da je za prijetnju tužbom bio dovoljan naslov, jer roman na njemačkom jeziku još nije izišao, nego bi se tek ovih dana trebao naći u tisku. Po svemu sudeći okidač za najavu tužbe bio je intervju s Cvijetićem koji je objavio njemački Der Spiegel.

"Ne znam što im je moglo ozbiljno zasmetati u tom intervjuu, iako oni pominju još nekoliko mojih intervjua, izuzev baš toga – da jednostavno ne žele povezivanje s bosanskom nesrećom ili čak Holokaustom. (!?) Mislim da je zapravo reagirala njihova marketinška služba, vjerojatno po automatizmu. Da su roman pročitali, ili pažljivije pročitali, vidjeli bi da kontekst nipošto nije onakav kakav su mislili. Roman je antiratan, roman je fikcijska literatura, roman u svojoj osi ima za temu univerzalno zlo i dobro u ljudima, liftovi su zapravo pominjani kao predratno civilizacijsko dostignuće koje se ratom ukinulo kao i sve ostalo…", kaže nam Cvijetić.

Pisac vjeruje da će sa švicarskom korporacijom naći kompromis. Odvjetnici koje je angažirao njemački izdavač, objašnjava Cvijetić, "odgovorili su na najavu tužbe vrlo obimnim spisom i uvjeravanjima".

Uskoro i u njemačkim knjižarama (ILUSTRACIJA: Buybook)

"Mislim da će kompromis biti rješenje – da će roman, u svim budućim izdanjima, morati imati nekoliko rečenica u uvodu, kojima se otklanja svaka mogućnost povezivanja imena švicarske firme s događajima u romanu", smatra Cvijetić.

Za ovakve ili slične slučajeve on ranije nije čuo, niti poznaje nekog tko ima slično iskustvo.

"Iskoristit ću priliku da se zahvalim svima na podršci i nuđenju pomoći – od sjajnog izdavača u Njemačkoj koji me zaštitio, do silnih regionalnih portala i novina koji su izvještavali o svemu ovome. Hvala svima, i znanima i neznanim prijateljima, lijepo je znati da niste u svemu tome sami", zaključuje pisac.

Nađe li se čitatelja i čitateljica koje zanima o čemu to govori i kakav je Cvijetićev roman čiji naslov ne može podnijeti moćna švicarska korporacija, upućujemo ga na kritiku Vanje Kulaš, odnosno na odlomak romana, inače hvaljenog i omiljenog, kako kod čitateljske publike, tako i kod književnih kritičara i kritičarki.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Kruno Lokotar