„Dobila sam 1,2 milijuna kuna kredita, vratila 700.000 i sad dugujem još 1,6 milijuna“
„Za stan i adaptaciju stana sam od Hypo banke 2008. godine dobila 1,2 milijuna kuna. Danas, nakon sedam godina uredne otplate (ukupno cca 700 tisuća kuna) Hypo banci dugujem 1,6 milijuna kuna“, odgovora Lupigina suradnica, Nataša Škaričić, predsjedniku Hrvatske udruge banaka Zoranu Bohačeku koji je sinoć gostovao u emisiji RTL Direkt i ustvrdio kako nitko nije ugrožen zbog rasta švicarskog franka jer su banke podnijele četiri petine tog tereta. U ovom gostovanju na RTL televiziji, koje je potrajalo sedam minuta i 48 sekundi Bohaček se, smatra Škaričić, istakao kao kandidat za Guinnessovu knjigu rekorda u izgovaranju dezinformacija bez treptanja, stoga je u Facebook statusu odlučila pobrojati sve njegove tvrdnje te činjenice koje Bohačeka demantiraju.
Poštovani gospodine Bohaček,
Sinoć ste u emisiji RTL Direkt urednika i voditelja Zorana Šprajca dali intervju koji je trajao 7 minuta i 48 sekundi. Osobni interes (imam kredit u švicarskim francima) me gonio da intervju pažljivo pratim, a javni (usput sam i novinarka) da ga pratim još pažljivije, pa sam u sekundu točno bilježila svaku eksplicitnu dezinformaciju koju ste izrekli za vrijeme javnog nastupa. Smatrajući cijelu situaciju s tzv. švicarskim kreditima iznimno važnom, a Vas mogućim kandidatom za Guinnessovu knjigu rekorda u izgovaranju dezinformacija bez treptanja, ovdje iznosim Vaše tvrdnje i činjenice koje Vas, po meni, nepobitno demantiraju.
1:28 Bohaček: Bitni su dužnici koji su socijalno ugroženi... Tu možemo otvoreno reći da nitko nije ugrožen zbog rasta švicarskog franka jer su banke podnijele četiri petine tog tereta...
Škaričić: Za stan i adaptaciju stana sam od Hypo banke 2008. godine dobila 1,2 milijuna kuna. Danas, nakon sedam godina uredne otplate (ukupno cca 700 tisuća kuna) Hypo banci dugujem 1,6 milijuna kuna.
1:41 Bohaček:...Klijenti su plaćali jedno 4,5 godina 500 kuna manju ratu, pa su jedno tri godine plaćali 300 kuna veću ratu...
Škaričić: Početna rata kredita za stan i adaptaciju stana iznosila je 5.900 kuna, penjala se do 10.000 kuna, a prosjek visine rate do danas iznosi između 8.000-8.500 kuna (točnije ću znati kada dobijem dokument s prometom po kreditu koji Hypo banci plaćam 100 kuna). Nakon što je kamata fiksirana, ratu plaćam oko 7.500 kuna. Uobičajena cijena stambenog kvadrata u Zagrebu 2008. godine iznosila je 2.000 eura, ja sam svoj stan platila 1.700 eura po kvadratnom metru. Ne znam kome je rata kredita za stan prosječno povećana za 300 kuna - možda kupcima kućice za labradora?
1:51 Bohaček: Što znači da nitko ne može reći da ih je rast švicarca socijalno ugrozio...
Škaričić: Kao na 1:28
2:41 Bohaček: Banke su spremne izaći ususret pojedincima po određenim kriterijima koji bi se za to kvalificirali... Znači oni koji žive u nekretnini koju su kupili, kojima je to jedina nekretnina...
Škaričić: Od 2008. godine do listopada 2014. godine, bila sam bez posla punih godinu i pol dana. Suprug koji je kreditni sudužnik ostao je bez posla 2011. godine. Cijelo to vrijeme smo uredno plaćali ratu kredita, uz pomoć cijele obitelji koja je skupljala novce. U međuvremenu su i ti članovi obitelji ostajali bez posla, odlazili u mirovinu, neki i umrli... U listopadu prošle godine opet sam ostala bez posla, pa primam naknadu s burze u iznosu od 1.900 kuna. Ni muž ni ja nemamo nijednu nekretninu, skrivene zlatne poluge, safirne zube ili dijamantne rudnike... Jedino što imamo je automobil star osam godina. Prije mjesec dana sam se konačno obratila banci sa svim tim podacima (koji su lako provjerljivi) i ponudila da otplatimo kompletan kunski iznos koji smo primili 2008. godine i zadržimo jedinu nekretninu u kojoj živimo. Naime, lakše nam je skupiti do zadnjeg novčića koji smo dobili, nego do kraja života naših potomaka otplaćivati neotplativo. Odbijena sam u telefonskom razgovoru, iako sam molbu uputila službeno i napismeno. Službenica Hypo banke mi je na telefon promrmljala da je "načelni stav banke da ne prihvaćaju ponude dužnika koji su uvijek bili uredni". Druga službenica Hypo banke me svaka tri dana naziva da me pita kada ću platiti dvije nepodmirene rate.
2:53 Bohaček: Banke cijelo ovo vrijeme otpisuju dugove i reprogramiraju kredite...
Škaričić: Pogledati pod 2:41
4:17 Bohaček: Izlazi da rješenje može biti jedino dobrovoljno... Rješenje mora biti socijalno osjetljivo...
Škaričić: Pogledati pod 2:41
6: 41: Bohaček (na Šprajcovu primjedbu da banke nisu spremne riješiti probleme za određene skupine građana) Zašto nisu, jesu...
Škaričić: Pogledati pod 2:41
7:37 Bohaček: Spremne su im smanjiti teret ako stvarno opravdano dužnik više ne može vraćati ili ne može vraćati više toliko koliko bi trebao...
Škaričić: Pogledati pod 2:41 Na koncu, gospodine Bohaček, nešto vezano za načelni stav koji ste zastupali u svih 7 minuta i 48 sekundi, a taj je da se država ne smije uplitati u ovaj problem i slobodno tržište:
6:25 Bohaček: Kada se provedu strukturne reforme, tada će pasti marže...
Škaričić: Da preformuliram - banke se zalažu za slabu ili čak nikakvu intervenciju države u bankarsko tržište, čak i onda kada te banke prodaju toksični i protuzakoniti proizvod, a maksimalnu intervenciju banaka u državnu politiku. Nemam tome što dodati.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: FAH
Nedajte se zavaravat kojekakvim pričicama bankarskih kretena.
Nije isto uzeti kredit u nekoj valuti i uzeti kredit u kunama uz valutnu klauzulu.
Valutna klauzula kao zaštitni mehanizam, može se aktivirati kada dođe do obezvrijeđenja domicilne valute, a to se kod nas sa našom kunom NIJE dogodilo,
pa prema tome nije bilo ni razloga aktivirati valutnu klauzulu.
To dobro znaju bankari, HNB, Vlada, ali prave narod blesavim !! Dokle?!