PING-PONG

Institucije igraju majstorski

ritn by: Lupiga.Com | 09.07.2024.
PING-PONG: Institucije igraju majstorski
„Zajednica se guši u svim oblicima plastike i plastičnog otpada, mikroplastici i nusproduktima taljenja. Samo neki od primjera mogućih posljedica po zdravlje mještanki i mještana su neplodnost, spontani pobačaj i oboljenje od raka. Stanovništvo se već neko vrijeme bunilo ali bez većih uspjeha. Te smo napore odlučili podržati jer se često događa da se ovakve 'prljave' poslove izmješta na područja na kojima žive manjine. Naime, zagađivači nerijetko pretpostavljaju kako se te skupine neće žaliti, odnosno, da ih nitko neće slušati”, upozoravaju iz Zelene akcije na slučaj iz Vrginmosta. U međuvremenu, samo sedam kilometara od centra Zagreba, institucije i Grad Zagreb također igraju ping-pong na 50 kilotona plastičnog otpada koji zbog nerazjašnjivih okolnosti i dalje leži u dvorištu bivše tvornice Dioki na Žitnjaku. "Tamo se i dalje dovozi otpad u potpunosti bez nadzora", upozoravaju iz udruge Ekologija grada.

Performansom na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava Zelena akcija pokrenula je kampanju „Pravda za Vrginmost” upozorivši na pasivnost institucija koje mjesecima odbijaju reagirati na zagađenje što u općini Gvozd stvara tamošnja tvrtka za gospodarenje otpadom. Kako javljaju iz Zelene akcije, "inicijativa je uspjela izvojevati pobjedu jer je Sisačko-moslavačka županija tvrtci ukinula dozvolu za gospodarenje otpadom. Ipak, upozoravaju, da se tamo i dalje nezakonito dovozi kamione s plastikom.

TERET BOLESTI: Zrak naš svagdašnji

OPOMENA RUDIJA SUPEKA: "Idemo li u katastrofu ili u Treću revoluciju?"

Povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica Zelena akcija se solidarizirala sa stanovnicima tog malog gradića u Sisačko-moslavačkoj županiji, na području od posebne državne skrbi. Unatoč tome, Županija je u proljeće prošle godine tvrtki Phaten Plastic Recycling izdala dozvolu za gospodarenje otpadom u naselju od oko tisuću stanovnika.

„Zajednica se guši u svim oblicima plastike i plastičnog otpada, mikroplastici i nusproduktima taljenja. Samo neki od primjera mogućih posljedica po zdravlje mještanki i mještana su neplodnost, spontani pobačaj i oboljenje od raka. Stanovništvo se već neko vrijeme bunilo ali bez većih uspjeha. Te smo napore odlučili podržati jer se često događa da se ovakve 'prljave' poslove izmješta na područja na kojima žive manjine. Naime, zagađivači nerijetko pretpostavljaju kako se te skupine neće žaliti, odnosno, da ih nitko neće slušati”, objašnjava za Lupigu Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.

Mileusnić
"Prljavi poslovi izmiještaju se u područja naseljena manjinama jer zagađivači računaju kako ih nitko neće slušati" - Ana-Marija Mileusnić, Zelena akcija (FOTO: Zelena akcija)

Prema riječima mještana, pogon radi u kasnim večernjim satima, topi se plastika, a stanovnicima su kineski investitori obećavali pedesetak radnih mjesta koja nikada nisu otvorili.

„Pravi problem je pasivnost i inercija institucija. Postoji nesrazmjer između zakonske i realne odgovornosti. Nitko ne spominje ni zdravlje tih ljudi niti odštetu za sve što se mještanima događalo u više od godine dana koliko to postrojenje postoji. Netko treba odgovarati i za dugoročne posljedice po okoliš. Sama županija izdala je tvrtki Phaten Plastic Recycling dozvolu za gospodarenje otpadom na temelju nepotpisanog elaborata. Postoje prijave državnog inspektorata, naloženo je ukidanje dozvole, upozoreni su i pučka pravobraniteljica i MUP ali ništa se tamo konkretno ne mijenja”, upozorava Mileusnić.

No, plastični otpad nije samo problem stanovnika Sisačko-moslavačke županije. Naime, samo sedam kilometara od centra Zagreba, u kompleksu bivšeg pogona Diokija na Žitnjaku, godinama leže tone otpada na što upozorava Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada.

„Otkad se intenzivirala obnova nakon potresa tamo se bez ikakve kontrole dovozi građevinski otpad. Prije toga, odlagan je plastični otpad kojeg, po mojoj slobodnoj procjeni, ima oko 50.000 tona. Riječ je o otpadu kojim je, do stečaja, gospodarila tvrtka 'E-kolektor'. No, tu još ima i kemijskog otpada koji je ostao od Diokija, bačvi jasno označenih kao opasni otpad. Jasno da je riječ o potencijalnoj bombi posebno ako u obzir uzmete kako je nekoliko stotina metara dalje Inino skladište plina”, upozorava na kritično stanje Pavlović.

Žitnjak_Dioki
Preko 50.000 tona plastike i još toliko drugog otpada nekontrolirano godinama završava u kompleksu bivše tvornice Dioki na Žitnjaku (FOTO: Ekologija grada)

Preko 12.000 četvornih metara bivše tvornice Diokija na Žitnjaku Trgovački je sud ožujku ove godine četvrti puta dao na javnu dražbu. Prvobitna procjena bila je preko četiri milijuna eura dok je na posljednjoj dražbi ponuđena za tri i pol milijuna.

„Jasno da bi to trebao sanirati vlasnik prostora, međutim, nemam podatak tko je na kraju zemljište kupio. No, tko god bio, vlasništvo nije upisao. Tamo se i dalje dovozi otpad u potpunosti bez nadzora. Godišnje se u Europskoj uniji bilježi preko dvije tisuće požara u postrojenjima za gospodarenje otpadom jer je riječ o prostoru u kojem se talože razni spojevi i lako dolazi do samozapaljenja što je i u ovom slučaju gotovo pitanje vremena”, upozorava Pavlović u razgovoru za Lupigu.

U neposrednoj blizini je i parcela u vlasništvu Grada Zagreba koja je u međuvremenu očišćena i ograđena. No, divlje odlagalište na prostoru nekadašnjeg Diokija nalazi se u imovinsko-pravnom limbu, a institucije, kako upozorava Zelena akcija, i dalje prebacuju odgovornost.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Zelena akcija

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

    03.12.2024.

    Boris Pavelić

    OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

  2. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  3. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije