Srodne novice

• ODGOĐEN NATJEČAJ ZA OBNOVU: Ljudi čije su kuće oštećene u potresu i dalje na čekanju

• USPOREDITE: Kako se obnavlja Banija i kako se obnavljalo Skopje

• POTRESNE KRONIKE: „Polovice ljudi s fotografija više nema, pomrli su u kontejnerima“

• ŽIVA KNJIŽNICA S BANIJE: „Ljudi bez kojih se obnova dosad ne bi pomaknula ni pedalj“

• LUPIGIN REFLEKTOR: Administracijski ping-pong

• ZID SRAMA: Siniša Labrović zidao zid ispred HDZ-a

• NI NAKON DVA RAZORNA UPOZORENJA: Država potresnu opasnost ne shvaća dovoljno ozbiljno

• NEDOPUSTIVA NEBRIGA: Hrvatska nije u stanju izraditi nove karte potresne opasnosti

• HRVATSKA I POTRESI: Broj zaposlenih u Seizmološkoj službi nije se povećao zadnjih 30 godina

• GOTOVO DVIJE GODINE KASNIJE: Ključna mjera prevencije posljedica potresa u Hrvatskoj se ne provodi

Komentiraj

1. Probisvit prije više od 3 godine

   Posaljite Vucicu slike da vidi zasto treba platiti ratnu otstetu

2. Bez Panike prije više od 3 godine

   Da nije teksta ja bi reka da su ovo slike iz neke od zemalja istočnoga bloka. Tamo iz vrimena negdi na vrhuncu hladnoga rata.

3. Jubitu prije više od 3 godine

   Da nije bilo potresa te bi se zgrade i same srušile

4. Glas razuma prije više od 3 godine

   Koja struka u danasnjoj HR,pa oni vise neznaju napraviti normalnu kucu,stan ili zgradu a ti bi sa konzervatorima obnavljao povijesno nasljedje iz vremena Austro Ugarske.
   Prvo neka pokrece ono sto im je Tito izgradio.

5. tubaron prije više od 3 godine

   daklë, razvidi se da pojedinci i nadalje ne razumïju osnove. s toga pokušajmo razjasniti najosnovnïje zablude. sisek ("sisak" je ponovočtokavljeno ime u XIX stoljeću) i petrinja, odnosno ciela banija/banovina su doživjele pṙvu veliku promjenu stanovničstva/prëbivalstva s osmanskim tursko-tatarskim prodorom na prostor današnje hṙvatske u XV i XIV stoljeću, kada su osvajači počeli naseljavati nove narode i narodnosti s iztoka. hṙvatska je tada gotovo u cielosti nestala za maldane dva stoljeća, zabïlježena kakoti "ostatci ostatkov". nu, nakon čto su austrijanci protjerali/potisnuli osmanske osvajače na iztok, počeli su graditi u svojem duhu i uljudbi ta novoosvojena mjesta, čto je u razdoblju AU-a uz stalna naseljavanja i izseljavanja toga područja sāmo pojačano. dapače, skoro sva današnja hṙvatska izvan priobalnoga poviestnoga romansko-benetačskoga/venecijanskoga diela (iznimljena opatija, i posebno dubrovnik ter njegovi poviestni posjedi) zapravo je građevinski gledano, u svojem starogradskom srjedištu, proizvod austrijske/austro-ugarske poviestne "arhitekture". s toga obnova ne smïje bīti neodgovorno rušenje po starom srjedištu petrinje i siska, ter novogradnja "kako komu puhne". strukovni/e zavodi/ustanove za očuvanje i obnovu poviestnoga građevinskoga naslieđa moraju imäti glavnu rieč. to ne znači pustiti da sgrade nagrize zub vrjemena do točke neprëpoznatljivosti i neobnovljivosti. također, struka u hṙvatskoj u pomoć mora pozvati slične ustanove/urede iz ciele europe, koje/i imaju dokazano důgogodištnje izkusstvo na sličnih projektih obnove.