Pranje Franje
I ovog petka na kioscima diljem Hrvatske možete pronaći novi broj tjednika Novosti. Na naslovnici tjednika ovog puta nema ilustracije, tek fotografija zagrebačkog spomenika Franji Tuđmanu sa „zlokobnim“ grafitom uz naslov „Pranje Franje“. Naslovnicu prati tekst u kojem novinar Novosti navodi kako su se „dušobrižnici“ pobrinuli da uklone sve ono što mogu, a što podsjeća na komunističku prošlost prvog hrvatskog predsjednika, pa čak i spomenik u Tuđmanovom rodnom mjestu, Velikom Trgovišću, na kojem je, među ostalima, bilo ispisano ime Franjinog oca, Stjepana Tuđmana, s njegovim partizanskim funkcijama.
Tu je i analiza „slučaja Penava“ iz pera Ivice Đikića, „Ugovor s đavlom“ Borisa Dežulovića, a, uz obilje zanimljivih tekstova, tu su i izvrsne kolumne Sinana Gudževića i Borisa Postnikova. Evo i kratkog pregleda sadržaja novog broja Novosti.
Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Kurve i avioni
Nacional, SOA i Vlada začuđujućom su brzinom skladno raskrinkali namještaljku obavještajnog podzemlja čija je žrtva trebao postati Tomislav Tolušić. Da smo zlobni, posumnjali bismo kako je riječ o medijsko-obavještajnoj operaciji poduzetoj s ciljem odvlačenja pažnje od pravih neugodnih afera aktualne vlasti – Krstičević, Penava, Bandić…
Beskuća povijesne zbiljnosti
Iz Velikog Trgovišća, rodnog mjesta Franje Tuđmana, uklonjeni su svi tragovi koji podsjećaju na komunističku prošlost njegove obitelji: s glavnog trga maknut je spomenik s imenom i partizanskim funkcijama njegova oca Stjepana, sa spomen-ploče na kući Tuđmanovih prvo je nestala petokraka, a potom Komunistička partija i SUBNOR. Istražio Hrvoje Šimičević
Aritmetika politike Marinka Čulića: Novi stari nacionalizam
Do samo prije nekoliko tjedana izgledalo je da ne postoji gumb kojim se gasi Kolinda Grabar-Kitarović, ali Andrej Plenković ipak ga je pronašao i s Pantovčaka više ne dolazi ništa što ugrožava njegovu vladavinu. No zadržao je predsjedničinu zaoštrenu politiku prema BiH i tu se oni slažu kao prst i nokat
Zašto se pjeni Penava?
Plenković će Penavu morati izbaciti iz stranke jer vukovarski gradonačelnik nije usamljeni jahač zaslijepljen pogrešnim idejama. Radi se o isturenom operativcu skupine koja intenzivno potkopava HDZ s protusrpskih, protumanjinskih i protumigrantskih pozicija, uz neizbježnu dozu klerikalizma i konzervativizma. A Vukovar je takvima idealno zborno mjesto. Piše Ivica Đikić
Bojimo se za sigurnost naše dece
Otkako je Penava objavio video-snimak s njihovim licima, učenici vukovarske Tehničke škole žive u strahu. ‘Nije fer što je gradonačelnik prozvao našu decu na takav način’, govori nam jedna majka. ‘Naša škola ima vrhunske rezultate i izgleda da je to nekom problem’, dodaje ravnatelj Đorđe Lukić. Pišu Dragana Bošnjak i Goran Borković
Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Poznati počinitelj
Bilo bi dobro i važno da je onaj mladi poznati počinitelj imao vremena i prostora, pa da je na postolje Tuđmanova spomenika uz srp i čekić stigao sprejom napisati i obrazloženje. Recimo, štajaznam, o ‘Jugoslaviji kao rezultatu vjekovnih težnji’ ili o ‘revolucionarnoj borbi za uništenje ustaškog mrakobjesja’
Intervju, Katarina Peović: Ljevicu čeka lavovski posao
‘Zastupam ideju demokratskog socijalizma. Nakon gotovo tri desetljeća kapitalizma kod nas, blokada te ideje pomalo slabi jer je očito da taj kapitalizam nije donio ništa dobro. Sve se češće čuje da smo u socijalizmu živjeli bolje. Usprkos greškama, jugoslavenski je socijalizam po mnogočemu bio ekonomski napredniji i socijalno pravedniji’, govori predsjednička kandidatkinja Radničke fronte u intervjuu koji je vodio Igor Lasić
Nova naslovnica Novosti (ILUSTRACIJA: Novosti)
Muk na severu
Istraga ubistva Olivera Ivanovića u proteklih godinu dana nije daleko odmakla: dok se Beograd i Priština prepucavaju oko osumnjičenog Milana Radoičića, Srbi sa severa izbegavaju da daju doprinos istrazi jer se plaše… Piše Dejan Kožul
Intervju, Branka Prpa: Jugoslavija je srušena s državnog vrha
‘Potom su elite nastavile prakse nasleđene iz jugoslavenske države. Imamo politički pluralizam, a u stvari živimo politički monizam vladajućih, koji se identificiraju s državom. Ako si protiv njih, onda si protiv države. Ako problematizuješ ono što oni smatraju konceptom srpske nacije, nacionalni si izdajnik. To je model identičan Pašićevom’, govori povjesničarka u povodu nove knjige ‘Srpski intelektualci i Jugoslavija 1918–1929’. Intervju vodio Jerko Bakotin
Dvadeset hiljada kilometara do vode
Od povratka na Kordun 2002. godine Nedjeljko Bijelić svakog dana pješači 3,6 kilometra do šumskog izvora i natrag, tegleći kanistre vode u tačkama. Piše Vladimir Jurišić
Milijuni za putove i mostove
Za projekte nerazvijenih općina u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina izdvojeno je državnim proračunom 15 milijuna kuna, pa se u Erveniku, Kistanju, Borovu, Erdutu, Udbini, Krnjaku, Dvoru, Pakracu, Lipiku i Okučanima već ulaže u komunalnu, socijalnu, gospodarsku i turističku infrastrukturu. Piše Nenad Jovanović
Test za evropski manifest
‘Manifest za demokratizaciju Evrope’ grupe progresivnih Evropljana na čelu s Thomasom Pikettyjem i DiEM-ov Zeleni New Deal za Evropu pokušavaju odgovoriti na izazov kako napraviti pošteniju EU, s manje podjela, desničarskog populizma i rastuće nejednakosti. Piše Srećko Pulig
Intervju, Marta Tycner: Poljsku ubija logika manjeg zla
’Progresivne snage dobivaju deklarativnu podršku liberalne javnosti, no nikada na izborima. Varšava je lani imala izvrsnog kandidata Jana Spiewaka, no liberalna javnost ipak je glasala za kandidata Građanske platforme, iz straha da na vlast ne dođe PiS. Već je 13 godina na djelu logika manjeg zla koja zapravo ne nudi nikakav politički izbor’, tvrdi članica poljske izvanparlamentarne stranke Razem. Razgovarala Tena Erceg
Krvava prostranstva od Crnog do Baltičkog mora
Nekoliko se puta na primjeru Jugoslavije pokazuju nedostaci u knjizi Timotija Snajdera ‘Krvava prostranstva: Evropa između Hitlera i Staljina’. On veli da je ‘njemački komandant u Srbiji naredio da samo Jevreji i Romi budu likvidirani za osvetu za Nijemce koji poginu u protivpartizanskim akcijama’. To je, naravno, daleko od istine. Piše Jovan Ćulibrk, episkop pakračko-slavonski
Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Fake Nina
Ministrica kulture misli da novinari pretjeruju, ona optužuje radnike HRT-a i brani tamošnju upravu, a rijetke preživjele u neprofitnom sektoru iscrpljuje proceduralnim pošalicama. I to je najveća laž vladine borbe protiv lažnih vijesti: sa sve manjim povjerenjem javnosti u medije trebala bi se obračunati ministrica koja novinarima vjeruje još manje
Intervju, Nina Gojić i Selma Banich: EPK bi trebao biti servis za umjetnike, a ne obratno
‘Zanimljiv nam je kontekst Evropske prijestolnice kulture 2020. godine, kako on formira ili ne formira uvjete za rad u polju kulture. Pokazuje se da se ti infrastrukturni pomaci, koje lokalne umjetnice i umjetnici očekuju, za sada još ne događaju. Ili barem ne u mjeri u kojoj su to oni očekivali’, govore autorice istraživanja ‘Kako žive umjetnice?’ u intervjuu koji je vodio Srećko Pulig
Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Penal na Šekiju
’Šeki jurne s loptom, tek tada mi Miloš pusti ruku i ja pojurim za Šekijem, stignem ga u šesnaestercu, uklizam, izbacim loptu u korner, Šeki padne kao da ga je tramvaj udario, padne na leđa, raširi ruke, a Dopuđa svira penal…’
Intervju, Dražen Šivak: Moja političnost je intimna i tiče se slobode pojedinca
‘Političko kazalište treba redefiniciju: ne možemo možda igrati po tvornicama i vatrogasnim domovima kao što je to činio Dario Fo, ali možemo nešto drugo. Za mene je politički stav već i to da u predstavi ‘Mistero Buffo’ izlazim sam na pozornicu i govorim nešto izvan uobičajeno shvaćenog intelektualnog angažmana u teatru’, kaže glumac Dražen Šivak u intervjuu koji je vodio Bojan Munjin
TV rašetanje Borisa Rašete: Tako je govorio Bandić
Na pitanje boji li se prijevremenih izbora kojima mu je zaprijetio Gordan Jandroković, Bandić citira – Nietzschea! I, naravno, citira krivo. Čovjek pritom ne može procijeniti je li prespavao vjeronauk ili filozofiju na studiju Općenarodne obrane i društvene samozaštite
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Novosti
Zašto prikrivati i iskrivljavati povjesnu istinu?Franjo Tuđman bio je ne samo komunist nego i boljševik po opredjeljenju.Njegov partizanski put i rad kao i funkcije nakon 1945.g.obilježavalo je dosljedno poštivanje staljinizma i titoizma.Zašto taj dio njegove biografije nije objavljen i kritički ocijenjen?Sličan put imao je i Vladimir Šeks samo što nije sudjelovao u NOB-u.Uloga UDBE u biografijama mnogih HDZ-ovaca nije razjašnjena pa naši povjesničari poput Dr.Jurčevića zamagljuju istnu da bi stekli političku podobnost i pripadajuču korist.Simboli komunizma srp i čekić prema tome nisu stavljeni na pogrešno mjesto,već samo u pogrešno vrijeme.