Da, Hrvatska je zaista htjela raskomadati BiH
Projekt Herceg-Bosna pred Haaškim sudom nije slučajno okvalificiran kao zločinački poduhvat. Takvim je ocijenjen na temelju dokumenata o Herceg-Bosni, koji su prezentirani haaškim sucima. Iz tih dokumenata razvidno je da je takozvana tvrda hercegovačka struja Hrvatske demokratske zajednice u BiH osnivanje Herceg-Bosne dogovarala s Franjom Tuđmanom, a preduvjet za realizaciju daljnjih planova dogovorenih u Banskim dvorima bio je obračun s umjerenijom strujom u vodstvu HDZ BiH, koju je u to vrijeme predvodio Stjepan Kljujić.
Iz nepreglednog mora dokumenata o Herceg-Bosni, koji se nalaze u spisu suđenja civilnim i vojnim vođama Herceg-Bosne, odnosno Hrvatskog vijeća obrane, izdvajamo jedan od najvažnijih dokumenata, koji potvrđuje tezu da je osnivanje hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini zamišljeno kao uvertira u cijepanje susjedne zemlje, pri čemu bi - kako su to zamislili politički vrhovi u Srbiji i Hrvatskoj - iz dijela koji bi preostao nakon srpsko-hrvatske podjele nastala državica u kojoj bi se mogli skrasiti bosanskohercegovački muslimani.
Ovaj plan razvidan je iz stenograma sastanaka predsjednika Franje Tuđmana s vodstvima bosanskih Hrvata i Srba. Na te sastanke - koji su se događali kroz 1991. godinu - u dokumentu koji je prethodio osnivanju Herceg-Bosne, pozivaju se Mate Boban i Dario Kordić, ljudi predodređeni da na terenu realiziraju planove hrvatskog vrhovništva. Dakako, sastanci hrvatskog "vrhovnika" s operativcima iz susjedne zemlje događali su se prije, a nastavljeni su i nakon utemeljenja Herceg-Bosne, pri čemu je zacrtan jasan cilj: podijeliti Bosnu i Hercegovinu sa Srbima, ali oprezno, uz nastojanje da takva politika bude što prihvatljivija međunarodnoj zajednici. Sve to jasno se može pročitati u Tuđmanovim transkriptima.
Tuđmanovi navodi iz transkripta razgovora čelnika HDZ BiH s hrvatskim predsjednikom (FOTO: ICTY)
Već samo osnivanje Herceg-Bosne utemeljeno je, dakle, na zaključcima koje su hercegbosanski čelnici donijeli na sastancima s Tuđmanom, 13. i 20. lipnja 1991. godine, čak prije početka takozvanog desetodnevnog rata u Sloveniji. Budući čelnici Herceg-Bosne tih razgovora s Tuđmanom prisjetili su se na sastanku Hercegovačke regionalne zajednice i Travničke regionalne zajednice, šest dana prije službenog utemeljenja Herceg-Bosne. Zaključci njihovog dogovora jasno odaju karakter i planove politike koju Hrvatska u tom trenutku vodi prema susjednoj zemlji, kao i planove koje će političko vodstvo Hrvata u susjednoj zemlji pokušati realizirati nakon proglašenja Herceg-Bosne.
"Hercegovačka regionalna zajednica i Travnička regionalna zajednica ostaju kod zaključaka donijetih na ranijim odvojenim sjednicama da hrvatski narod ovih regija i cijele Bosne i Hercegovine ostaje i dalje uz jednoglasno prihvaćena opredjeljenja i zaključke usvojene na dogovoru s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom 13. i 20. lipnja 1991. godine. Ove dvije regionalne zajednice, polazeći od zaključaka spomenutih susreta i dogovora u Zagrebu, preko posebnih zaključaka od 15. listopada 1991. godine u Grudama i 22. listopada 1991. godine u Busovači, i ovoga puta, 12. studenog 1991. godine, zajednički i jednoglasno odlučuju da Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini mora povesti odlučnu, aktivnu politiku, koja treba dovesti do realizacije našeg vjekovnog sna - zajedničke hrvatske države", stoji u zaključcima sastanka donesenim uoči osnivanja Herceg-Bosne
Zaključci koji su prethodili stvaranju Herceg-Bosne (FOTO: ICTY)
Da bi ovaj cilj "uskoro bio i naša stvarnost", navodi se nadalje u dokumentu, dvije regionalne zajednice traže da se pristupi formuliranju i objavljivanju pravnih i političkih akata za, kako je navedeno, "proglašenje Hrvatske banovine u BiH". Tvrda struja HDZ-a BiH, predvođena Matom Bobanom i Dariom Kordićem, nadalje zaključuje da u njihovoj stranci "još uvijek postoje snage koje se protive ovim povijesnim interesima hrvatskog naroda u BiH".
"Ove snage se zalažu za nepostojeću suverenu BiH, u kojoj bi hrvatski narod bio osuđen na genocid i povijesni nestanak, i zato ove dvije regije traže odlučne poteze koje naš narod očekuje i zbog kojih se i stopostotno opredijelio za HDZ. Predstavnici ovih općina smatraju da bi svaka daljnja šutnja iščekivanja slabila naše pozicije i u našem narodu i na međunarodnome planu. Mi moramo Europi i Svijetu pokazati koji su to hrvatski prostori u BiH i gdje je naša budućnost. Ovaj narod neće prihvatiti ni pod kakvim uvjetima bilo kakvo drugo rješenje osim u granicama slobodne Hrvatske", navodi se u drugom zaključku sastanka koji su predvodili Mate Boban i Dario Kordić.
Sastanak je održan u Grudama, zapisničar mu je bio Jozo Marić. Uz zaključke idu i potpisi sudionika.
Potpisi sa sastanka koji je prethodio osnivanju Herceg-Bosne (FOTO: ICTY)
U svrhu realizacije zacrtanih ciljeva, koja će svoju povijesnu ocjenu dobiti pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, Boban i Kordić postavljaju zadatke koji se imaju ispuniti u razdoblju koje je slijedilo. Između ostalog, oni zaključuju da je potrebno "jasno profilirati stranačku politiku HDZ-a BiH, kadrovski je ojačati te izabrati one ljude koji će moći ove zadatke dovesti do kraja".
"Pokrenuti političke, pravne akcije na unutarnjem i međunarodnom planu te vojnički se još bolje pripremiti za sukobe sa svim onim snagama koje će pokušati zaustaviti ovaj neminovan proces u stvaranju slobodne hrvatske države", kratkoročni su zadaci koje su pred HDZ i Herceg-Bosnu stavili Mate Boban i Dario Kordić. Također, oni zaključuju da će "unaprijed odlučno spriječiti svaku javnu i tajnu aktivnost u vodstvu HDZ-a BiH, koja bi se protivila ovim odlukama ili im mogla nanijeti bilo kakvu štetu".
Nije trebalo biti dalekovidan da bi se zaključilo kako će u daljnjem razvoju događaja zaista doći do "sukoba sa svim onim snagama koje će pokušati zaustaviti ovaj neminovan proces", odnosno s bosanskohercegovačkim Muslimanima. Zbog takve politike čelnika Herceg-Bosne, osmišljane, dirigirane i ohrabrivane iz Zagreba, doći će do rata između Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, koji će u nezavidan položaj u okviru međunarodne zajednice staviti i Hrvatsku. Zbog ideje da će uspjeti pripojiti komad teritorija susjedne zemlje na kojem žive Hrvati, Franjo Tuđman Hrvatsku će dovesti u međunarodnu izolaciju, a naposljetku i pred Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, gdje će sam biti obilježen kao predvodnik udruženog zločinačkog poduhvata.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Dnevnik.ba
Nije to baš sve tako. Nije ni Knez bio u Tuzli bezze.