SLOM LAŽNOG PROROŠTVA
AUTOR: GORAN MARIĆ

Marić protiv Marića

ocjena: Pero Pero | godina izdanja: 2015. | izdavač: Scriptum temporis
ritn by: Ante Radić | 26.06.2015.
SLOM LAŽNOG PROROŠTVA: Marić protiv Marića
SLOM LAŽNOG PROROŠTVA: Marić protiv Marića
Tko je lagao, s kakvim proročanstvima, nije najjasnije ni nakon pročitanih 316 stranica knjige „Slom lažnog proroštva“, HDZ-ovog saborskog zastupnika Gorana Marića. Knjiga je pisana manirom ogorčenog promatrača, a ne pripadnika dobro potkožene saborske (o)pozicije i uopće pripadnika društva koji dosada ničim nije pokazivao da je njegov kritičar. Najmanje je u njoj Marića znanstvenika ili ekonomista od prakse. Čak i kad se skoncentrira na neki problem iz monetarne ili fiskalne politike, autor vrlo brzo završi analizu, ispali neki zaključak i ode dalje. I u tome je, barem kod ovog čitatelja knjige, najviše razočaranja. Nadmoćno je pučki glasnogovornik Marić u ovom rukopisu nadvladao znanstvenika i ekonomista Marića, a zašto je tome tako, to valjda zna samo on. Sve smo to već negdje uglavnom pročitali, daleko bolje i elegantnije sročeno nego kod Marića.

Naglašeno zanimanje javnosti prati saborskog zastupnika HDZ-a Gorana Marića otkako je objavio zbirku ekonomsko-političkih eseja čija je jasnoća obrnuto proporcionalna zakučastom naslovu knjige. U tom naslovu lako je prepoznati samo (gospodarski, državni, moralni...) slom, ali tko je lagao, s kakvim proročanstvima, nije najjasnije nakon pročitanih 316 stranica knjige.

No, dobro, vratimo se spomenutom zanimanju javnosti za Marića koje je daleko veće za njega kao autora, nego za uspjeh zamišljenih teza u knjizi i samu izvedbu pisanja i argumentiranja, a u tom grmu i leži zec. Naime, kada je Marić objavio knjigu i u njoj brojne optužnice protiv neimenovanih državnih dužnosnika, bivših i sadašnjih, tajkuna, poreznika, guvernera, bankara… za gospodarski i politički kriminal, za, ukratko, ekonomski i društveni brodolom države, mnogi u Hrvatskoj koji poznaju Marićev javni rad nisu mogli doći sebi. Jasno nam je, otprilike je bila reakcija Marićevih poznanika, kad takve knjige-optužnice pišu ekonomisti-katastrofičari, kriptokomunisti, 'neodgovorni i needucirani' publicisti i novinari, jugonostalgičari i Srbi, kao i drugi nevoljnici koji se ne klanjaju hrvatskom zlatnom teletu. Ali otkud takvo nešto od hadezeovca Marića koji sve do koju godinu prije, nije davao nikakve izjave u tonu svoje knjige, a kamoli intervjue? Dapače, bježao je od toga kao vrag od tamjana.

Opća zatečenost posljedica je činjenica da je Goran Marić bio dio sistema na koji se sada nemilosrdno obrušava, manirom pripadnika kakve revolucionarne organizacije. Predratni ekonomist u nekim zagrebačkim poduzećima, Marić je u prvim i godinama tranzicije što će uslijediti do današnjih dana, nanizao lijepu direktorsku (Tisak, Hrvatska tiskara, Štedbanka), sportsku (prvoligaški i međunarodni nogometni sudac od osobitog povjerenja moćnika HNS-a), političku (saborski zastupnik od 2008. godine) i znanstvenu karijeru, začinjenu doktoratom zagrebačke Ekonomije 2000. godine. Malo li je za jednog radikalnog kritičara hrvatskog modela ekonomskog i društvenog 'razvoja' od 1991. godine do danas?

Brodeći tako hrvatskom tranzicijom vrhovima njezine oligarhije u nekom trećem, četvrtom ešalonu, Marić je zacijelo puno toga vidio i čuo. On je svjedok vremena, kojeg, istina, zovu kad nema onih neposrednih očevidaca, ali ipak svjedok. No, kako nije 'propištao' u vrijeme kada je trebao, i sada je sastavio knjigu, opisujući katastrofalne političke i ekonomske odluke u tranzicijskoj Hrvatskoj, bez ijednog imena i prezimena autora tih i takvih odluka.

Goran Marić HDZ
Marić piše manirom ogorčenog promatrača, a ne pripadnika dobro potkožene saborske (o)pozicije i uopće pripadnika društva koji dosada ničim nije pokazivao da je njegov kritičar (FOTO: Novilist.hr)

Može biti da autor knjige kao znanstvenik dobro zna da donositelji odluka, primjerice guverner HNB-a ili direktor Državne agencije za sanaciju banaka, ne moraju biti i njihovi autori, a stajalo bi priličnog istraživačkog rada da se za, primjerice, monetarnu politiku Hrvatske narodne banke s kojom je Marić očistio pod, utvrde svi naredbodavci i savjetodavci. Ovako je (naj)lakše sve to bilancirati na račun 'svih upravljačkih elita dosada' ma gdje bile.

I tu je, doduše, Marić selektivan, pa za najveći doprinos ekonomskom brodolomu zemlje okrivljuje 'Kukuriku koaliciju', ispisujući protiv sadašnje vlasti, među ostalim, golemu kaznenu prijavu pod naslovom 'Predstečajne nagodbe atentat na Ustav'. Obrušava se i na samu najavu uvođenja poreza na nekretnine, prodaju Croatia osiguranja; maltene na sve što je sadašnja vlast poduzela i pomislila poduzeti.

Upravo su predstečajne nagodbe vjerojatna materija iz koje će HDZ Tomislava Karamarka ako dođe na vlast crpiti 'gorivo' za slanje novih kontingenata političara i poduzetnika u Remetinec. I još je po nizu drugih naglasaka Marićeva knjiga na tragu nove HDZ-ove politike, bolje rečeno Karamarkove retorike. Ima u Marićevu štivu puno zaklinjanja u državu i prolivenu krv (zar smo se za to borili) i gnjeva prema elitama koje su proizašle iz bivšeg sistema, kao i prozivanja mrzitelja svega što je hrvatsko. Otuda su mnogi zaključili kako je autorova motivacija za ovaj rukopis pokušaj da kod Karamarka i njegova pobočnika Milijana Brkića osigura bolje mjesto u novoj hijerarhiji. Karamarko se, kako sada stvari stoje, u ekonomskom vagonu svoje zacrtane vladalačke ekspedicije, odlučio za neke druge putnike (Ivan Domagoj Milošević, Marko Kolaković, Tomislav Ćorić), pa se Marićev refleks čini zakašnjelim. Možda čak i kao poruka odbačenog u stilu 'jesam vam rekao'.

Nesumnjivo je ova knjiga pisana manirom ogorčenog promatrača, a ne pripadnika dobro potkožene saborske (o)pozicije i uopće pripadnika društva koji dosada ničim nije pokazivao da je njegov kritičar. Najmanje je u njoj Marića znanstvenika ili ekonomista od prakse. Čak i kad se skoncentrira na neki problem iz monetarne ili fiskalne politike, autor vrlo brzo završi analizu, ispali neki zaključak i ode dalje. I u tome je, barem kod ovog čitatelja knjige, najviše razočaranja.

Kao nekakav publicistički, moguće i znanstveni doprinos djela može se uzeti tek autorova interpretacija usporedbi osnovnih ekonomskih pokazatelja države iz 'devedesetih' s onim aktualnima. Dosada je, naime, svako glorificiranje makroekonomskih pokazatelja do 1999. godine, što Marić čini nižući argumente, u prevladavajućim stručnim i medijskim krugovima ismijavano do bola. E kako bi se branilo ono što je u ekonomskoj politici činjeno zadnjih 15 godina kroz uvoz kapitala, uništavanje industrije, privatizaciju 'bez alternative' i druga majstorstva koje brutalno kritizira autor knjige.

Nadmoćno je pučki glasnogovornik Marić u ovom rukopisu nadvladao znanstvenika i ekonomista Marića, a zašto je tome tako, to valjda zna samo on. Sve smo to već negdje uglavnom pročitali, daleko bolje i elegantnije sročeno nego kod Marića. On je prvi, ili među prvima od hadezeovaca koji je 'toljagom', a ne kakvim usputnim primjedbama, nasrnuo na sistem socijalnih i ekonomskih odnosa koji smo izgradili unatrag 25 godina. I po tome je valjda Goran Marić svojim Slomom 'ušao u historiju'. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Novilist.hr/Ljevak.hr

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

  2. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije