LABORATORIJ BUDUĆNOSTI

Zašto je mali egejski otok postao poznat diljem svijeta

ritn by: Mary Drosopoulos/OBCT | 01.10.2022.
LABORATORIJ BUDUĆNOSTI: Zašto je mali egejski otok postao poznat diljem svijeta
Astipaleja je egejski otok u obliku leptira koji je izašao iz svoje čahure. Udaljen i slabo povezan s kontinentalnom Grčkom, ovaj otok je dugo važio za “skriveni raj”, poznat samo malobrojnima. Situacija se promijenila 2020. godine kada je grčka vlada sklopila inovativni ugovor s koncernom Volkswagen o uspostavljanju modernog sustava mobilnosti, jedinstvenog na cijelom Sredozemlju, na otoku Astipaleja. Ovaj ambiciozni plan, podržan projektom EMOBICITY (Interreg Europe) Europske unije, usmjeren je na transformiranje Astipaleje u “otok uzor mobilnosti s nultim utjecajem na okoliš”. Talijanska La Repubblica nazvala ga je “eko-održivim rajem”, proglasivši ga najljepšim grčkim otokom kojeg bi ovog ljeta trebalo posjetiti, dok ga je njemački Handelsblatt opisao kao “laboratorij budućnosti”.

Astipaleja je egejski otok u obliku leptira koji je izašao iz svoje čahure. Udaljen i slabo povezan s kontinentalnom Grčkom, ovaj otok je dugo važio za “skriveni raj”, poznat samo malobrojnima. Situacija se promijenila 2020. godine kada je grčka vlada sklopila inovativni ugovor s koncernom Volkswagen o uspostavljanju modernog sustava mobilnosti, jedinstvenog na cijelom Sredozemlju, na otoku Astipaleja. Ovaj ambiciozni plan, podržan projektom EMOBICITY (Interreg Europe) Europske unije, usmjeren je na transformiranje Astipaleje u “otok uzor mobilnosti s nultim utjecajem na okoliš”. Tri godine kasnije, transformacija “egejskog leptira” je impresivna, kao i njegova međunarodna popularnost koja je vrtoglavo porasla zahvaljujući publicitetu vezanom uz inovativni i zeleni karakter destinacije.

“Astipaleja je bila posljednja stanica dugačkog i iscrpljujućeg putovanja brodom. Stigli smo u zoru. Kada se brod usidrio u luku, ‘Limenas’, kako je zovu mještani, prvo što sam ugledala bila je ogromna, tamna stijena koja je stršila u nebo. Stajala sam nepomična nekoliko sekundi, obuzeta strahopoštovanjem. U kakvoj sam se to čudnoj zemlji zadesila? Tek kada sam podigla glavu i ugledala Dvorac, veličanstven, ali na izvjestan način gostoprimljiv, utješila me je pomisao da bi na svjetlu dana ovo moglo biti doista lijepo mjesto”, prisjeća se Nefeli Asimakopoulou

Astipaleja
Lokacija otoka (SCREENSHOT: GoogleMaps)

Prvi put je stigla na otok 2004. godine. Tog ljeta napunila je osamnaest godina. Za razliku od mnogih mladih mještana, koji su napuštali otok da bi studirali i radili u velikim gradovima, bez ikakve namjere da se vrate, Nefeli, tada studentica prve godine geologije, našla je svoj prvi posao na mjestu o kojem ništa nije znala. Preko obiteljskih poznanika saznala je da pjevačica Popi Asteriadi, ikona grčkog Novog vala, tijekom ljetnih mjeseci traži dadilju za svoju nećakinju, koja se također zvala Nefeli. Bila je to prilika koju mlada studentica nije mogla propustiti.

“Dok nisam kupila kartu za Astipaleju nisam ni znala da postoji takvo mjesto. Nitko od mojih prijatelja nikada ranije nije čuo za njega. Međutim, vrlo brzo sam otkrila ne samo dugu povijest i prirodne ljepote otoka, nego i gostoljubivost mještana. Tijekom narednih ljeta Astipaleja je postala moje utočište. Turisti su u početku bili malobrojni. Bilo je teško stići do otoka, a za one koji bi to uspjeli, kretati se bez vlastitog prijevoznog sredstva bio je pravi izazov. Situacija se u međuvremenu promijenila nabolje”, kaže Nefeli Asimakopoulou.

Za svega nekoliko godina, ovaj udaljeni i vjetru izložen otok postao je kozmopolitski centar. U srpnju ove godine, talijanski list La Repubblica nazvao ga je “eko-održivim rajem”, proglasivši ga najljepšim grčkim otokom kojeg bi ovog ljeta trebalo posjetiti. Mjesec dana ranije, njemački list Handelsblatt pohvalno je pisao o brzom razvoju održive mobilnosti na otoku, opisavši ga kao “laboratorij budućnosti”.

Astipaleja
La Repubblica otok naziva “eko-održivim rajem” (FOTO: Wikimedia/IMFJ)

Zelena preobrazba otoka Astipaleja rezultat je memoranduma razumijevanja potpisanog online u studenom 2020. godine u Wolfsburgu i Ateni između Herberta Diessa, direktora koncerna Volkswagen, i Konstantinosa Fragoyiannisa, zamjenika grčkog ministra vanjskih poslova zaduženog za gospodarsku diplomaciju.

Prvobitno zamišljen kao šestogodišnja inicijativa, projekt je usmjeren na razvijanje novih i “čistih” usluga mobilnosti, s ciljem smanjenja i optimizacije prometa uvođenjem modernih tehnologija. Aspekt ovih napora koji bez sumnje zavređuje najviše pažnje tiče se inovativnog transportnog sustava koji nudi digitalne usluge mobilnosti, uključujući usluge električnog ridesharinga (prijevoz putnika od strane privatnih lica vlastitim automobilom, sa ili bez namjere sticanja profita, op. ur.), dostupne cijele godine. Ove usluge predstavljaju značajan pomak, s obzirom da bi bez njih na otoku postojala samo lokalna autobusna linija sačinjena od starih vozila koja zagađuju i prometuju samo dva-tri puta dnevno. Lokalni vozni park bit će u cijelosti zamijenjen električnim vozilima – uz mogućnost pružanja usluga mobilnosti na zahtjev – koji će se napajati energijom iz lokalnih obnovljivih izvora, poput sunčeve svjetlosti i vjetra. Također, poslovna i privatna vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem, koja se napajaju energijom iz konvencionalnih izvora, bit će zamijenjena s oko tisuću električnih vozila.

Grčka vlada se obvezala da će osigurati sve uvjete nužne za održavanje sustava sigurnim i provedivim u praksi, od kvalitetne cestovne infrastrukture i dobre signalizacije do prikupljanja pouzdanih i opsežnih podataka o prometu i meteorološkim uvjetima. U sklopu projekta predviđeno je i testiranje autonomne vožnje. Projekt je elaboriran u skladu s Pariškim sporazumom potpisanim na Konferenciji o klimatskim promjenama COP 21, o postizanju ugljične neutralnosti do 2030. godine, kao i s nastojanjima Atene da definira nacionalnu strategiju o zaštiti okoliša fokusiranu na korištenje čiste energije.

Astipaleja
U travnju 2021. instalirano je prvih dvanaest javno dostupnih stanica za punjenje (FOTO: astypalaia.gr)

Na Astipaleji se nadaju da će tijekom narednih godina postići potpunu energetsku neovisnost i tako postati uzor drugim otocima.

Od početka 2021. godine postignuti su značajni pomaci. Nakon prve faze, usmjerene na poboljšanje otočne infrastrukture i električne mreže, na red je došlo rješavanje pravnih pitanja vezanih uz usluge “prijevoza na zahtjev”. Dovršena je digitalna platforma programa i u travnju 2021. instalirano je prvih dvanaest javno dostupnih stanica za punjenje. Mjesec dana kasnije na otok su dopremljena prva električna vozila za lokalni prijevoz. Projekt je od tada u neprekidnom razvoju.

Početkom ove godine pokrenut je prijevoz na zahtjev pod nazivom “Astybus” (“asty” na grčkom znači grad). Proteklih mjeseci građanima su dodijeljena prva električna vozila, a naredna isporuka se očekuje u rujnu. Napuštena vozila iz svih dijelova otoka dovoze se radi recikliranja, a lokalni vozači se obučavaju za upravljanje centrom za prijevoz na zahtjev.

Vrijedno je spomenuti da je općina uspjela uključiti lokalnu zajednicu u zelenu preobrazbu otoka. Prije poduzimanja važnih koraka organizirane su otvorene debate i kampanje javnog informiranja, a koncern Volkswagen obvezao se da će surađivati sa zainteresiranim stranama na transformaciji jednog dijela lokalnih djelatnosti fokusiranih na iznajmljivanje vozila u sustav dijeljenja prijevoza, koji nudi električne skutere, bicikle i automobile.

Astipaleja
Stanovništvo počinje uviđati prednosti (FOTO: Flick/darkb4dawn)

Iako je suviše rano za procjenu efekata ovog novog projekta, jasno je da postoji veliki potencijal za pozitivne promjene u ekološkom, gospodarskom i društvenom smislu. Prema svjedočenjima lokalnog stanovništva koja je prikupio OBCT, svakodnevni život na otoku već se poboljšao, s obzirom da je novi prijevoz udobniji i manje zagađuje.

Po riječima Ioanne Marianaki, predsjednice jedne otočne kulturno-obrazovne udruge, najočiglednija promjena jeste smanjenje akustičnog onečišćenja

“Električna vozila ne proizvode nikakav zvuk i znatno su brža. Ovaj projekt je odista poboljšao prijevozni sustav”, objašnjava.

Osim toga, međunarodni publicitet donekle je utjecao na ovogodišnju turističku sezonu. Obraćajući se nedavno lokalnim medijima, gradonačelnik Astipaleje Nikos Komineas izrazio je zadovoljstvom brojem posjetitelja. 

“Astipaleja je ‘preplavljena’ ljudima. Povećan broj posjeta je velikim dijelom posljedica vidljivosti koju je otok stekao u medijima zahvaljujući svojim pionirskim inovacijama u području javnog prijevoza i elektrifikacije. Otok je vrlo cijenjen zbog svoje ljepote, ali i zbog inicijativa koje ovdje provodimo”, kaže Komineas.

Astipaleja
Otočje iz zraka (FOTO: Wikimedia/Indolomania)

Egejsko sveučilište pokrenulo je istraživanje s ciljem prikupljanja utisaka turista po pitanju transformacije Astipaleje u “inteligentan i održivi otok”. Rezultati bi mogli poslužiti kao polazna točka za definiranje politike u tom području.

Naravno, povećan broj turista pozitivno je utjecao na lokalno poduzetništvo, a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti i narednih ljeta.

“Svi pričaju o gospodarskom procvatu Astipaleje. Možete li zamisliti da su oni koji su prije nekoliko godina nudili turistima ‘sobe za najam’ po skromnim cijenama sada vlasnici ‘luksuznih vila za najam’. Poznajem osobe koje su se bile definitivno preselile u Atenu jer ovdje nisu mogle zaraditi za život, a sada se vraćaju, barem tijekom ljetnih mjeseci, i ulažu u tradicionalna obiteljska poduzeća ili u imanja svojih djedova”, kaže Nefeli.

Prestiž je bitna naknada za zajednicu koja se svake zime suočava s velikim teškoćama: otežan pristup uslugama, izoliranost, „odljev mozgova“ i prekarnost.

“Da, široki publicitet sigurno je doprinio turizmu i poduzetništvu. Riječ je o lančanoj reakciji. Međutim, naš glavni problem ostaje neriješen. Otok je teško pristupačan. Činjenica da smo na udaljenom mjestu znači da tijekom zime nedostaju nastavnici i ljekari; kada je loše vrijeme ne možemo koristiti bitne usluge”, objašnjava Marianaki.

Astipaleja
Prezentacija projekta (FOTO: Flickr/neadhmokratia)

Prerano je da bismo znali hoće li blistavo i obećavajuće ljeto koje je Astipaleja proživjela ove godine imati opipljive efekte na dugoročno upravljanje otokom i na rješavanje nekih od njegovih kroničnih problema. Čim prođe vrhunac sezone mnogi će obustaviti svoje djelatnosti i napustiti otok zajedno sa svojim obiteljima. Međutim, bit će zanimljivo vidjeti hoće li inovativne inicijative koje se trenutačno provode uspjeti potaknuti ljude koji su porijeklom s otoka da se češće vraćaju doma, a one koji ga još uvijek ne poznaju da otkriju ovaj mali, miran otok koji nudi visoku kvalitetu života. U takvom scenariju, mogla bi se iznjedriti učinkovitija rješenja problema povezanosti.

Ako se pokaže da je eksperiment Astipaleja dugoročna inicijativa, a ne još jedan balon, poput brojnih kratkoročnih “pirotehničkih investicija” u zemlji, njegove dobre prakse mogle bi biti ponovljene u drugim izoliranim područjima Grčke, koja obiluju potencijalima te bi mogla postati energetski učinkovitija. Ova inicijativa ima još veću dodanu vrijednost u kontekstu aktualne energetske krize. Kada se know-how razvije i testira na svim razinama, sve postaje moguće.

Lupiga.Com via Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa

Naslovna fotografija: Flickr/darkb4dawn

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

    03.12.2024.

    Boris Pavelić

    OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

  2. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  3. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije