I ovog petka na kioscima diljem zemlje možete pronaći novi broj tjednika Novosti. U posljednjem ovogodišnjem broju Novosti su nam na naslovnici zaželjele Sretnu Novu Kolindu. Nešto na tu temu reći će tekst Ivice Đikića „Salto s Pantovčaka“ u kojem se objašnjava da je epizoda predsjednice Kolinde Grabar Kitarović s bivšim savjetnikom Matom Radeljićem zapravo priznanje da se ona ne usudi krenuti po novi mandat bez HDZ-ove podrške. A evo i što vas još čeka u novom broju Novosti.

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Biskup i smrt

Vlado Košić govorio je na ponoćki u sisačkoj katedrali protiv pobačaja i u slavu života, dok su nedaleko od njega bile jaslice s figuricama hrvatskih vojnika. Pričati o zaštiti života pored figurica vojnika isto je što i govoriti o humanosti uz figurice Darija Kordića i Tomislava Merčepa

Salto s Pantovčaka

Predsjednica je predala bitku i priznala da nema hrabrosti da na izbore iziđe mimo HDZ-ove svakovrsne podrške: dvije godine njezinog sukobljavanja s Plenkovićem, i to s ljutih desničarskih i ultrakonzervativnih pozicija, i četiri godine političkog glavinjanja i isprazne hiperaktivnosti, sad bi trebale biti bačene na leđa smijenjenog savjetnika Mate Radeljića. Piše Ivica Đikić

Aritmetika politike Marinka Čulića: Prvoborac destrukcije

Ne, Milan Bandić neće postati ‘gradonačelnik Hrvatske’, ali već činjenica da mu je pružena prilika da postane premijer u sjeni koji vodi kadrovsku politiku Andreja Plenkovića govori o krahu politike, ovdje i šire u Evropi

Intervju, Lora Vidović: Ustaška simbolika mora se sustavno procesuirati

’I Dokument dijaloga Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima govori vrlo jasno da su simboli proizašli iz NDH zabranjeni i sadašnjim pravnim okvirom. Meni iznimka za korištenje pozdrava ‘Za dom spremni’ ne bi smetala kad bi se sve drugo sustavno procesuiralo, kao što je postojećim pravnim okvirom i propisano’, govori pučka pravobraniteljica u intervjuu koji je vodio Dragan Grozdanić

Deforma povijesti

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak dopustila je imenovanje predstavnika radikalno desnih skupina u radnu skupinu za oblikovanje kurikuluma iz povijesti. Među njima je profesorica Jasenka Štimac, koja je prije dvije godine bila na listi Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića za zagrebačke izbore. Piše Hrvoje Šimičević

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Život blata

Stvarna težina ‘slučaja Radeljić’ leži u tome što se ne radi o slučaju, već o takvoj demonstraciji pravila gdje su se igrom slučaja i dželat i žrtva zatekli u odajama vlasti. Jalova rasprava o metodi smjene predsjedničina savjetnika tako je samo još jedna manifestacija hrvatske demokratske impotencije

Žrtve o kojima se ne govori

O nestancima i ubojstvima Srba u Vukovaru u ljeto 1991. ništa se ne može pronaći u povijesnim udžbenicima, tih priča nema ni u medijima, ni na prosvjedima, poput onog održanog u Vukovaru. Vukovarski dogradonačelnik Srđan Milaković nedavno je spomenuo 42 žrtve, a spisak je po nekim podacima i duži. Piše Saša Kosanović

Plinovita strategija

Skupi američki i arapski ukapljeni plin (LNG) ipak će se uvoziti brodovima u Hrvatsku, dok će politički projekt LNG terminala, predstavljen kao čedo slobodnog tržišta, biti realiziran državnim novcem, a država će preuzeti i gubitke. Piše Igor Lasić

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Borbena ponoćka

Pa sam je nadbiskup rekao, dan ranije, u božićnoj poslanici. Evo, tu, samo trenutak… dakle: ‘Mene zaista žalosti kad čujem da je netko samo zbog svojih sklonosti doživio nasilje. To nije put, ali s druge strane, moramo voditi računa o dobrobiti djece’, bla-bla…

Naslovnica novog broja Novosti (ILUSTRACIJA: Novosti)

Statistička greška Hrvatska

Beznačajniji potencijal za stvaranje koalicija unutar Europske unije od Hrvatske ima samo Cipar, otkrilo je veliko istraživanje berlinskog think tanka European Council of Foreign Relations. Piše Jerko Bakotin

Igra velikih trojki

Konačnom uspostavom velike trojke – koju čine Dinamo, Rijeka i Osijek – ovjerena je i željena paradigma upravljanja glavninom hrvatskog nogometa. Iza tih klubova u pravilu stoje tajkuni s inozemnom pozadinom, bila ona talijansko-nigerijska ili mađarska ili američko-njemački kapital, koji su zabrazdili u tzv. kontroverze, a pritom imaju podršku politike. Piše Igor Lasić

Intervju, Árpád Schilling: Orbanu sam rekao da zavarava svoj narod

‘Video kojim sam se obratio Orbanu pogledalo je oko 2,5 milijuna ljudi. Ekstremna desnica u komentarima me nazivala Židovom, Ciganinom, htjeli su me poslati u Izrael, u plinsku komoru. Moju majku i moju suprugu nazivali su govnima. Tek nekolicina ljudi je stala uz mene. Niti jedno kazalište iz Mađarske to nije učinilo’, govori kazališni redatelj koji je u Mađarskoj proglašen prijetnjom za nacionalnu sigurnost. Intervju vodio Davor Konjikušić

Ustajte, vi evropsko roblje

Iako se Orbanov Fidesz predstavlja kao suverenistička stranka, čini se da je njihov ‘zakon o ropstvu’ donesen pod pritiskom njemačke automobilske industrije. U Mađarskoj su uslijedili masovni protesti koji bi mogli predstavljati početak okupljanja tamošnje opozicije. Piše Tena Erceg

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Za Antu Tomića i društvo kraj šanka

Nije lako shvatiti što naše mudrijaše – sve te šaljive šoviniste po šankovima noćnih klubova i kolumnama dnevnih novina – tjera da između nabildanog razbijača, šutljive većine koja ga podržava, dobro uvježbanih policijskih snaga, mastodontskog pravosudnog aparata i jedne 18-godišnje djevojke krivnju nepogrešivo svale na onoga tko je daleko najslabiji

Intervju, Borivoj Radaković: Brojni su rokeri izdali ključnu ideju – antimilitarizam

‘Za nas ovdašnje rock je značio urbanitet, pobunu protiv ruralizma svijeta naših očeva, protiv njihovih zasluga i zabrana. No mnogi su se naši rokeri dali uvući u priču devedesetih pa smo imali besmisleni ‘hrvatski ratni rock’. Ipak, neki su beogradski rokeri bili antimilitaristički raspoloženi. U svemu je najdosljedniji bio i ostao Štulić. Kapa dolje!’, kaže pisac u povodu novog romana ‘Hoćemo li sutra u kino’ i kazališnog komada ‘Borba i dosada: kratka povijest rock & rolla’. Intervju vodio Bojan Munjin

Sunčana strana izdavaštva

Možda je izdavaštvo u krizi, možda ga pokreće samo entuzijazam pojedinaca, ali knjige se i dalje prevode i čitatelji svoje najbolje godine žive uz Elenu Ferrante, Knausgaarda, Virginie Despentes, priče o tome kako se od kranjske kobasice radila slovenska nacija ili o narkotičkoj ekstazi Trećeg Reicha. Piše Dragan Jurak

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Beat i Izet

Da bi bio prirodno sumanut, pjesnik mora biti prirodno dobar. To ne znači nužno od rođenja dobar, može se to i izgraditi, životom, iskustvom, to, biti dobar, dobar dušom, dobrodušan, velikodušan bez obzira na sitnost duša drugih i na sitne duše

Teze o novoj vladajućoj klasi

Mnogi današnji istraživači jugoslavenskog društva, samo donekle s pravom, tvrde kako je ono zabašurivalo svoju klasnu prirodu te da se o toj temi nije pisalo. Mi ćemo pokušati vidjeti i nešto drugo, a to je kako se o tome pisalo. Piše Srećko Pulig

TV rašetanje Borisa Rašete: Ure i ure uske vizure

Od Nove godine bit ćemo pošteđeni mišljenja, stavova i uvjerenja S. P. Novaka, a više neće biti ni emisije ‘Pola ure kulture’. Ovdje nema mjesta uobičajenoj komemorativnoj hipokriziji. Ne, nije nam žao. Pozdravljamo tu odluku jer ‘Pola ure’ predstavlja primjer kako ne treba raditi

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Novosti