Osim toga, po međunarodnim pravilima odlagališta tog tipa moraju biti okružena nepropusnim stijenama, što ovdje nije slučaj, naglašava on, jer svakih 200 metara je potok! Ista pravila nalažu da se odlagalište smjesti barem 20 kilometara od međunarodne granice, što također nije ispoštovano. Iz tog su razloga lokalne udruge uspostavile i komunikaciju s partnerima s bosanskohercegovačke strane. Općina bi trebala zauzvrat dobiti osam milijuna kuna godišnje, ali građane Dvora i susjednih općina ne zanima ama baš nikakva cijena kojom bi im bilo plaćeno upokojenje toga kraja.

Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva donesena je u listopadu prošle godine, o čemu je Lupiga detaljno pisala, te predviđa da se sav sadašnji i budući medicinski i nemedicinski radioaktivni otpad u Hrvatskoj, uključujući i dio otpada iz Nuklearne elektrane Krško, zbrinjava na jednoj lokaciji, ali ne spominje Dvor na Uni. Međutim, s obzirom na dopis općini, očigledno je da vlasti od njega nisu odustale.

Načelniku Općine Dvor Nikoli Arbutini i Saši Medakoviću iz Državnog zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost, ovih je dana odaslana reakcija koju supotpisuje više nevladinih udruga s tog već opustošenog područja.

„Povodom informacija o gradnji odlagališta za nisko i srednje radioaktivni otpad na Trgovskoj gori, lokalitetu podzemnog vojnog skladišta Čerkezovac, kako ste dobili dopis Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, nevladin sektor naše regije, brani ovakav stav: Protivimo se bilo kakvoj izgradnji odlagališta na navedenoj lokaciji, jer smatramo da nisu napravljena nikakva istraživanja, te znamo da se do te lokacije došlo sistemom eliminacija na kontu nekih starih podataka iz šezdesetih godina“, navode nevladine udruge Klub žena Dvor, Udruga IKS iz Petrinje, Udruga EKS ekološko-kulturna scena iz Hrvatske Kostajnice, Dubičko udruženje žena iz Hrvatske Dubice, Lokalna akcijska grupa LAG Una iz Majura, Udruga za očuvanje kulturno-povijesne baštine „ KOSTAJNIČKI SOKOL“ iz Hrvatske Kostajnice te Agencija lokalne demokracije.

Objašnjavaju i kako je prije više od deset godina, peticijom s potpisima više od 16.000 stanovnika ovog kraja, narod jasno pokazao svoju volju, a tada su se i u Hrvatskom saboru vodili razni sastanci o ovoj temi. Tada se, napominju, govorilo da je ta priča završena i stoga potpisane udruge danas smeta što se ne poštuje volja stanovništva regije.

„Budući da smo dio Europske zajednice, te sad podliježemo i strogim europskim regulativama, zahtijevamo da struka dokaže da je ova potencijalna lokacija stručno odabrana, a ne na osnovu nekih zastarjelih dokumenata. Također želimo na uvid studije o utjecaju na okoliš, ali i studije o psihološkom utjecaju na stanovništvo ovog kraja saznanjem da se ovdje skladišti radioaktivni otpad. Javnost mora znati sve detalje, ali se mora poštovati i volja stanovništva“, navodi se u reakciji uz napomenu kako se radi o lokaciji na neposrednoj državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom, zbog čega se zahtijeva da se i „drugu stranu“ upozna sa situacijom.

„S obzirom da smo ekološki osviješteni, te smo upoznati sa situacijom nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi, smatramo da nuklearni otpad nikome nije donio dobro. Stoga je licemjerno ucjenjivati stanovništvo općine Dvor rentom od osam milijuna kuna. Zdravlje nema cijene!“, poručuju se te na koncu upozorava da je riječ o kraju koji je bogat šumama, rijekama, potocima, divljači, ali s potrošenom cestovnom infrastrukturom koja ne može podnijeti kamione. Zaključuju kako ovo nije samo pitanje stanovnika Općine Dvor, nego i šire regije.

„Stoga, načelniče, u želji da donesete ispravnu odluku i založite se za prava svog stanovništva regije, apeliramo da sagledate detaljnije u budućnost  jer će Vas naša djeca gledati kao ključnu osobu jedne povijesne epohe. Mislite na budućnost naše djece“, stoji na kraju ove oštre reakcije.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikipedia