BURA U ČEŠKOJ

Neonacisti i komunisti brane kršćanstvo od Olivera Frljića

ritn by: Sofija Kordić | 17.05.2018.
BURA U ČEŠKOJ: Neonacisti i komunisti brane kršćanstvo od Olivera Frljića
„Naše nasilje i vaše nasilje“ Olivera Frljića u izvedbi ljubljanskog Mladinskog gledališča na programu je festivala koji će se održati u češkom Brnu krajem svibnja u organizaciji tamošnjeg Narodnog kazališta. Organizatorima nije bilo ni na kraj pameti da će predstava, koju još nitko nije vidio, izazvati pobunu lokalnih političara i pravu buru u medijima i na društvenim mrežama. Na barikadama protiv Frljića našli su se zajedno demokršćani, ekstremna desnica i komunisti. Direktor Narodnog kazališta u Brnu, Martin Glaser, za Lupigu kaže da prilikom formiranja programa festivala o mogućnosti ovakvih reakcija na Frljića u Češkoj uopće nisu razgovarali, jer tako nešto nisu očekivali. No, zaštita kršćanskih vrijednosti, u zemlji u kojoj se po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine vjernicima izjasnilo tek 20 posto građana (najviše necijelih 11 posto katolika), na tapetu je bila i prije Frljića, prošle godine početkom rujna.

Iz Praga izvještava Sofija Kordić

„Naše nasilje i vaše nasilje“ Olivera Frljića u izvedbi ljubljanskog Mladinskog gledališča na programu je festivala koji će se održati u češkom Brnu krajem svibnja u organizaciji tamošnjeg Narodnog kazališta. Organizatorima nije bilo ni na kraj pameti da će predstava, koju još nitko nije vidio, izazvati pobunu lokalnih političara i pravu buru u medijima i na društvenim mrežama. Scena u kojoj Isus silazi s križa i siluje muslimanku uspjela je ujediniti demokršćane, ekstremnu desnicu i komuniste.

KRIŽARSKI POHOD NA OLIVERA FRLJIĆA: Zatrti u sjemenu, prije gledanja!

BILI SMO NA „SPORNOJ“ FRLJIĆEVOJ PREDSTAVI: Buka, bijes i bespoštedna kritika društvenih anomalija

VIDEO: Pogledajte isječke iz sporne predstave Olivera Frljića

PUŠTENI DUH IZ BOCE: Zašto u mirnoj i naprednoj zemlji raste ekstremna desnica?

Najprije je blogerica Eva Svobodová, istaknuta borkinja protiv političke korektnosti, feminizma i islama upozorila na „ultraljevičara Frljića“, kao i na „multikulturalnu soldatesku u Brnu“ koja iza svega stoji. Stvar se zahuktala kad su u obranu kršćanskih vrijednosti stala dva naizgled suprotstavljena tabora: bizarna udruga iz Brna „Pristojni ljudi“ koja se nalazi na listi ekstremističkih organizacija Ministarstva unutarnjih poslova zbog članova neonacista te pripadnici lokalne Komunističke stranke (KSČM) čiji je gradski odbor osudio Frljićevu predstavu u stranačkim novinama „Halo“. KSČM je, vrijedi primijetiti, jedina evropska komunistička stranka koja se nije reformirala i u potpunosti distancirala od staljinističke prošlosti. 

Oliver Frljić
Nitko u ateističkoj Češkoj nije očekivao da će Frljićeva predstava izazvati toliko bure (FOTO: Lupiga.Com)

S neonacistima i komunistima u društvu se našao i kršćanski demokrat Petr Hladík, zamjenik gradonačelnika Brna koji je Narodnom kazalištu poslao otvoreno pismo u kojem piše da Frljićeva predstava razdvaja društvo i izaziva jake, negativne emocije koje se „mogu usporediti samo s osjećajima koje izaziva relativiziranje holokausta“. Potom se predstava našla i na dnevnom redu Gradskog vijeća koje je moglo birati između dva prijedloga: jednog iz redova demokršćana te drugog iz redova komunista. Oba su tražila cenzuru, ali nijedan nije prošao

Oglasili su se i češki katolički biskupi koji su oštro osudili predstavu koju nisu vidjeli, ali je vež unaprijed smatraju bogohuljenjem. Čelnik Češke biskupske konferencije, kardinal Dominik Duka, Frljićevu predstavu smatra prodajom kršćanstva i njegovih ideala.

Igranje političara na protuislamsku kartu

Halabuka protiv „Našeg nasilja i vašeg nasilja“ iz Moravske se prebacila na cijelu Češku kada je nekad ugledni i najtiražniji dnevni list, Mlada Fronta DNES, dok ga nije kupio oligarh, a sadašnji premijer Andrej Babiš, objavio komentar mlade ekonomistice Hane Lipovske iz Instituta Vaclav Klaus. Njoj je glavni trn u oku što se predstava dotira javnim novcem. Predstave bi, po njenom mišljenju, morale kultivirati građane i sviđati se širim narodnim masama, u protivnom bi se trebale financirati same. 

Direktor Narodnog kazališta u Brnu, Martin Glaser, za Lupigu kaže da prilikom diskusije s članovima dramaturškog vijeća o programu festivala o mogućnosti ovakvih reakcija na Frljića u Češkoj uopće nisu razgovarali, jer tako nešto nisu očekivali.

Martin Glaser
"Opasno je što dio društva sebi za pravo uzima određivati što drugi mogu ili ne mogu gledati u kazalištu" - Martin Glaser (FOTO: Privatni album)

„Češka je najateističkija zemlja u Europi, tako da me, moram priznati, sve ovo iznenadilo. Možda u svemu igra ulogu to što je južna Moravska primjetno religioznija nego ostatak zemlje. Ipak, mislim da je glavni razlog vrlo jednostavan. Približavaju se lokalni izbori i političari podgrijavaju atmosferu u svoju korist. Cijela stvar se vrti oko jedne scene koja je postala plodno tlo i očito služi predstavnicima nekih političkih stranaka, udruga i crkve da bi dospjeli u medije. Ono što me plaši je smrad koji dolazi s interneta iz komentara ispod tekstova o predstavi“, objašnjava nam Glaser.

Prema njegovom mišljenju opasno je što dio društva sebi za pravo uzima određivati što drugi mogu ili ne mogu gledati u kazalištu. Ni naš drugi sugovornik Jan Šotkovský, dramaturg Gradskog kazališta u Brnu ni u snu nije očekivao ovakve reakcije na Frljića u Češkoj. Na pitanje otkud zgražanje i burne reakcije nad Frljićevom predstavom u zemlji koja se smatra jednom od najliberalnijih i najateističkijih u Europi Šotkovský daje sljedeći odgovor.

„Te tzv. burne reakcije aktivno raspiruju oni koji iz cijele stvari žele politički profitirati. Oni u osnovi ne igraju na katoličku, već na antiislamsku kartu“, smatra Šotkovský imajući u vidu da je prošle jeseni u praškom kazalištu Divadlo pod Palmovkou u izvedbi poljskog kazališta Teatr Powszechny održana Frljićeva predstava „Prokletstvo“ o pedofiliji u Katoličkoj crkvi, a da se rijetko tko na nju osvrnuo. U Poljskoj se, pak, zbog ove predstave podigla prava hajka i na Frljića i na kazalište i glumce, koje nekad i čuvaju za vrijeme predstave, dok se fanatični vjernici mole ispred kazališta. U Brnu je na programu svibanjskog festivala i ova Frljićeva predstava, ali o njoj u medijima nema ni riječi, osim reakcije kardinala Duke koju je još jesenas označio za gnusnu. 

Jan Šotkovsky
"Burne reakcije aktivno raspiruju oni koji iz cijele stvari žele politički profitirati" - Jan Šotkovský (FOTO: Privatni album)

U Češkoj, gdje posljednjih godina vlada neshvatljiva islamofobija i nesnošljivost prema migrantima i izbjeglicama koja se raspiruje sa samog političkog vrha, sporno je što Isus siluje muslimanku. Smeta to Crkvi, vjernicima, ekstremistima, komunistima i ateistima.

„Pa, kod nas je diskusija o islamu potpuno apsurdna. Ovdje takoreći nema muslimanskih izbjeglica, niti ovamo žele doći. Utjecaj islama na našu kulturu i povijest, za razliku od vaših zemalja bio je zaista zanemariv. Frljićeva predstava međutim, otvara drugu važnu temu. Ni 30 godina poslije baršunaste revolucije kod nas se nije uspjelo u reformi pravnog okvira u kojem funkcioniraju kulturne organizacije. Mi i dalje radimo prema socijalističkim propisima. A političari, i sad kao i u socijalističko doba, imaju osjećaj da mogu određivati što će biti na repertoaru kazališta i festivala. Štite se time što je u pitanju javni novac, premda im ne bi palo na pamet davati savjete liječnicima u gradskim bolnicama ili šefovima gradskog prijevoza govoriti kuda bi trebale voditi tramvajske linije. A u rukama imaju efektni bič. Direktore kazališta mogu bez objašnjenja smijeniti, ili usred godine smanjiti financijska davanja, a time prijete i našem festivalu. Ova uzavrela diskusija oko Frljića pokazuje kakvi su u stvari mentalni sklopovi naših političara i znače realnu prijetnju da i kod nas može vrlo lako doći do brutalnih napada na kulturnu sferu kao u Poljskoj i Mađarskoj“, govori nam direktor Narodnog kazališta u Brnu.

Glaseru su stigle i prijetnje smrću preko elektronske pošte. Prijavio ih je policiji. Festivalska produkcija je u kontaktu s policijom i zbog najavljenih demonstracija na sam dan održavanja predstave.

Naše nasilje vaše nasilje
Scena iz predstave koja je ujedinila neonaciste i nereformirane komuniste (FOTO: divadelnisvet.cz)

„Frljićeve predstave nisu baš po mom ukusu. Dajem prednost drugačijoj vrsti kazališta, ali moje mišljenje nije bitno. Mi danas u Europi trebamo razantno prikazivanje konfliktnih tema. U Češkoj se na takav način kazalištem nitko ne bavi. I upravo zato organiziramo kazališne festivale, kako bi našim gledateljima, pa i nama samima, profesionalcima, pokazali drugačije pristupe i poglede. To je na festivalima najvrjednije“, zaključuje Glaser.

Službeno se oglasila i Udruga nezavisnih kazališta koja je jasno stala iza programa festivala u Brnu.

„Jedino mala djeca misle da to što ne vide ne postoji. Malu djecu je potrebno zaštititi od slika nasilja i ostaviti ih u iluziji idiličnog svijeta. Zbog čega je potrebno štititi gledatelja? Odraslog čovjeka koji poznaje krutost svijeta u kojem živimo? Jake i negativne teme je potrebno razrađivati i pokazivati. One ne samo da pobuđuje emocije, već potiču diskusiju, a to je ono što pokreće društvo naprijed“, stoji u njihovom priopćenju.

Novinara Češkog radija iz Brna, Michala Zlatkovskog, cijela stvar oko Frljića podsjeća na dramu apsurda. 

„Ateisti Česi stoje na barikadama kršćanstva protiv dekadentne predstave, koju neće ni vidjeti, i za koju znaju samo iz novinskih naslova“, komentira Zlatkovský.

Dramaturg Šotkovský je u reakciji na ironično retoričko pitanje Lipovske bi li djela Moliera – „Škrtac“, Dvoržaka – „Simfonija iz novog svijeta“ i Čapeka - drama „R.U.R.“ bila bolja da su dotirana i da se nisu morali sami izdržavati, podsjetio autoricu da je Molier napisao „Škrtca“ kao klasični državni zaposlenik, jer je bio na čelu kraljevskog kazališta u Parizu, da se Dvoržak zahvaljujući plaći direktora njujorškog konzervatorija nije morao brinuti o izdržavanju, a da je „R.U.R.“ od Čapeka naručilo i platilo Narodno kazalište. Podsjetio je libertarijanku Lipovsku da su se i u kolijevci europskog kazališta, staroj Grčkoj, građanima dotirale ulaznice kako bi gledali vulgarnosti Aristofana.

„Ne želim se pretvarati da sam veliki poznavatelj Frljićevog kazališta, ali smatram umjetnost slobodnim prostorom u kojem bi se trebalo tolerirati istraživanje ekstremnog bez uvriježenih predrasuda. U tom bi prostoru trebalo vrijediti moto ‘živi i pusti druge da žive’“, zaključuje Šotkovský za Lupigu.

Zanimljivo je da je tema i moto ovogodišnjeg kazališnog festivala u Brnu upravo sloboda.

Lidl i križevi

Zaštita kršćanskih vrijednosti, u zemlji u kojoj se po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine vjernicima izjasnilo tek 20 posto građana (najviše necijelih 11 posto katolika), na tapetu je bila i prije Frljića, prošle godine početkom rujna.

Lidl
Prije Frljića pozivalo se na bojkot Lidla (FOTO: Facebook)

Trgovački lanac Lidl je, naime, u okviru „akcije grčkog tjedna“ na svojim proizvodima s pakiranja odstranio križ s plavih kupola grčkih crkava na otoku Santorini. Ministar poljoprivrede iz redova demokršćana tada je pozvao građane na bojkot Lidla, a kardinal Duka je poslao prosvjedno pismo grčkom veleposlaniku u kojem piše o „nekulturnom i barbarskom činu“. Lidl je, pak, izdao saopćenje da je sastavni dio njihove poslovne politike, kao međunarodne trgovinske tvrtke, vjerska i politička neutralnost.

Zanimljivo je da Lidl grafiku na grčkim proizvodima s plavom kupolom bez križa u trgovinama koristi od 2014. godine, dakle prije izbjegličke i migrantske krize. Tada to nikog nije uznemirilo.

Ove godine u veljači Lidl je u Češkoj ponovno imao akciju s grčkim proizvodima. Ulje, feta sir i masline bili su zapakirani u plavo-bijelom grčkom dizajnu, ali na slikama nije bilo zaštitnog znaka - plave kupole, koja je godinama bila simbol spomenutih proizvoda. Umjesto nje, na prednjoj strani proizvoda u češkim prodavaonicama Lidla, pojavili su se neutralni plavo-bijeli motivi niskih bijelih grčkih kuća, more ili vjetrenjače na otoku Santorini. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: divadelnisvet.cz

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije