Izvoz deva

14.03.2002.
Izvoz deva
Australci su krenuli s novim odličnim biznisom. Nakon što su zaradili ogromne količine novca zahvaljujući uzgoju nojeva i s istim zarazili cijelu zemaljsku kuglu, odlučili su se na novi biznis-izvoz deva u zemlje Bliskog istoka, što si i mogu priuštiti s obzirom da je populacija deva na australskom kontinentu dosegla brojku od 400 000.
Saudijska Arabija zemlja je koja bi mogla postati najveće tržište za izvoz australskih deva. Nakon što su Australci digli lovu na uzgoju nojeva, sve je više onih koji istu stvar pokušavaju napraviti s devama. Mlade deve uzgojene u Australiji vrijedne su oko 500 australskih dolara i već duže vrijeme izvoze se u Jordan, Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate. U zadnje vrijeme primat među zemljama Bliskog istoka preuzima Saudijska Arabija koja je već uvezla stotinjak australskih deva. Ukoliko ste pomislili da ove zemlje uvoze deve kako bi se šeici mogli kretati pustinjom i prevoziti dragocjene terete, prevarili ste se, jer deve uglavnom završavaju kao specijalitet mnogih restorana. Kažu kako njihovo meso podsjeća na govedinu, ali je za razliku od nje manje masno.
Deve su se u Australiji počele pojavljivati sredinom 19. stoljeća, kada su ih kolonisti dovodili sa sobom kako bi im pomogle u osvajanju pustinje. U drugoj polovici 19. st. u Australiju je stiglo više od 10 000 deva, koje su se prilagodile na australasko podneblje i nastavile živjeti u divljini. Danas ih na tom području ima oko 400 000, što je svakako dovoljno za izvoz tih simpatičnih životinja.
S druge strane zemlje Bliskog istoka usljed suša i bolesti već duže vrijeme su primorane deve uvoziti iz Sjeverne Afrike.
Inače razlikujemo dvije vrste deva, Camelus koje žive na području Afrike i Arabije, te Bactrian koje žive na podneblju centralne Azije i Kine. Njihova prapostojbina je sjeverna Amerika iz koje su ove životinje prešle u Aziju i južnu Ameriku gdje su vjerojatno evaluirale u ljame.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije