Mladi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Kosova, njih točno 120, uskoro će krenuti na težak „put“ koji bi nakon nešto manje od godine dana „putovanja“ trebao pokazati kako je moguće voditi otvoren dijalog između različitih naroda o užasima ne tako davne prošlosti, koji su počinjeni upravo „u ime naroda“. Mladi, koji početkom rata devedesetih nisu bili niti rođeni ili su tek uvježbavali svoje prve riječi, na raspolaganju će imati stručno vodstvo iz regije i svijeta, među kojima i stručnjake s Instituta za izučavanje ljudskih prava Sveučilišta Columbia u New Yorku.

„Cilj je kritički sagledali svoj kontekst i svoju perspektivu, ali i perspektive drugih te, u konačnici, poslati snažnu poruku političarima kako su dijalog i suradnja mogući. Želimo pokazati da je moguće voditi razgovor između etničkih grupa, posebice među mladima, o prošlosti devedesetih, a ne, kako se često čuje, da na to razdoblje gledamo različito i da nema smisla voditi dijalog o tome, kao što to, primjerice, misle hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i njen srbijanski kolega Aleksandar Vučić. Postoje nesporne činjenice oko kojih nema rasprave, odnosno nema različitih stavova i interpretacija“, objašnjava za Lupigu Nikola Puharić iz Inicijative mladih za ljudska prava koja će provoditi ovaj program. 

"Postoje nesporne činjenice oko kojih nema rasprave, odnosno nema različitih stavova i interpretacija" - Nikola Puharić (FOTO: YIHR)

Prema planu sudjelovat će po 30 mladih, u dobi od 18 do 29 godina, iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, 20 iz Crne Gore te, najmanje, deset s Kosova. Prijave za sudjelovanje još nisu okončane i trajat će do četvrtka, a pri odabiru, osim dobi, gleda se i na zainteresiranost kandidata za ovo područje. 

„Trudimo se pronaći balans u smislu da uključimo mlade iz različitih dijelova države, s raznih fakulteta i različitih struka, kako bismo dobili što širu skupinu s različitim iskustvima, a kod zatupljenosti smo pazili na broj sukoba na određenom teritoriju“, kaže nam Puharić, inače programski direktor ovog projekta. Tako će mladi s Kosova voditi dijalog samo s vršnjacima iz Srbije, dok će, primjerice, sudionici iz Srbije, osim s mladima s Kosova, razgovarati i sa onima iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine. 

Mladi će tijekom programa obići i nekoliko važnih lokacija u cijeloj regiji na kojima su se dogodili zločini i teška kršenja ljudskih prava, gdje će vršiti istraživanja na temelju dostupnih dokumenata, ali i razgovora sa svjedocima tih događanja. 

Jedan od ranijih konstruktivnih susreta mladih iz regije (FOTO: YIHR)

Prvi susret odigrat će se krajem ovog mjeseca u Beogradu, na konferenciji „Bring your own history“, gdje će mladi doći s udžbenicima povijesti iz osnovne i srednje škole, ali i s osobnim iskustvima iz svoje obitelji i okoline o tome što znaju da se događalo devedesetih i kako tumače ta događanja. Tijekom konferencije će sudjelovati na treninzima i predavanjima koja će održati stručnjaci s područja suočavanja s prošlošću. Upoznat će se s različitim narativima iste povijesti, istih događaja, te će razviti metodologiju rada u periodu koji je pred njima. Cijeli postupak, od susreta, preko dijaloga i studijskog rada, do obilaženja lokacija stradavanja, bit će dokumentiran, a krajnji rezultat sažet će se u publikaciji „Zajednički narativi“, koja će biti javno objavljena i promovirana u svim državama regije. 

Lokacije koje će mladi obilaziti za sad nisu poznate, s obzirom da će ih sudionici sami odabrati ovisno o prihvaćenim temama istraživanja.

„Mladi će biti upoznati s područjem koje se naziva historijski dijalog i kritičko mišljenje, s naglaskom na nacionalizam, a kroz treninge će ih se poticati na kritičko promišljanje dominantnih narativa iz svake države koje će sami sudionici predstaviti“, objašnjava nam Puharić proceduru. 

Lani su mladi u okviru regionalnog programa razmjene Inicijative mladih za ljudska prava posjetili Vukovar i Ovčaru (FOTO: YIHR)

Inicijativa mladih za ljudska prava svojim radom često je dolazila u fokus javnosti te u sukob s nacionalističkim narativom zbog čega su njeni članovi, najblaže rečeno, proglašavani izdajicama i plaćenicima, bilo da dolaze iz Hrvatske ili, primjerice, Srbije. Lani su, kada je veliki dio srbijanskog društva tugovao zbog osuđujuće presude Ratku Mladiću na Haaškom sudu, usred bijela dana članovi Inicijative iz Srbije došli pred Narodnu skupštinu Srbije s transparentom na kojem je pisalo „#NisuNašiHeroji“. Jednako tako, dok je gotovo cijela Hrvatska oplakivala osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, hrvatski ogranak Inicijative, organizirao je javno paljenje svijeća za žrtve. Ne treba čuditi da su već sljedeće jutro svijeće zapaljene žrtvama porazbijane i popišane, jer tako se ovdje reagira na spominjanje nekih tuđih žrtava. Stoga ne sumnjamo da će i ovaj njihov projekt kod mnogih biti dočekan „na nož“. 

„Ovdje ne postoji izjednačavanje krivnje. Krivnja je na onima za koje je sudski utvrđeno da su krivi za počinjenje zločina. To nisu cjelokupni narodi već osobe sa svojim imenom i prezimenom. Ako krivnju promatramo na takav način postoji mogućnost da uspostavimo dijalog o prošlosti i radimo na pomirenju. Kada gledamo iz te perspektive, potrebna je društvena osuda svakog tko je počinio zločin, bio on Hrvat, Srbin ili bilo što drugo“, odgovara nam programski direktor na pitanje misli li da će se suočiti s optužbama da ovakvim projektima pokušavaju izjednačiti krivnju svih strana umiješanih u rat. 

Projekt je razvijen kroz fellowship program „Alliance for Historical Dialogue and Accountability“ Instituta za izučavanje ljudskih prava Sveučilišta Columbia u New Yorku, a provodi ga regionalna mreža Inicijativa mladih za ljudska prava u suradnji s organizacijom PAX for Peace iz Nizozemske, uz podršku zaklade Robert Bosch iz Njemačke te Europske komisije.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: YIHR

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"