Češka je na listi zemalja s najvećom prosječnom konzumacijom alkohola po glavi stanovnika, i zemlja s najvećom učestalošću epizodnog prekomjernog opijanja u svijetu. Prosječan stanovnik Češke godišnje popije oko deset litara čistog alkohola. Gotovo desetina odraslih, odnosno preko 900.000 ljudi u Češkoj pije alkohol svaki dan ili gotovo svakodnevno, dok oko 13 posto Čeha starijih od 15 godina prekomjerno pije barem jednom tjedno.

U rizičnoj skupini konzumenata alkohola nalazi se 1,5 do 1,7 milijuna Čeha. Oko 6.000 do 7.000 ljudi godišnje umre zbog posljedica prekomjerne konzumacije alkohola. Stručnjaci procjenjuju da preko dvije milijarde eura godišnje ode na posljedice ovisnosti o alkoholu. Od 70 do 80 posto nasilnih akata nad ženama i djecom počine pijani muškarci. Na sudu je olakšavajuća okolnost kad je okrivljeni pod utjecajem alkohola počinio kazneno djelo ili prekršaj za razliku od konzumiranja droge kada je to otegotna okolnost.

Čak 90 posto djece u Češkoj ima iskustvo s alkoholom već oko trinaeste godine života i to ga većinom dobiju iz ruku roditelja. S koljena na koljena prenosi se priča o zdravim učincima alkohola, posebno piva. I vrlo maloj djeci daje se pivska pjena na probu. Ako djeca počnu piti prije šesnaeste godine, prema ocjenama stručnjaka iz Nacionalnog instituta za duševno zdravlje, rizik od ovisnosti je osam puta veći. Dostupnost alkohola za maloljetnike u Češkoj izuzetno je velika. Prema Europskoj studiji o alkoholu i drugim drogama (ESPAD), do piva vrlo lako dolazi 80 posto šesnaestogodišnjaka.

Prema izvješću o alkoholu Nacionalnog centra za praćenje droga i ovisnosti za 2023. godinu oko 230.000 ljudi ima problema s alkoholom. Mreža pomoći i usluga je neadekvatna. Podaci pokazuju da je 24 posto 11-godišnjaka probalo alkohol, a postotak je svake godine sve veći. Neki političari su shvatili da je krajnje vrijeme za djelovanje. 

Piratska stranka, liberalna članica vladajuće, većinom konzervativne koalicije predlaže ograničavanje potrošnje poskupljenjima alkohola, regulacijom oglašavanja i prodaje. Alkohol se ne bi mogao prodavati 24 sata dnevno kao do sada, ili bi se zabranila noćna prodaja alkohola. Pirati su i za uvođenje dozvola za prodaju alkohola. Ukoliko bi se prodavač ogriješio o pravila prodaje, npr. prodajom alkohola maloljetnicima, dozvola bi mu mogla biti oduzeta. Po uzoru na duhanske proizvode, na ambalažu boca predlažu dodati upozorenja o zdravstvenim rizicima konzumacije alkohola.

Umjesto ozbiljne debate o smanjenju potrošnje i prevenciji ovisnosti u javnosti prolaze izjave tipa „vino nije alkohol“ (FOTO: Flickr/PedroSzekely)

Inozemne studije pokazuju da je stavljanjem takvih upozorenja na alkoholna pića došlo do povećanja svijesti među ljudima da alkohol nije sigurna supstanca koju bi trebalo konzumirati svaki dan. Oglašavanje u Češkoj nije dovoljno strogo regulirano. I dalje je moguće ciljati ranjive skupine stanovništva u online oglašavanju, a reklamiranje alkohola prisutno je na jumbo plakatima i u svako doba dana na televiziji.

Jindřich Vobořil, nacionalni koordinator za borbu protiv zlouporabe droga tvrdi da nijedna mjera nije uspješna bez prevencije, trajnog informiranja ciljnih skupina, preventivnih programa o ovisnostima u okviru obrazovanja u školama i adekvatne pomoći ovisnicima. Stručnjaci se slažu i da je potrebna neka vrsta općeg obrazovanja unutar češke populacije, jer, ističu, opijanje ne bi trebalo biti društveno prihvatljiva pojava. 

Neki oglasi usmjereni su na vrlo mladu populaciju. Na televiziji postoje reklame u kojima se neizravno povezuje alkohol s erotikom što je očito ciljano na tinejdžere, jer je prvo iskustvo s erotikom i seksom često povezano s konzumacijom alkohola. Međutim, postoje i oblici oglašavanja koji su prema Vobořilu prihvatljivi. U reklamama industrije piva, npr., ne pojavljuju se glumci koji izgledaju mlađe od dvadeset i pet godina.

Vobořil godinama upozorava kako se unatoč visokom zdravstvenom i socijalnom opterećenju desetljećima ne poduzimaju učinkovite mjere koje bi dovele do smanjenja problematične konzumacije alkohola u društvu prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, koja preporučuje povećanje poreza na alkohol i generiranje sredstava za prevenciju. U smanjenju konzumacije alkohola veliku ulogu igra cijena što potvrđuju i globalne studije.

Surađivao je sa šest čeških vlada, no u ožujku je, odmah nakon usvajanja Izvještaja o alkoholu za prošlu godinu, najavio da će se koncem ove godine povući s funkcije jer je, kako kaže, frustriran državom, sustavom i birokracijom, a udarce dobiva i iz vlastite stranke, konzervativne ODS, najveće stranke u koalicijskoj vladi. Po njegovim riječima, ispada da je u Češkoj hrabrost uopće otvoriti raspravu o pretjeranoj konzumaciji alkohola u društvu. Svi koji tu temu otvore i spomenu povećanje poreza sučeljavaju se hajkom sa svih strana političkog spektra. 

Prošlog proljeća češka vlada objavila je dugo očekivani konsolidacijski paket mjera. Nacionalno gospodarsko vijeće preporučilo je Vladi oporezivanje vina kao jednu od opcija za poboljšanje stanja javnih financija. O uvođenju trošarina na vino govorilo se više od desetljeća, no upravo je vino za razliku od ostalih vrsta alkohola ostalo neoporezovano. Tzv. vinarski lobi, posebno onaj iz južnomoravske regije očigledno je odradio dobar posao. 

Svugdje se moglo čuti i pročitati da je vinarstvo, među ostalim, neizostavni dio južnomoravskog krajolika, da pridonosi zapošljavanju i da je važan dio turističke industrije. Ta ista logika, međutim, vrijedi i za pivo. Jug Moravske regije ima najveći broj alkoholičara u zemlji, kao i najveći broj vjernika katolika, a oslobađanje od poreza progurali su demokršćani koji bi, inače, išli na barikade u ime „zaštite tradicionalne obitelji“. Ne smeta im, međutim, alkoholizam kao jedan od najvećih uzroka raspada obitelji. 

Potrošnja alkohola po glavi odraslog stanovnika u litrama (IZVOR: 2021 European health report, World Health Organization/infogram.com)

Umjesto ozbiljne debate o smanjenju potrošnje i prevenciji ovisnosti u javnosti prolaze izjave tipa „vino nije alkohol“. Župan južnomoravske regije, Jan Grolich izjavio je da je za njega vino „više poljoprivredni proizvod nego alkohol, jer ga vinar mora sam uzgajati, prerađivati i prodati“. Sociolog, književnik i satirički politički komentator Stanislav Biler ovako je za portal Alarm komentirao županovu izjavu: „Ovo je doista dirljivo objašnjenje koje bi odmah mogli prisvojiti i proizvođači kokaina i heroina, jer su to lokalni uzgajivači koke i maka.“

Ako vlada odobri porez, primjenjivao bi se od početka 2025. godine. Vinarske udruge tvrde da vina u susjednim zemljama imaju olakšice, te da će nakon uvođenja poreza na potrošnju domaći vinari prestati biti konkurentni. 

Teško je očekivati velike pomake kada najodgovorniji državni dužnosnici, poput ministra zdravstva Vlastimila Váleka izjavljuju: „Sto posto sam siguran da nema nikakve veze između zdravlja Čeha i trošarina na alkohol. Razgovarajmo o teoriji ovisnosti. Svatko ima drugačiji prag tolerancije. Ja, primjerice, zavidim ljudima koji se mogu zaustaviti na nekoliko komada čipsa.“

Stručnjaci i liječnici upozoravaju da veliki problem predstavlja to što je alkohol dostupan posvuda i što je normalno piti u svakoj situaciji. Alkohol je norma i podrazumijeva se. Problem je u tome što ljudi ne popiju dva-tri piva i odu kući. Česi obično prelaze granicu, a jedan od razloga je i izuzetno jeftin alkohol. 

U Njemačkoj ili Francuskoj jedno pivo u ugostiteljskim objektima košta i do šest-sedam eura. Uz takvu cijenu dobro ćete razmisliti koliko ćete ih popiti. U Češkoj su ljudi navikli popiti pet ili šest piva za podizanje raspoloženja. Posljednjih godina, doduše, i u Češkoj je pivo skuplje nego ranije kada je bilo jeftinije od boce vode. Još uvijek je, međutim, u pivnicama moguće popiti kriglu vrlo kvalitetnog piva za manje od dva eura.

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2021. godine za Europu svaka osoba u dobi od 15 i više godina u prosjeku godišnje popije 9,5 litara čistog alkohola, što je 190 litara piva, 80 litara vina ili 24 litre žestokih pića. Premda je potrošnja alkohola u regiji europskih zemalja, koja obuhvaća 53 zemlje, uključujući Rusiju i okolne zemlje, pala s 12 litara po glavi stanovnika u 2000. godini na 9,5 litara u 2020. godini, europska regija i dalje ima najveću razinu konzumacije alkohola po osobi u svijetu. Potrošnja alkohola u EU smanjila se za 0,5 litara između 2010. i 2020. Međutim, postoji nekoliko zemalja u kojima se potrošnja povećala. Najveći porast imala je Latvija gdje je potrošnja porasla za 2,3 litre.

Prema podacima iz 2019. godine, prvih deset europskih zemalja s najvećom konzumacijom alkohola po glavi stanovnika bile su Češka (14,3 litre), Latvija (13,2), Moldavija (12,9), Njemačka (12,8), Litva (12,8), Irska (12,7), Španjolska (12,7), Bugarska (12,5), Luksemburg (12,4) i Rumunjska (12,3). Hrvatska je ispod prosjeka, i to pri dnu liste s 8,7 litara alkohola po glavi stanovnika i u skupini je pet zemalja EU koje godišnje imaju manju potrošnju po stanovniku od deset litara: Italija (8,0), Malta (8,3 litre), Švedska (9,0) i Nizozemska (9,7). No, stručnjaci upozoravaju da se u Hrvatskoj popije barem 25 posto više kad se uključi tzv. domaća proizvodnja. To se uklapa s podacima koji govore da je u Hrvatskoj oko 250.000 alkoholičara, a sličan broj je i onih koji prekomjerno piju. Psihijatri tvrde da je za 30 posto psihijatrijskih hospitalizacija kriv alkohol.

Unutar EU niti jedna zemlja nema godišnju potrošnju po glavi stanovnika manju od pet litara alkohola kao što je imaju neke europske zemlje poput Armenije (4,7). Nisko su i Albanija (6,8) i Sjeverna Makedonija (6,4). Čekaju se nove brojke iz pandemijskog razdoblja za koje se pretpostavlja da će u svim zemljama porasti.

Jedan trend ostaje prevladavajući, muškarci piju više od žena: 13,0 posto muškaraca naspram 4,1 posto žena pije alkohol svaki dan. Svaki tjedan pije 36,4 posto muškaraca naspram 21,7 posto žena.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola. Kanađanima je Nacionalni centar za ovisnost nedavno preporučio da se ograniče na samo dva pića tjedno, što je dramatičan rez od prethodne preporuke koja je dopuštala deset pića tjedno za žene i 15 pića tjedno za muškarce. Europa je znatno popustljivija od Kanade, a preporuke su relativno slične među zemljama EU-a. Belgija, na primjer, preporučuje 21 standardnu čašu tjedno za muškarce i 14 za žene, bilo da se radi o pola krigle piva ili malim čašama vina. Irska, međutim, savjetuje najviše 17 standardnih pića tjedno za muškarce i 11 za žene. Njemačka preporučuje maksimalno pola litre piva dnevno ili 250 ml vina. Ženama se savjetuje da piju upola manje.

Svjetska zdravstvena organizacija povezuje alkohol s 30 posto smrti od nenamjernih ozljeda, kao što su utapanje i prometne nesreće, te s 39 posto smrti od namjernih ozljeda, kao što su samoubojstva i ubojstva. Procjenjuje i da alkohol uzrokuje gotovo milijun smrti godišnje u cijeloj europskoj regiji i tri milijuna smrti u cijelom svijetu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.